ZAGREB/WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) uputio je zahtjev za pribavljanjem dodatnih financijskih sredstava kojima bi se pomoglo obuzdati dužničku krizu u eurozoni. "Najveći je izazov na odgovarajući način odgovoriti na krizu i mnogi izvršni direktori istaknuli su nužnu i hitnu potrebu da se zajedničkim naporima suzbije dužnička kriza u eurozoni i zaštite gospodarstva diljem svijeta od njezina prelijevanja. S tim ciljem uprava i osoblje fonda istražit će opcije za povećanje raspoloživih sredstava fonda, uz odgovarajuća jamstva", kazala je direktorica Lagarde u priopćenju. Neformalni razgovori o visini sredstava koja bi se mogla prikupiti od gospodarstava koja nisu u eurozoni, poput Brazila, Indije i Kine, vode se od prosinca, no zasad nisu donijeli značajnije rezultate.
PEKING/WASHINGTON - Svjetska banka upozorila je zemlje u razvoju da se pripreme za realni rizik da eskalacija dužničke krize u eurozoni gurne svijet u recesiju nalik onoj iz 2008/2009. U najnovijem izvješću banka je oštro snizila očekivanja svjetskog gospodarskog rasta, upozorivši da je Europa vjerojatno već u recesiji. Tako u SB-u sada očekuju rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini za 2,5 posto, te za 3,1 posto u 2013., čime su znatno snižene lipanjske procjene o 3,6-postotnom rastu u obje godine. U slučaju eskalacije krize u eurozoni stopa rasta svjetskog BDP-a bit će oko četiri postotna boda niža, upozoravaju u banci. Gospodarstva skupine zemalja s visokim dohotkom porast će u ovoj godini za samo 1,4 posto, pri čemu bi eurozona trebala zabilježiti pad aktivnosti za 0,3 posto. "Nijedna zemlja ni regija neće izbjeći posljedice ozbiljnog pada aktivnosti", zaključila je Svjetska banka u izvješću, dodajući da je vrijeme da zemlje u razvoju izrade planove o ublažavanju moguće duboke krize.
LONDON/ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) je izvijestila o rekordnim ulaganjima u prošloj godini. EBRD je u 2011. godini investirao nešto više od devet milijardi eura u zemlje na potezu od jugoistočne i središnje Europe pa do srednje Azije i time blago premašio ulaganja u 2010. godini. Pojedinačnih zajmova i ulaganja u dionički kapital odobreno je ukupno 380, priopćeno je iz EBRD-a. Banka nadalje ističe da u 2012. godinu ulazi u snažnoj formi, zahvaljujući povećanju kapitala koji su upisali svi dioničari, uključujući svih osam zemalja skupine G-8 te solidnoj dobiti unatoč izuzetno izazovnim uvjetima na tržištu. U EBRD-u očekuju da će izvijestiti o ostvarenoj dobiti u 2011. u iznosu većem od 800 milijuna eura, što ponajprije pripisuju snažnim neto kamatnim prihodima. Za neto dobit očekuju da će biti niža, i to ponajprije zbog utjecaja pada vrijednosti dioničkih udjela s obzirom na opći silazni trend na burzama u zemljama regije. Udio loših zajmova u EBRD-u je dalje vrlo nizak, u visini svega 2,6 posto u ukupnim zajmovima, nasuprot 2,9 posto ukupnih zajmova u 2010., navodi se dalje u priopćenju.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Graditeljske aktivnosti u eurozoni uvećane su u studenom prošle godine za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je njihov rast u Europskoj uniji iznosio 0,4 posto, preliminarni sudesezonirani podaci europskog ureda za statistiku Eurostata. To ukazuje na oporavak graditeljskih aktivnosti u obje zone, s obzirom da su u listopadu graditeljske aktivnosti smanjene na mjesečnoj razini, za 1,4 posto u eurozoni i 0,9 posto u Europskoj uniji. Na godišnjoj razini, u usporedbi sa studenim 2010. graditeljske aktivnosti uvećane su za 0,2 posto u 17-članoj eurozoni i za 0,7 posto u 27-članoj Uniji. Na mjesečnoj razini rast aktivnosti u studenom je zabilježen u 11 članica. Na godišnjoj razini graditeljske su aktivnosti, za članice s dostupnim podacima, porasle u šest zemalja a pale su u njih osam. Najizrazitiji rast aktivnosti pritom je zabilježen u Rumunjskoj (16,9 posto), Poljskoj (14,7 posto) i Njemačkoj (9,9 posto).
LONDON - Blaga zima na sjevernoj hemisferi i veća vjerojatnost oštrog usporavanja gospodarskih aktivnosti vjerojatno će dovesti do slabijeg rasta globalne potražnje za naftom u ovoj godini, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). U siječanjskom izvješću IEA je snizila prognozu rasta globalne potražnje za naftom u 2012. za 220 tisuća barela dnevno, u usporedbi s ranije očekivanim rastom za 1,3 milijuna barela dnevno. Tako za ovu godinu sada prognozira rast globalne naftne potražnje za 1,1 milijuna barela dnevno. Među razlozima sniženja prognozi u agenciji navode pad potražnje u četvrtom tromjesečju 2011. godine za 300.000 barela dnevno. Agencija je dodala da su cijene nafte ostale na razini iznad 100 dolara po barelu zbog zabrinutosti za proizvodnju u Nigeriji, Iraku i Iranu.
RIM - Talijanska središnja banka prognozirala je za ovu godinu pad gospodarskih aktivnosti između 1,2 i 1,5 posto, ovisno o troškovima zaduživanja, što je puno oštriji pad od vladinih procjena o smanjenju aktivnosti za 0,4 posto. Procjenjuju da se u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP smanjio za 0,5 posto, što bi značilo da je u cijeloj prošloj godini smanjen za 0,4 posto. U banci dodaju da je "sada prioritet stvoriti uvjete za ponovno pokretanje talijanskog gospodarstva", nakon nekoliko planova štednje čiji je cilj smanjenje proračunskog manjka i javnog duga.
PEKING - Izravna inozemna ulaganja u Kinu porasla su u prošloj godini za 9,7 posto, na rekordnih 116 milijardi dolara, nakon što su azijske zemlje povećale potrošnju unatoč globalnom gospodarskom previranju, objavila je vlada u Pekingu. U posljednjem mjesecu prošle godine ulaganja inozemnih kompanija smanjila su se pak drugi mjesec zaredom, kliznuvši na godišnjoj razini za 12,7 posto, na 12,2 milijarde dolara, nakon što je usporavanje u svijetu počelo uzimati maha, priopćilo je ministarstvo trgovine. Glasnogovornik ministarstva Shen Danyang pripisao je taj pad slabosti američkog i europskog gospodarstva, ali i prognozirao zadržavanje stranih ulaganja u 2012. na prošlogodišnjoj razini.
COLOGNY - Njemačka kancelarka Angela Merkel otvorit će 25. siječnja 42. Svjetski gospodarski forum (WEF) u Davosu, objavili su u srijedu organizatori o skupu redovito praćenom prosvjedima. Među šefovima država i vlada uz Merkel će u Davos stići i predsjednici Izraela te Meksika Shimon Peres i Felipe Calderon, britanski premijer David Cameron i američki ministar financija Timothy Geithner. Očekuje se i predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon te Pascal Lamy, čelnik Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Forum je 1971. utemeljio profesor ekonomije Klaus Schwab (73), kao mjesto godišnjih susreta za razmjenu mišljenja političara, gospodarstvenika i znanstvenika o svjetskim kretanjima. Ove će godine središnja tema biti "razvoj novih modela".
SARAJEVO - Poskupljenje električne energije u Bosni i Hercegovini tijekom godine je neizbježno, a toga ne može biti pošteđen ni mostarski "Aluminij" unatoč najavama kako će ta tvrtka sa skupljom strujom morati smanjiti proizvodnju i otpustiti polovicu zaposlenih, prenose mediji u BiH. Elektroprivreda Herceg-Bosne od koje je "Aluminij" do sada kupovao struju po povlaštenim cijenama zatražila je od Federalne regulatorne agencije za energiju (FERK) dopuštenje da poveća cijenu od 33 posto za kupce kakav je mostarski aluminijski kombinat. Ne poveća li se ta cijena EP Herceg-Bosne će samo do 1. lipnja ove godine imati gubitke od pedeset milijuna eura, izjavio je Damir Leko, predsjednik nadzornog odbora EP HB.
LJUBLJANA - Prijedlogom da se javno zaduživanje ograniči fiskalnim "zlatnim pravilom" i da se to unese u Ustav, Slovenija nastoji dati pozitivan signal financijskim tržištima, ali i onima koji u toj zemlji sabotiraju potrebne reforme ili predlažu zakone koji za posljedicu imaju veliko zaduživanje i proračunski manjak, ocjena je koju iznose slovenski mediji. Premijer vlade u odlasku Borut Pahor rekao je da je suglasnost slovenske politike o unošenju u ustav zlatnog fiskalnog pravila kojim će se ograničiti maksimalna visina duga države prema njenom BDP-u dalekosežna, jer će to pravilo vjerojatno postati obvezom svih država EU-a koje se žele priključiti fiskalnom paktu u nastajanju. Slovenski mediji navode, međutim, da su domaći pravnici suzdržani prema takvu rješenju i da još nije dogovoreno hoće li ustavni limit zaduživanja biti 48 posto BDP-a, kako je predlagala Pahorova vlada ili čak 60 posto BDP-a, koliko dopušta Maastrichtski ugovor.
LONDON - Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima, poduprte objavom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će se pojačano angažirati na suzbijanju europske dužničke krize. Tako je cijena barela na londonskom tržištu bila viša 32 centa i iznosila je 111,85 dolara. Nakratko je dotaknula i 112,2 dolara. Na američkom tržištu barel se prodavao po 46 centi višoj cijeni od 101,17 dolara. MMF je u utorak navečer uputio zahtjev za pribavljanjem dodatnih financijskih sredstava kojima bi se pomoglo obuzdati dužničku krizu u eurozoni. Po najnovijim informacijama izvora u MMF-u, međunarodni zajmodavaci žele prikupiti 600 milijardi dolara novih sredstava. Ta je objava poduprla euro prema dolaru, što je pružilo dodatnu potporu cijenama nafte iskazanima u dolarima budući da je ojačalo kupovnu moć imatelja ostalih valuta i time potaknulo potražnju. U međuvremenu se međunarodni zajmodavci spremaju na sastanak s grčkom vladom. "Cijene nafte podupire kombinacija približavanja kraju trenda jačanja dolara i pojačanog apetita za rizikom a i temeljni gospodarski pokazatelji u Kini i SAD-u izgledaju bolje nego prema kraju prošle godine", tumači Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje mirno jer je jučerašnje dobro raspoloženje, potaknuto rastom kineskog gospodarstva iznad očekivanja i uspješnim aukcijama državnih obveznica u Europi, splasnulo nakon slabih poslovnih rezultata američkih banaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1 posto, a porasle su, mršavih 0,1 posto, i cijene dionica u Singapuru i Australiji. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju oslabili su, pak, između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je skočio više od 2 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi porasli, zahvaljujući snažnom rastu kineskog gospodarstva i smirivanju europskog tržišta državnih dugova. Ipak, cijene su dionica banaka oštro pale nakon razočaravajućih poslovnih rezultata Citigroupa. Dow Jones indeks ojačao je 60 bodova, ili 0,48 posto, na 12.482 boda, dok je S&P 500 porastao 0,36 posto, na 1.293 boda, a Nasdaq indeks 0,64 posto, na 2.728 bodova. Unatoč jučerašnjem padu, bankarski je sektor najveći dobitnik od početka godine. U protekla dva tjedna KBW indeks porastao je gotovo 9 posto, dok je S&P 500 ojačao otprilike 2 posto. Među najvećim dobitnicama bila je dionica Yahooa, s rastom od 3,6 posto, nakon što je suosnivač te popularne internetske tražilice Jerry Young izvijestio da odlazi iz tvrtke, koja ne uspijeva držati korak s konkurentskim Googleom.