ZAGREB
Hrvatski sabor svoje će prvo redovno zasjedanje u sedmom sazivu početi 18. siječnja, a u dva tjedna, na koliko je zakazana sjednica, očekuje se ukidanje tzv. povlaštenih mirovina zastupnika, članova vlade i Ustavnog suda, što je bilo i jedno od predizbornih obećanja Kukuriku koalicije. Nakon sjednice saborskog Predsjedništva, predsjednik Sabora Boris Šprem je na upit novinara potvrdio da vladajuća koalicija priprema zakonski prijedlog o ukidanju povlaštenih mirovina, koji bi Sabor trebao donijeti na prvoj redovnoj sjednici. "Koliko sam informiran, priprema se zakon, on je već u grubim konturama i završen i ići će prema vladi od nadležnog ministarstva. Očekuje se da će to na ovoj sjednici Hrvatskog sabora biti i usvojeno", izjavio je Šprem. Na predloženom dnevnom redu sjednice je sedam točaka, među kojima i vladina informacija o ulasku Hrvatske u EU, o čemu će zastupnici tematski cijeli dan raspravljati 19. siječnja. Naime, saborski su se klubovi krajem prošle godine, na izvanrednoj sjednici Sabora, usuglasili da će na početku redovnog zasjedanja tematski raspravljati o hrvatskom članstvu u EU. Sjednica će 18. siječnja, uobičajeno, početi aktualnim prijepodnevom, a nakon toga očekuje se i imenovanje predsjednika, potpredsjednika i članova saborskih radnih tijela, odnosno odbora koji još nisu formirani. Takvih je odbora, rekao je Šprem, više od 20.
ZAGREB
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić sastao se s predstavnicima sindikata koji djeluju u resoru unutarnjih poslova te ih pozvao na suradnju i razmjenu mišljenja o pitanjima koja se tiču provedbe kolektivnog ugovora i stručnih pitanja, priopćeno je iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Ostojić je rekao da će se zalagati za zaštitu digniteta policajaca i ostalih službenika MUP-a koji su često na udaru javnosti zbog organizacijskih propusta za koje nisu odgovorni, kaže se u priopćenju. Predstavnici sindikata su na jučerašnjem sastanku istaknuli potrebu razmjene informacija u utvrđivanju prijedloga zakona i podzakonskih akata, kako bi na vrijeme mogli dati svoje prijedloge i primjedbe. Sindikalisti su Ostojića upozorili i na problem profesionalnog vatrogastva koje se nalazi u nadležnosti MUP-a i niza državnih tijela i udruga, što donosi brojne probleme. Uz predstavnike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, na sastanku su bili i predstavnici Sindikata policije Hrvatske, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a i Općeg sindikata MUP-a.
ZAGREB
Povjesničar Tvrtko Jakovina, sudjelujući na javnoj debati o državnom referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, zauzeo se za pristupanje Hrvatske Uniji, koje će, istaknuo je, pružiti napredak i bolju pravnu sigurnost, dok se nezavisni političar Petar Macut zauzeo za izjašnjavanje "protiv pristupanja EU" 22. siječnja te ponovno raspisivanje referenduma za godinu dana tijekom kojih bi se građani mogli bolje informirati. Jakovina i Macut sučelili su danas mišljenja, stajališta i argumente o pitanju vrijednosnih sustava, suvereniteta, identiteta, temeljnih ljudskih prava i sloboda na prvoj od tri debate koje organizira Gong uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatsko je društvo u cjelini nedovoljno pripremljeno za referendum koji ga očekuje za 12 dana, ocijenio je Macut, koji razlog tomu ponajviše vidi u tome što su političke elite premalo učinile kako bi informirale građane, a nisu, kaže, provele ni sve one reforme koje je Europska unija zahtijevala. Da je Europska unija, u slučaju Hrvatske inzistirala na dosljednoj provedbi svojih stajališta, onda ne bi pustila Hrvatsku da izlazi na referendum bez uređenih biračkih popisa, smatra Macut, koji je podsjetio da je zakonitost biračkih popisa ustavno načelo pravilnog referenduma.
ZAGREB
Zamjenik predsjednice Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Darko Milinović najavio je večeras kandidaturu za predsjednika stranke na unutarstranačkim izborima. Kandidirat ću se na čelno mjesto HDZ-a, izjavio je u večerašnjem Dnevniku Nove TV Darko Milinović, zamjenik predsjednice HDZ-a i donedavni ministar zdravstva. Milinović je kazao i kako je dva do tri tjedna očekivao sjednicu Predsjedništva, gdje je namjeravao obznaniti kandidaturu. "Dobio sam informaciju da će se sutra održati tehnička sjednica, no odlučio sam danas potvrditi svoju kandidaturu", rekao je Milinović i dodao da je o tome već obavijestio predsjednicu HDZ-a Jadranku Kosor. Odgovarajući na pitanje zašto misli da bi on bio najbolji predsjednik HDZ-a, Milinović je podsjetio da je 2000. godine, kada je HDZ izgubio na nacionalnoj razini, okupio tim intelektualaca i branitelja u Ličko-senjskoj županiji koji je napravio desetogodišnji plan na županijskoj razini. "Do sada s tim timom ljudi nisam izgubio ni jedne izbore u svojoj bazi", istaknuo je. Rekao je i da je proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji okončan te da u budućnosti HDZ mora odgovoriti na neka druga pitanja, kao što je globalizacija u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Jedan sam od onih koji smatra da moramo prestati stvarati kult ličnosti u HDZ-u, kazao je Milinović naglasivši da HDZ-u treba moderno, novo vodstvo, koje ima odgovore na nove izazove.
ZAGREB
Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor izjavila je danas kako nije iznenađena najavama kandidatura za čelno mjesto u stranci, jer joj je drago da njezini stranački kolege imaju hrabrosti iskazati ambicije, ali se, naglasila je, protivi "podzemnim ratovima i podmetanjima". "Ne iznenađuje me ničija kandidatura jer sam ja bila ta koja je 17. rujna prošle godine na Saboru HDZ-a rekla da ću se potvrditi kao predsjednica stranke, ojačati demokratske procese u mojoj stranci, dakle unutarstranačke izbore, od temeljnog ogranka do vodstva stranke", kazala je Kosor nakon sjednice saborskog Predsjedništva. Na upit novinara je li iznenađena najavom kandidature Tomislava Karamarka istaknula je i kako demokratski procesi u HDZ-u traju, te da joj je drago čuti kada ljudi imaju hrabrosti iskazati svoje ambicije, "a protiv sam podzemnih ratova i podzemnih podmetanja". Upitana očekuje li od svojih protukandidata da prvo njoj obznane svoje kandidature, a tek onda idu u javnost, Kosor je odgovorila kako očekuje da se sve i dalje odvija u skladu s najboljom demokratskom tradicijom. U tom smislu, naglasila je, očekuje da se o svim pitanjima ili prijeporima razgovara na stranačkim tijelima, gdje se i razgovara vrlo često i o delikatnim pitanjima, te da sve "ostane unutar obitelji, unutar stranke". "To je načelo koje zastupam otkako sam na čelu stranke i zastupat ću i u budućnosti. Sve što imamo za reći jedni drugima, predložiti, primijetiti, predložiti promjene to se treba činiti na Predsjedništvu stranke, Nacionalnom vijeću i na Središnjem odboru. To su središnja tijela HDZ-a, a nikako u medijima, i nikako izvan stranačkih prostorija", poručila je Kosor.
SPLIT
Sudac istrage u slučaju Credo banke zabranio je na prijedlog Državnog odvjetništva otuđenje i opterećenje nekretnina u vlasništvu šestorice hrvatskih državljana osumnjičenih za zloporabu položaja i ovlasti te nanošenje štete Credo banki u Splitu. Županijsko državno odvjetnišvo u Splitu izvijestilo je danas kasno popodne na internetskoj stranici da je u kaznenom predmetu protiv šestorice hrvatskih državljana, zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti počinjenog na štetu banke na području Splitsko-dalmatinske županije, sucu istrage Županijskoga suda u Splitu podnijelo prijedlog za određivanje privremene mjere radi "osiguranja oduzimanja imovinske koristi i naplate postavljenog imovinskopravnog zahtjeva". "Sudac istrage je prihvatio taj prijedlog i donio rješenje kojim je određena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u vlasništvu osumnjičenika i članova njihovih obitelji, kao i trgovačkih društava u vlasništvu osumnjičenika", izvijestilo je danas Državno odvjetništvo u Splitu. Državno odvetništvo, navodeći godine rođenja šestorice osumnjičenika, nije navelo njihov identitet. Otprije je poznato da je riječ o predsjedniku uprave Credo banke Šimi Luketinu, članovima uprave Marku Vukoviću i Mati Mišiću te vlasnicima banke Borisu Baraču, Mirku Vukoviću i Viboru Baraču, osumnjičenima da su zloporabom položaja i zloporabom u gospodarskom poslovanju učinili štetu od 250 milijuna kuna.
ŠIBENIK
Glasnogovornik Županijskoga suda u Šibeniku Branko Ivić izjavio je kako bi Dragan Paravinja, optužen za pokušaj silovanja i teško ubojstvo 17-godišnje Antonije Bilić te pokušaj silovanja još jedne djevojke, u šibenskome pritvoru trebao čekati početak tog suđenja. Šibenski Županijski sud, rekao je Ivić, očekuje da će ministarstvo BiH vjerojatno pristati na izručenje Paravinje, koji u Banjoj Luci u Kazneno-popravnome zavodu "Tunjice" služi zatvorsku kaznu od dvije godine i deset mjeseci zbog pokušaja silovanja na Jahorini 2002. godine. Prilikom izručenja Hrvatskoj Paravinji će biti prekinuto izdržavanje kazne u BiH te će se u Šibeniku nastaviti postupak u slučaju nestale Antonije Bilić, objasnio je sudac Ivić. Nakon dolaska u Hrvatsku Paravinji će biti produžen pritvor, a kako je podignuta optužnica, pritvor može trajati do tri godine, rekao je glasnogovornik šibenskoga Županijskog suda i dodao kako nema straha da će Paravinja pobjeći. Nakon Paravinjina dolaska u šibenski zatvor, sutkinja u postupku Nives Nikolac morat će mu odrediti početak suđenja najkasnije u zakonskome roku od 15 dana, kada će biti sazvano prvo ročište na kojem se Paravinja treba očitovati o tome osjeća li se krivim za dva pokušaja silovanja i teško ubojstvo maloljetne Antonije Bilić.
ZAGREB
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) priopćio je danas kako je analogija prema kojoj bi domove zdravlja trebalo preimenovati u domove zdravstva posve neutemeljena, jer je dom zdravlja dom u kojemu se vodi briga o zdravlju, a Ministarstvo zdravstva ministarstvo u kojemu se upravlja djelatnošću koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti. "Ime Ministarstvo zdravstva mnogo bolje odražava pravu djelatnost toga ministarstva, a riječ zdravlje znači 'stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje', a zdravstvo 'djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti", navodi Institut te dodaje kako se ministarstvo bavi djelatnošću, a ne stanjem pa bi svakako bolje bilo da se zove Ministarstvo zdravstva. Institut ističe kako se to može ovako oprimjeriti: ministra novinar može upitati kakve su promjene u zdravstvu (dakle u onoj djelatnosti kojom se ministarstvo bavi), a ne može ga upitati kakve su promjene u zdravlju. "Dom zdravlja uspostavljen je prema modelu Kuća ljudskih prava, dom kulture, Kuća zelenog čaja, Kuća ljubavi", navodi Institut te podsjeća kako su predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću u pismu pojasnili model prema kojemu se uspostavljaju imena ministarstava kad god je to moguće, a koji se npr. odražava u uporabi imenica gospodarstvo, znanost (a ne znanje), pravosuđe (a ne pravda), pomorstvo (a ne more) u tim imenima.
ZAGREB
Dokukino Croatia novu filmsku godinu započinje 12. siječnja kratkom revijom angažiranih filmova, u kojoj će se do 15. siječnja prikazivati "Discoveryjevi" dokumentarci o aktualnim političkim sustavima, zastrašivanju kao oruđu i svjetskom tržištu, najavljeno je iz tog zagrebačkog kina posvećenog isključivo dokumentarnim uratcima. Reviju otvara film "Doktrina šoka" Mata Whitecrossa i Michaela Winterbottoma, dokumentarna ekranizacija knjige Naomi Klein koja ističe vezu između šok taktike kod mučenja i nametanja neoliberalnog eksploatacijskog sustava u suvremenoj ekonomskoj politici. Prateći povijesna događanja, od južnoameričkih vojnih hunti, preko slamanja radništva u Engleskoj do današnjeg Iraka, film govori o niti koja povezuje te događaje, odnosno o neoliberalnoj ideji slobodnog tržišta i privatizaciji te posljedicama uvođenja tih koncepata u svim državama. Režiju potpisuju Whitecross i Winterbottom koji su zajedno napravili i nagrađivani "Put u Guantanamo", a samostalno i nekoliko zapaženih igranih i dokumentarnih hitova. Nagrađivani dokumentarac Irene Saline "Voda: esencija života" istražuje svjetsku krizu vode, jedan od najvažnijih političkih i ekoloških problema 21. stoljeća. Salina daje argumente protiv rastuće privatizacije pitke vode u svijetu, usredotočujući se na politiku, zagađenje, ljudska prava i sve dominantniji svjetski vodeni kartel. Revija će trajati do 15. siječnja.