BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble kazao je u petak u razgovoru za njemački tisak da očekuje da će se eurozona stabilizirati u idućih 12 mjeseci i isključio mogućnost raspada zone jedinstvene europske valute. "Vjerujem da ćemo u idućih 12 mjeseci dovoljno daleko odmaknuti da će rizici širenja krize biti dovedeni pod kontrolu i da će eurozona biti stabilizirana", kazao je Schaeuble u razgovoru za njemački list Handelsblatt. Upitan može li isključiti raspad monetarne unije, koji je protekle više od dvije godine uzdrman dužničkom krizom, Schaeuble je odgovorio: "Moj odgovor je potvrdan, s obzirom na sve što mi je poznato u ovome trenutku".
MADRID - Godišnja stopa inflacije u Španjolskoj u prosincu se spustila na najnižu razinu u proteklih 13 mjeseci, što se ponajviše pripisuje padu cijena goriva, preliminarni su podaci tamošnjeg državnog ureda za statistiku. Potrošačke cijene porasle su u prosincu za 2,4 posto na godišnjoj razini, u usporedbi s 2,9 posto, koliko su uvećane u studenom. To je najniža stopa inflacije od studenog 2010. U španjolskom statističkom uredu tumače da najnovije brojke "prvenstveno proizlaze iz pada cijena goriva i maziva, te zadržavanja cijena duhana na jednakoj razini". Španjolska središnja banka upozorila je dan ranije da je gospodarstvo, pogođeno globalnim financijskim pritiscima i vrlo visokom stopom nezaposlenosti od 21,5 posto, zabilježilo pad u posljednjem tromjesečju 2011.
PEKING - Kineska proizvodna aktivnost nastavila se smanjivati u prosincu, nakon što su gospodarski problemi na ključnim tržištima Europe i SAD-a smanjili potražnju za kineskom robom, objavila je banka HSBC. Konačni HSBC-ov indeks menadžera nabave (PMI) dosegnuo je u prosincu 48,7 bodova, čime je blago uvećan u odnosu na 47,7 bodova zabilježenih u studenom, no slabiji je od prethodno objavljenog preliminarnog indeksa od 49 bodova. Razlog tome je pad novih narudžbi, tumače u HSBC-u. Proizvodne aktivnosti smanjile su se u studenom po prvi put u 33 mjeseca, dok su potrošačke cijene porasle po najnižoj stopi u proteklih više od godinu dana. Industrijska proizvodnja zabilježila je pak najsporiji rast od 2009.
MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin zatražio je u petak da radovi na plinovodu Južni tok kojim bi se ruski plin dopremao Europskoj uniji preko Crnog mora, počnu već koncem 2012. a ne u 2013. kao što je bilo planirano. Na susretu s direktorom ruske energetske supertvrtke Gazproma, Aleksejom Millerom, Putin je zadužio potonjeg da ubrza radove: "Mislim da bi bilo dobro da radovi počnu već koncem iduće godine", kazao je. Miller je pak ponovio da se završetak radova i puštanje plinovoda u pogon planiraju koncem 2015. Putin je na tom susretu istaknuo da je ovog tjedna ostvaren velik pomak kada je Turska, nakon dugo vremena, dala pristanak Rusiji da može graditi Južni tok na njezinu teritoriju u vodama Crnoga mora. Južni tok, dug ukupno 3.600 km, opskrbljivat će ruskim plinom zapadnu Europu, napose Grčku i Italiju, preko Crnog mora i Balkana. Omogućit će Rusiji da zaobiđe Ukrajinu, glavnu tranzitnu zemlju.
BUKUREŠT - Pet godina nakon ulaska u Europsku uniju, Bugarska i Rumunjska kao prednosti članstva ističu milijarde eura povučene iz europskih fondova, napredak u borbi protiv korupcije i slobodu kretanja, ali i priznaju da su imale prevelika očekivanja. "Mnogo se toga promijenilo od 1. siječnja 2007.. Rumunji i Bugari mogu slobodno putovati i raditi u Europskoj uniji", rekao je rumunjski ministar europskih poslova Leonard Orban. Premda ograničenja zapošljavanja i dalje postoje, stotine tisuća Bugara i dva milijuna Rumunja pronašli su posao u Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj. Većinom radnici na gradilištima ili njegovatelji starijih, svojim su obiteljima od siječnja do listopada ove godine poslali mnogo novca - Bugari 680 milijuna eura, a Rumunji 2,7 milijardi. Ulazak u Europsku uniju za te je dvije zemlje značio velika sredstva iz europskih fondova: 6,67 milijardi eura za Bugarsku i gotovo 20 milijardi za Rumunjsku u razdoblju od 2007. do 2013., a tomu treba dodati pomoć poljoprivredi od 13 milijardi eura.
PARIZ - Francuska vlada je u četvrtak bila prisiljena pojašnjavati svoju odluku o povećanju najniže stope PDV-a s 5,5 na 7 posto za određene pekarske proizvode, jer se u javnosti pojavio strah od poskupljenja kruha. Od 1. siječnja, francuski će pekari morati primijeniti tri stope poreza ovisno o proizvodu koji prodaju, a njihovi predstavnici su se žalili da im nije predan precizan popis proizvoda i njihov PDV, izvijestili su francuski mediji. Vlada je objasnila da veliki dio proizvoda koji se prodaju u pekari neće biti zahvaćen novim PDV-om, no i nakon tog objašnjenja sustav ne djeluje manje komplicirano. Povećane stope PDV-a s 5, 5 posto na 7 posto odnosit će se na proizvode pripremljene za trenutačnu konzumaciju. "Kad poslužujemo mušteriju, morat ćemo pitati hoće li kupljeno odmah pojesti ili će odnijeti doma", požalio se Jean-Pierer Crouzet, predsjednik Francuskog nacionalnog saveza pekara i slastičara u izjavi za TV kanal Europe 1. Za kroasane i peciva s čokoladom PDV ostaje od 5, 5 posto, dok će sendviči i topli proizvodi, poput "quiche loraine" i pizze imati PDV od 7 posto. Ako kupac kupljeno nosi doma, stopa je 5,5 posto.
LONDON - Cijena nafte na londonskom tržištu u petak se zadržala blizu 108 dolara, poduprta prijetnjama Irana o zatvaranju ključnog morskog puta za prijevoz nafte zbog čega su u drugom planu bili podatci o neočekivanom skoku američkih zaliha, te je na putu da završi 2011. na godišnjem dobitku od 14 posto. Barel sirove nafte na londonskom tržištu pojeftinio je za 11 centi, na 107,90 dolara. Analitičari smatraju da veći pad cijena priječe napetosti između Irana i SAD-a nakon prijetnje zatvaranja ključnog Hormuškog tjesnaca. Istodobno je na američkom tržištu barel poskupio 18 centi, na 99,83 dolara. Tržište nafte završit će 2011. slično kako ju je i započelo, sa strahom od poremećaja u isporukama nafte iz bliskoistočnih zemalja i Sjeverne Afrike, što podupire cijene. "Iran pomaže jačanju cijena nafte dok su cijene drugih roba pale", rekao je Andrey Kryuchenkov iz VTB Capitala. "Geopolitičke napetosti i neizvjesnosti na strani ponude nafte vjerojatno će povećati volatilnost", dodao je. Potporu cijenama dali su i najnoviji dobri gospodarski pokazatelji iz SAD-a pa će važan čimbenik u budućim kretanjima kojeg će pomno pratiti tržišta biti tempo američkog gospodarskog oporavka.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene dionica u posljednjem trgovinskom danu ove godine su porasle, zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva, no u cijeloj ovoj godini burzovni su indeksi pali po dvoznamenkastim stopama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,7 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 0,7 posto. U Singapuru i Australiji burzovni su indeksi blago pali, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,2 posto. Taj je indeks u ovoj godini izgubio više od 18 posto, što je njegov prvi godišnji gubitak od 2008. Japanski Nikkei u minusu je u odnosu na početak godine 17 posto, dok je australski S&P/ASK 200 indeks izgubio 14 posto, što je njegov prvi godišnji gubitak u 30 godina koliko postoji. Južnokorejski Kospi indeks pao je ove godine 11 posto.
NEW YORK - Zahvaljujući pozitivnim signalima iz američkog gospodarstva, na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle više od 1 posto, pa se S&P 500 indeks ponovno vratio u pozitivno područje u odnosu na početak godine. Dow Jones indeks ojačao je 135 bodova, ili 1,12 posto, na 12.287 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,07 posto, na 1.263 boda, a Nasdaq indeks 0,92 posto, na 2.613 bodova. S&P 500 sada je u plusu za 0,4 posto u odnosu na početak godine, a probio se i iznad 200-dnevnog pomičnog prosjeka, ključnog pokazatelja dugoročnog trenda, no obujam trgovanja ponovno je bio mršav, pa je upitna održivost rasta cijena dionica. I jučer je obujam trgovanja bio vrlo mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo samo 4,16 milijardi dionica, znatno ispod ovogodišnjeg dnevnog prosjeka od 7,9 milijardi.