LONDON - Britanski časopis "Times" proglasio je u srijedu osobom godine Mohameda Buazizija, 26-godišnjeg Tunišanina koji je očajničkim činom samospaljivanjem pokrenuo tunišku Revoluciju jasmina i Arapsko proljeće, za što je posmrtno odlikovan europskom mirovnom nagradom "Saharov". "'Times' je osobom godine imenovao Mohameda Buazizija, uličnog prodavača koji je nadahnuo Arapsko proljeće", napisao je dnevnik na naslovnici. Buazizi se zapalio u očaju i nemoći pred zgradom lokalne vlasti jer mu je oduzeta dozvola za prodavanje povrća, a nije imao novca platiti mito policiji koja ga je usput tukla i vrijeđala. "Buazizi nije bio revolucionar, no njegov usamljeni prosvjed pokrenuo je val pobuna koje su preobrazile Bliski istok", navodi dnevnik "Times". U intervju za Reuters Buazizijeva majka Manubia pozvala je nove vođe arapskih zemalja, izabrane na demokratskim izborima nakon rušenja autokratskih režima, da žrtvu njezina sina nagrade tako što će pomoći siromašnim ljudima kakav je bio i on sam. Buazizijeva smrt potaknula je prosvjede u Tunisu i proširila se drugim arapskim državama te temeljito uzdrmala višedesetljetni autokratski ustroj te regije.
LJUBLJANA - Prvi krug konzultacija predsjednika Danila Tuerka s političkim strankama pokazao je da za sada nijedan kandidat za mandatara nove slovenske vlade nema potrebnu parlamentarnu većinu za izbor, a na jasniju situaciju trebat će pričekati najmanje dva tjedna, iznose u srijedu slovenski mediji. Nakon što se pokazalo da bi Zorana Jankovića kao mandatara za sada podržalo samo 38 zastupnika iz njegove Pozitivne Slovenije i Socijalnih demokrata (SD), međusobni kontakti stranaka i njihove konzultacije s predsjednikom će se nastaviti idućeg tjedna. Tuerk parlamentu treba predložiti novog mandatara u 30-dnevnom roku od konstituiranja novog parlamenta, dakle do 21. siječnja, kazao je u srijedu za Slovensku televiziju stručnjak za ustavno pravo Miro Cerar. Ako bi se dogodilo da predloženi mandatar u prvom glasovanju ne dobije potrebnu natpolovičnu većinu od 46 glasova, predsjednik države može nakon dodatnih konzultacija od parlamenta tražiti da se o istom kandidatu glasuje još jednom, a može predložiti i drugog mandatara. Tek ako bi i taj prijedlog bio odbijen, država bi se približila situaciji u kojoj bi bili potrebni novi prijevremeni parlamentarni izbori, ako se stranke u zadnjem trenutku ne bi odlučile istaknuti mandatara koji bi pokušao sastaviti manjinsku vladu, rekao je Cerar.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine odredio je u srijedu jednomjesečni pritvor Rasemi Handanović (39), koja je osumnjičena za ratne zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO), potvrđeno je iz sjedišta tog suda u Sarajevu. U raspravi na ročištu održanom tijekom dana sud je, nakon razmatranja dokaza koje je priložilo državno tužiteljstvo, zaključio kako postoji utemeljena sumnja da je Handanović počinila zločine zbog kojih ju se teretilo. Odluka o pritvoru temeljena je i na procjeni kako bi Handanović ostankom na slobodi mogla utjecati na svjedoke, ali i pokušati pobjeći iz zemlje. Rasemu Handanović su u utorak Bosni i Hercegovini izručile američke vlasti na temelju tjeralice koja je za njom raspisana zbog sumnje da je u travnju 1993. godine kao pripadnica Armije BiH sudjelovala u ratnim zločinima počinjenim nad Hrvatima u hercegovačkom selu Trusina kod Konjica. Pripadnici postrojbe "Zulfikar" koja je djelovala pri Glavnom stožeru Armije BiH tada su ubili osamnaest hrvatskih civila i četiri zarobljena pripadnika HVO. Handanović je izravno osumnjičena da je sudjelovala u ubojstvu tri civila i tri zarobljena bojovnika HVO-a.
MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u srijedu da u ruskoj oporbi nema s kim razgovarati dok je zemlja suočena s dosad neviđenim prosvjedima protiv njegove vlasti. Oporba, koja je organizirala skupove na kojima je sudjelovalo između 70.000 i 100.000 ljudi u Moskvi 10. i 24. prosinca, "nema zajednički program i ondje se nema s kim razgovarati", rekao je Putin, prenose ruske agencije. Na pitanje novinara s kojim bi sugovornikom iz oporbe mogao sjesti za isti stol Putin je odgovorio: "Slušajte, niti ne znam tko je ondje bio." U utorak je Putin umanjio važnost prosvjeda i odbio pozive oporbe za poništenje rezultata spornih parlamentarnih izbora 4. prosinca i raspisivanje novih. Putin, koji će se u ožujku ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima, već je nekoliko puta ocrnio oporbu nazivajući je plaćenicima zapada i uspoređujući je sa skupinama majmuna iz Knjige o džungli.
RIM - Papa Benedikt XVI. sljedeći će konzistorij, četvrti u svojemu pontifikatu, održati 18. i 19. veljače, objavila je u srijedu religijska agencija I.Media pozivajući se na izvore u Vatikanu. Očekuje se da će Papa objaviti datum konzistorija sredinom siječnja, piše I.Media. Tijekom protekla tri konzistorija, u ožujku 2006. te u studenome 2007. i 2010., Benedikt XVI. proglasio je 62 kardinala, od kojih su pedesetorica tada bila mlađa od 80 godina, što znači da su mogli sudjelovati u konklavama. S obzirom na to da će u siječnju još dvojica kardinala izbornika napuniti 80 godina, Papa će imati 13 "slobodnih mjesta" u izbornome kardinalskom kolegiju bude li namjeravao poštovati gornju dopuštenu granicu od 120 kardinala izbornika. No, očekuje se da će Papa malo prekoračiti tu granicu s obzirom na to da se još nekoliko kardinala približava 80. godini života, kao što je činio i u proteklim konzistorijima. I.Medija piše kako je od posljednjeg konzistorija bilo nekoliko imenovanja na visoke položaje u Rimskoj kuriji, koja sa sobom tradicionalno nose i kardinalski šešir. Tako se očekuje da će kardinalima biti proglašeni novi prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda (nadbiskup Fernando Filoni) i prefekt Kongregacije za ustanove posvećenog života i udruge apostolskog života (nadbiskup Joao Braz de Aviz). Također, nekoliko nadbiskupija u svijetu, tradicionalnih kardinalskih sjedišta, trenutačno na čelu nema kardinale, poput Praga, Utrechta, Berlina, Toronta, Toleda, Seville, Firence, Torina, New Yorka i Rio de Janiera, pa se i među njima mogu očekivati novi kardinali.
BEJRUT - Voditelj promatrača Arapske lige nije u srijedu vidio "ništa zastrašujuće" u gradu Homsu, središtu pobune protiv režima u Siriji, a njegova je ocjena razbijesnila stanovništvo koje je izgubilo povjerenje u misiju već na početku njezina rada. Sudanski general Mustafa Dabi rekao je kako njegovoj ekipi treba više vremena da obiđe Homs prije nego što izrekne konačnu ocjenu. "Na nekim mjestima stanje nije dobro... Ali nije bilo ničeg zastrašujućeg, makar dok smo bili ondje. Bilo je mirno i nije bilo borbi", rekao je Dabi. Stanovnici četvrti Baba Amra, koja je najteže bila pogođena tenkovskim napadima sirijske vojske na prosvjednike, rekli su da promatrači ne odgovaraju na njihove zahtjeve. Homs je središte devetomjesečne pobune protiv predsjednika Bašara al-Asada i postalo je mjesto najvećeg krvoprolića u sukobima vojske s prosvjednicima. "Čini nam se da je naš glas bio glas vapijućeg u pustinji", rekao je stanovnik Babe Amra i aktivist Omar. "Sve smo svoje nade stavili na Arapsku ligu, ali ti promatrači, čini si, ne razumiju kako režim radi, čini se da nisu zainteresirani za patnje i smrt s kojima su ljudi suočeni", dodao je. Dabi je rekao kako njegova ekipa nije vidjela tenkove, no vidjela je neka oklopna vozila. Agencije i aktivisti u utorak su prenijeli da su se tenkovi povukli netom prije nego što je u Homs stigla promatračka misija. Dan prije dolaska promatrača u tome je gradu ubijeno više od 30 osoba.
DAMASK - Sirijske vlasti oslobodile su 755 zatvorenika upletenih u narodnu pobunu protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, izvijestila je u srijedu sirijska državna televizija. Vlasti su objavile da su oslobodile 755 zatvorenika "upletenih u posljednja zbivanja koji nisu okrvavili ruke". To je učinjeno dok su promatrači Arapske lige od utorka raspoređeni u Siriji radi nadzora stanja u zemlji, koju potresa narodna pobuna bez presedana. Misija promatrača dio je plana izlaska iz krize Arapske lige i predviđa oslobađanje uhićenih prosvjednika. Sirijske udruge za zaštitu ljudskih prava i UN-a imaju podatke o više tisuća uhićenih od početka prosvjeda 15. ožujka. Više od 5000 ljudi, po podatcima UN-a, ubijeno je u nasilju. Arapski promatrači već su na početku rada izazvali kontroverze. Nakon kratka posjeta Homsu, sjedištu ustanka protiv Asadove vlasti, njihov predvodnik sudanski general Mustafa Dabi izjavio je da su neki dijelovi Homsa u lošem stanju, ali promatrači nisu vidjeli ništa uznemirujuće, što je izazvalo gnjev stanovništva, jer ih nisu mogli nagovoriti da uđu u četvrti najviše pogođene nasiljem.