ZAGREB - Hrvatski sabor danas počinje svoje prvo redovno zasjedanje u sedmom sazivu, koje će trajati dva tjedna i tijekom kojega se, po najavama predsjednika Sabora Borisa Šprema, očekuje i rasprava o zakonskom prijedlogu kojim bi se ukinule tzv. povlaštene mirovine. Na predloženom dnevnom redu treće, a prve redovne sjednice za sada je sedam točaka, među kojima i vladina Informacija o tijeku i rezultatima pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. O toj će točki Sabor tematski raspravljati u četvrtak. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, pri čemu se očekuje njegova dopuna novim točkama koje je u međuvremenu vlada poslala u saborsku proceduru, Sabor će sutra sjednicu početi aktualnim prijepodnevom, tijekom kojega će zastupnici postavljati pitanja premijeru Zoranu Milanoviću i članovima vlade. Za postavljanje pitanja, kako je objavljeno na internetskim stranicama Sabora, prijavilo se 24 zastupnika, od kojih je polovica HDZ-ovih, a iz vladajuće Kukuriku koalicije za 'aktualac' je prijavljeno tek šest zastupnika, među kojima ni jedan SDP-ov. Nakon aktualnog prijepodneva u Saboru se očekuje rasprava o izvješću Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), koje je prošloga tjedna predložilo da Tomislava Sauchu, koji je imenovan za predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH te je u mirovanje stavio zastupnički mandat, u SDP-ovim zastupničkim klupama zamijeni Melita Mulić. Zastupnici bi, kako se očekuje, trebali odlučivati i o imenovanju čelnih ljudi i članova u preostalim saborskim radnim tijelima, odnosno odborima, a sukladno postignutom dogovoru između vladajućih i oporbe te unutar oporbenih klubova. Na predloženom dnevnom redu sjednice su i izvješća o radu regulatornih tijela - Državnog odvjetništva, Hrvatske narodne banke, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Fine.
ZAGREB - Drama za mlade "Ideš dalje!" u režiji Renea Medvešeka prema tekstu austrijskog pisca, glumca i redatelja Holgera Schobera premijerno je izvedena sinoć u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM). Koncipirana kao 'kazalište u razredu', predstava se odvija u dvorani-učionici, gdje ploča, klupa i dvije stolice čine pozornicu, dok je gledalište osmišljeno djelomice kao klasično gledalište a djelomice kao učionica u kojoj gledatelji sjede u učeničkim kupama. Takvo integrirano rješenje odnosa pozornice i gledališta, glumaca i publike, od koje se čitavo vrijeme očekuje odgovor i reakcija, pridonosi izuzetnoj interaktivnosti ove predstave, namijenjene 'izlasku iz teatra' i 'ulasku u učionice'. Ova 'priča o fenomenu brze slave' dio je međunarodnog koprodukcijskog projekta "Mlada Europa" u kojemu sudjeluju tri kazališta - iz Hrvatske, Njemačke i Italije, a koja su članovi međunarodne kazališne grupacije European Theatre Convention. Riječ je o projektu u sklopu kojega članovi ETC-a rade zajedno na učvršćivanju uloge teatra u suvremenom europskom društvu, polazeći od uvjerenja da je publika ključna za kazalište, a mlada publika ključna za kazalište budućnosti. Cilj projekta je unaprijediti suradnju između kazališta i obrazovnog sustava te potaknuti susrete mladih kazališnih profesionalaca i mladih publika. Prema istomu Schoberovu tekstu bit će postavljene ukupno tri predstave, u izvedbi berlinskog Deutsches Theatera, Teatra Due iz Parme i ZKM-a, u režiji troje redatelja iz Njemačke, Italije i Hrvatske koje će, kako je najavljeno, u konačnici biti objedinjene u jednu predstavu i izvedene pred zagrebačkom publikom.
ZAGREB - Ženska mreža Hrvatske, potaknuta javnim svjedočenjem žena koje su preživjele ratno silovanje u Vukovaru, izražava zabrinutost zbog neprocesuiranja tih teških zločina te marginaliziranja, relativiziranja i negiranja iskustava žena žrtava rata. U Hrvatskoj do danas ne postoji statistika o broju žena žrtava ratnog silovanja i seksualnoga zlostavljanja, kao ni zakon koji bi im omogućio dobivanje statusa civilnih žrtava rata i ostvarivanje prava iz toga statusa, navodi se u sinoćnjem priopćenju Ženske mreže Hrvatske koja okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane. Podsjeća se da je silovanje u ratu prvi put u povijesti proglašeno ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti, te da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju donio i prvu presudu za silovanje kao ratni zločin, ali da tragična iskustva žena koje su preživjele silovanje tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. nisu do sada ni na kakav način potaknula institucije hrvatske države da se bave tim problemom i stvore pretpostavke za primjenu zakonske zaštite žena koje su preživjele zločin ratnog silovanja. Vezano za poziv što ga je Državno odvjetništvo RH (DORH) uputilo ženama koje su preživjele silovanje da se jave radi svjedočenja, Ženska mreža, pak, želi DORH-u skrenuti pozornost na postojanje tisuća stranica dokumentacije Međunarodnog kaznenog suda koja im stoji na raspolaganja o počinjenim ratnim zločinima. Ta dokumentacija čeka da je Republika Hrvatska dodatno istraži i procesuira počinitelje, a među njima je i velik broj slučajeva silovanja u ratu. Ističe se da svjedočenja žena iz Vukovara pokazuju što su preživjele, ali i i kako žive danas- - bez potpore društva i ostvarenih prava kakva imaju druge civilne žrtve rata.
ZAGREB - Prvi broj magazina za mlade “Ja sam” predstavljen je jučer na konferenciji za novinare u knjižari Profil, a ujedno su izneseni rezultati istraživanja o raspoloženju mladih uoči referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju te održana rasprava "Mladi i Europska unija". Magazin je projekt dvadesetak mladih ljudi okupljenih oko Udruge za promicanje medija, dijaloga i etike u društvu - Mediet, a, kako ističu, njime žele promicati pozitivne vrijednosti. Glavna tema prvog broja je Europska unija. Glavni urednik magazina "Ja sam", Hrvoje Cirkvenec, kazao je kako su mladi danas često predstavljeni kao problem društva te da su ovim magazinom željeli prikazati "drugu strane medalje - mlade koji misle, rade, imaju svoje ciljeve i koji imaju što za reći i za podijeliti sa svojim vršnjacima, ali i sa cjelokupnim hrvatskim društvom". Na predstavljanju su izneseni rezultati istraživanja, koje je proveo magazin, vezano uz referendum o ulasku Hrvatske u EU, a koji su pokazali skeptičnost mladih prema EU. Istraživanje je provedeno na 600 ispitanika mlađih od 40 godina, a prema dobivenim rezultatima 54 posto je protiv EU, dok su 34 posto za, 7 posto ne želi izaći na referendum, a 4 posto je neodlučnih. Unutar 600 ispitanika jedina skupina mladih koja većinom podupire ulazak Hrvatske u EU je ona koja obuhvaća mlade koji studiraju i rade u isto vrijeme, njih 51 posto. Većina njih rado bi živjela u nekoj od država članica EU, a kao najpoželjnije zemlje istaknuli su Njemačku i Veliku Britaniju.
ZAGREB - Knjiga francusko-marokanskoga povjesničara židovskoga podrijetla Georgesa Bensoussana „Europska strast za genocidom – Povijest genocidnih ideja i djela“ predstavljena je sinoć u Židovskoj općini u Zagrebu. O knjizi su govorili urednik Hašim Bahtijari i profesor na Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša, a dijelove iz knjige čitala je Vlatka Bijegović. Bahtijari je ocijenio kako Bensoussan na genocid ne gleda kao slučajnu pojavu, nego kao na duboko ukorijenjenu značajku u kulturnoj povijesti Europe. „Ništa se ne događa slučajno i sve je u povijesti povezano,“ naveo je autorove tvrdnje dodavši kako mu je u Europi prigovarano zbog navodna neeuropskoga stajališta. Prof. Grubiša istaknuo je kako je knjiga usredotočena na shoah, odnosno holokaust. Autor prikazuje kako se taj genocid pripremao, rekao je Grubiša, dodavši kako je on pripreman tisuću godina kroz religijske i filozofske ideje. Ocijenivši da Europa ima dva lica prof. Grubiša je kazao kako Bensoussan piše o 'crnom licu Europe'. Istaknuo je kako i u razvoju športa gleda pripreme za rat, u kojem je kasnije počinjen genocid. Knjiga Georgesa Bensoussana "Europska strast za genocidom – Povijest genocidnih ideja i djela“ (316 str.) podijeljena je na tri dijela, a objavio ju je zagrebački nakladnik Timpress. Autor u prvom poglavlju knjige piše o ratu kao iskustvu granica, higijeni svijeta, masovnom umiranju i afroameričkom laboratoriju. U drugom dijelu piše o protuprosvijetiteljskoj Europi, rasi kao europskom pitanju te njemačkom pitanju. U trećem dijelu piše o teologiji straha i kršćanskom društvu zaokupljenu zlom, nemogućem židovskom udjelu u kršćanskom zapadu te milenarizmu i demonima.
ZAGREB - Savjet mladih Grada Zagreba založio se na sinoćnjoj sjednici za provedbu "Zagrebačke povelje 2011.", u kojoj se ističe potreba za jedinstvenom nacionalnom strategijom i politikom stanovanja, s posebnim naglaskom na rješavanju stambenog pitanja mladih. "Zagrebačka povelja 2011." potpisana je na 3. konferenciji Savjeta mladih Grada Zagreba o "Stanovanju i stambenoj politici za mlade u Republici Hrvatskoj", održanoj od 16. do 18. prosinca 2011. u Zagrebu. Na konferenciji je sudjelovalo 85 predstavnika iz 21 Savjeta mladih iz cijele Hrvatske. "Zagrebačka povelja 2011." sadrži 15 zaključaka, čija provedba je u nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, a među njima je, primjerice, procjena smještajnih i stambenih potreba za mlade, definiranje kategorija mladih za dobivanje povlastica pri stambenom zbrinjavanju te poticanje gradnje ekološki održivih stambenih zajednica, rekla je predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba Olga Plazibat na večerašnjoj sjednici u Staroj gradskoj vijećnici. Također, rekla je Plazibat, zaključci su i izradba modela subvencioniranja stanovanja mladih (stipendije, povoljniji uvjeti kreditiranja, kategorizacija korisnika subvencija, davanje jamstava jedinica lokalne i regionalne samouprave) te potreba donošenja novog pravilnika o studentskom standardu koji obuhvaća pravilnik o studentskom smještaju. Taj Pravilnik o studentskom smještaju je zadnji put izmijenjen 1993. godine, podsjetila je.
OSIJEK - Povijesna osječka gradska jezgra Tvrđa, najveća cjelovita sačuvana barokna kompozicija iz 18. stoljeća u Hrvatskoj, spomenik nulte kategorije, u treću nominaciju za ulazak na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine ući će s novosadskom tvrđavom Petrovaradinom i rumunjskom gradskom tvrđavom Aradom. Po riječima osječke dogradonačelnice Danijele Lovoković, taj zajednički projekt ostvarit će se uz potporu Ministarstva kulture, a trajat će najmanje pet godina. Osječka Tvrđa zaštićena je kulturna baština, no novosadski grad tvrđavu Petrovaradin Srbija još nije stavila pod takvu zaštitu. A u tvrđavi u rumunjskome gradu Aradu još je smještena vojska. Nositelj zajedničkog projekta bit će grad Osijek, a kako je istaknula Lovoković, "dio razgovora s partnerima u tom projektu već je obavljen". Ne ulazeći u razloge zbog kojih su propale dvije nominacije osječke Tvrđe za ulazak na UNESCO-ovu listu, zadnja prošle godine, "sada se ozbiljno pripremamo da Tvrđu uredimo tako da imamo realne šanse ostvariti tu vječnu želju", rekla je Lovoković i dodala kako je upravo prekograničnom suradnjom s Petrovaradinom i Aradom mnogo lakše doći do novca EU-a. Obnova Tvrđe je zahtjevna. Gradsko vijeće donijelo je urbanistički plan uređenja, rekla je za Hinu dogradonačelnica Lovoković.
ZADAR - Tijekom trodnevnog obilježavanja 19. obljetnice vojnoredarstvene akcije Maslenice, od 20. do 22. siječnja na području Zadarske županije održat će se mnogi prigodni događaji, rečeno je u Zadru na predstavljanju programa. Među ostalim, održat će se predavanja, književne večeri, Memorijalni maraton Maslenica–Posedarje–Novigrad i malonogometni turnir. Najsvečanije će biti u subotu, 21. siječnja, a program počinje budnicom Gradska glazba na zadarskim ulicama, potom će na Gradskome groblju te na spomen-obilježju poginulim pripadnicima 3. bojne 4. gardijske brigade "Imotski sokolovi" biti položeni vijenci. Poslijepodne će u Jasenicama biti otkriven spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Kamen za spomenik predsjedniku Tuđmanu dar je općine Pučišća s Brača, a kip je izradio samouki umjetnik iz Jasenica Martin Šoša. Zadarski župan Stipe Zrilić rekao je kako akcija "Maslenica" ima golemu važnost za Hrvatsku, a naročito za to područje, "jer smo spojili sjever i jug Hrvatske, pokazali da možemo voditi značajnije vojne operacije, što je bio dobar uvod za kasniju pobjedu u Domovinskome ratu". Podsjetio je da se 19. obljetnica prve velike oslobodilačke akcije obilježava u vrijeme kad se održava referendum za ulazak Hrvatske u EU. "Europska unija stvorena je kao zona sigurnosti", rekao je Zrilić, dodajući kako se nada da će i Hrvatska, nakon referenduma u nedjelju, pristupiti toj zoni sigurnosti i na duži rok održati stabilnost.