LJUBLJANA - Uprava slovenskog Mercatora objavila je u četvrtak kasno popodne da je odlučila dati ponudu za preuzimanje Pivovarne Laško (PL) koja je vlasnica 23,34 posto dionica Mercatora. Kako se navodi u priopćenju direktora Mercatora Žige Debeljaka, o namjeri su obaviješteni državni regulatori za tržišno natjecanje i predstavnik zaposlenih u PL-u. Mercator o svojoj namjeri još nije obavijestio dioničare preko informativnog sustava Ljubljanske burze. Za preuzimanje Pivovarne Laško najveći slovenski trgovački lanac, i sam poprilično zadužen, trebao bi oko 500 milijuna eura koje namjerava prikupiti iz odobrenog vlasničkog kapitala, međunarodnih izvora i dezinvestiranjem na području nekretnina, javila je Slovenska televizija. Na pitanje je li takva namjera realna ili je potez Mercatorove uprave smišljen kao protuudarac pokušajima da ga preuzme hrvatski Agrokor, predsjednik slovenske udruge malih dioničara Kristijan Verbič izjavio je za Slovensku televiziju da pozdravlja takvu odluku Mercatorove uprave i da je preuzimanje PL-a od strane Mercatora realno. Na taj bi se način, dodao je, stabilizirala i vlasnička struktura u Mercatoru. Neki slovenski mediji u četvrtak ipak procjenjuju kako je i najnoviji potez uprave Mercatora koja se najviše opirala prodaji svojih dionica Agrokoru pokušaj dodatnog blokiranja Agrokorove ponude. Među ostalim podsjećaju da je Mercatorova uprava najavljivala i kupnju trgovačkog lanca za prodaju tehničke robe Merkur kojega je namjeravalka pripojiti svojoj tehničkoj diviziji, ali je naknadno od toga odustala iako je u međuvremenu obavila i dubinski pregled Merkurova poslovanja.
LJUBLJANA - Odluku uprave Mercatora da namjerava objaviti ponudu o preuzimanju Pivovarne Laško (PL) koja posjeduje 23,34 posto Mercatorovih dionica komentirao je u četvrtak i slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan. Židan je za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) izjavio da ga je objava te odluke iznenadila, ali nije želio komentirati mišljenja da se radi o "manevru odugovlačenja" kako ne bi došlo do prodaje Mercatora hrvatskom koncernu Agrokor. Židan je, navodi slovenska agencija, rekao da osobno želi da i Mercator i Pivovarna Laško (PL) konačno dobiju stabilnu vlasničku strukturu, narušenu prijašnjih godina postupkom tzv. tajkunske privatizacije. "Najveća je pogreška napravljena time što su kompanije otkupljivali ljudi bez vlastite imovine, kreditima koje su prenijeli u teret otkupljenih tvrtki", rekao je Židan. "Želim da se nestabilno vlasništvo koje je nastalo na takav način završi što prije i što povoljnije, kako za same tvrtke, tako i za ljude koji su u njima zaposleni", rekao je Židan.
SARAJEVO - Okružni sud u Istočnom Sarajevu u četvrtak je potvrdio prvostupanjsku presudu od dvije godine i deset mjeseci zatvora što ju je u srpnju ove godine Draganu Paravinji izrekao Osnovni sud na Sokocu proglasivši ga krivim za silovanje. U priopćenju iz suda u Istočnom Sarajevu stoji kako je sudsko vijeće donijelo odluku kojom je žalbe tužiteljstva i obrane Dragana Paravinje na prvostupanjsku presudu iznesene na raspravi održanoj tijekom dana odbilo kao neutemeljene te potvrdilo prvostupanjsku presudu Osnovnog suda na Sokocu od 15. srpnja ove godine. Paravinja je tada proglašen krivim za pokušaj silovanja jedne žene na području Jahorine 2002. godine. U raspravi održanoj na sudu u Istočnom Sarajevu zastupnica tužiteljstva tražila je da se Paravinji izrekne strožija kazna od prvostupanjske s obrazloženjem kako je on povratnik u počinjenu kaznenih djela silovanja. Razlog za takav zahtjev bila je i činjenica da je on zbog silovanja pravomoćno osuđen u Srbiji na četiri i pol godine zatvora. Obrana je pak tražila da se prvostupanjska presuda ukine a Paravinja oslobodi krivnje. Odlukom Ministarstva pravosuđa BiH Dragan Paravinja može biti vraćen u zatvor u Šibeniku čim to zatraži Ministarstvo pravosuđa Hrvatske gdje je optužen za ubojstvo Antonije Bilić iz Drniša.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović prisustvovat će u petak u Pragu pogrebu Vaclava Havela, bivšeg predsjednika Češke i vođe Baršunaste revolucije kojom je 1989. srušen komunizam u tadašnjoj Čehoslovačkoj, priopćeno je u četvrtak iz Ureda Predsjednika. Oko 50 izaslanstava iz cijeloga svijeta očekuje se na posljednjem Havelovom ispraćaju koji je nakon duge bolesti umro u nedjelju ujutro u 75. godini. Na državnom pogrebu u u katedrali sv. Vita u Praškom dvorcu bit će brojni bivši i sadašnji svjetski čelnici, uključujući američku državnu tajnicu Hillary Clinton i njezina supruga, bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, britanskog premijera Davida Camerona i francuskog predsjednika Nicolasa Sazkozyja, objavila je agencija ČTK. Predsjednici Slovačke, Austrije, Njemačke, Mađarske, Slovenije, baltičkih zemalja i Gruzije, te predsjednici Europskog parlamenta i Europske komisije Jerzy Buzek i Jose Manuel Barosso također će odati posljednju počast tom istaknutom češkom piscu i komunističkom disidentu. Pismo s izrazima sućuti, koje je papa Benedikt XVI. poslao češkom predsjedniku Vaclavu Klausu, bit će pročitano na početku ispraćaja u petak točno u podne, a u isto vrijeme crkvena zvona diljem zemlje oglasit će se na tri minute, dok će iz topa s praškog brda Petrin biti ispaljen 21 plotun. Od 1989. do 1992. Havel je bio deveti predsjednik Čehoslovačke, a od 1993. do 2003. predsjednik Češke u dva mandata. Nakon političkog umirovljenja bio je posebno usredotočen na promicanje zaštite ljudskih prava u svijetu.
ZAGREB - Raspravno vijeće Haaškoga suda odbilo je u četvrtak kao neutemeljen zahtjev vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja za pokretanjem postupka protiv bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte i njezinih suradnika zbog nepoštivanja suda odnosno zbog navodnih pritisaka na svjedoke od kojih se, prema Šešeljevim tvrdnjama, tražilo da svjedoče protiv njega. "Primajući na znanje izviješće prijatelja suda vijeće smatra da... nema temelja za pokretanje postupka protiv Carle Del Ponte, Hildegard Uertz-Retzlaff, Daniela Saxona ili bilo kojeg drugog člana tužiteljstva", navodi se u odluci suda objavljenoj u Den Haagu. Šešelj je 2007. od suda tražio pokretanje istrage protiv prvih ljudi haaškoga tužiteljstva zbog navodnog zastrašivanja šestero svjedoka tvrdeći da ih je tužiteljstvo prisiljavalo da svjedoče protiv njega. Djelujući po tom zahtjevu sud je 2010. naložio tajništvu da odredi neovisnog istražitelja - prijatelja suda koji će provesti istragu o Šešeljevim tvrdnjama. Godinu dana kasnije prijatelj suda izvijestio je raspravno vijeće da nema osnova za pokretanje postupka protiv tužiteljstva. Izviješće neovisnog istražitelja sadrži detaljnu analizu navoda 38 osoba koje su iznijele takve optužbe o pritiscima na šestero svjedoka, uglavnom članova, simpatizera ili dobrovoljaca Srpske radikalne stranke u ratu na području bivše Jugoslavije. Šešelj je tvrdio da su se pripadnici tužiteljstva i njihovi istražitelji služili podmićivanjem, prijetnjama i prisiljavanjem svjedoka, odnosno manipuliranjem dokazima. Šešelju se pred Haaškim sudom sudi zbog ratnih zločina počinjenih na području Hrvatske, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.
BEOGRAD - Franko Simatović optužen pred Haaškim sudom za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, razočaran je u Srbiju a njegovi odvjetnici optužuju srbijanske vlasti da bez objašnjenja nisu dale jamstvo za njegov boravak na slobodi tijekom zimske stanke u sudu, prenose u četvrtak beogradski mediji. Simatović, bivši zapovjednik jedinice za specijalne operacije srbijanske službe državne sigurnosti (SDB), je razočaran u državu jer mu nije obnovljeno jamstvo za privremeno puštanje na slobodu, unatoč tome što je, po riječima njegovih odvjetnika, Haaški sud odobrio njegovo oslobađanje tijekom zimske stanke. Odvjetnik Mihajlo Bakrač iz odvjetničkog ureda Fila, u izjavi koju prenosi srbijanska novinska agencija Beta, kazao je kako se pretpostavlja da je problem u srbijanskoj obavještajnoj službi Sigurnosno informativnoj agenciji (BIA), ''jer nemamo problem sa Nacionalnim vijećem za suradnju sa tribunalom, a neslužbeno smo doznali da ni policija nema problema da Simatoviću osigura pratnju i sigurnost tijekom boravka na slobodi". Odvjetnici Simatovića, kaže Bakrač, ne znaju zašto država nije obnovila jamstvo, ali su neslužbeno doznali da je srbijanska vlada prošlog četvrtka raspravljala o tome i da su neki ministri bili za davanje jamstva, ali da je većina članova vlade bila protiv. "Simatović je duboko povrijeđen i razočaran jer njegova država ne stoji iza njega", rekao je Bakrač te podsjetio da je država po Zakonu o suradnji s Haaškim sudom dužna pružiti jamstva optuženima kojima sud odobri privremeno puštanje na slobodu. Država je to činila više puta i u slučaju Simatovića, ali nije odgovorila na posljednji zahtjev odbrane upućen vladi 15. studenog, naveo je Bakrač te dodao kako "ovakva odluka apsolutno može imati i utjecaja na presudu, jer se šalje poruka da optuženi nije dobrodošao u svojoj državi".
RIM - Zastupnici gornjeg doma talijanskog parlamenta Senata u četvrtak su odobrili prijedlog kriznog proračuna vrijedan 33 milijarde eura, čime je taj proračun premijera Marija Montija, kojim bi treće najveće europsko gospodarstvo trebalo vratiti povjerenje tržišta, definitivno stupio na snagu, javile su agencije. U glasovanju o povjerenju vladi, sazvanom kako bi se ubrzao postupak potvrde proračuna, Senat je u omjeru 257-41 glasovao za proračun. Paket mjera koji uključuje smanjenje javne potrošnje, povećanje poreza i mirovinsku refomu trebao bi preokrenuti trend pada povjerenja tržišta prema Italiji zbog kojeg je cijena posuđivanja svježeg novca toj zemlji došla na neodrživu razinu. "Danas Senat zaključuje jedan brz, odgovoran i složen posao... na projektu izrađenom u krajnjoj hitnosti i zbog kojeg će se Italija moći visoko uzdignute glave suočiti s ozbiljnom europskom krizom", rekao je Monti talijanskim senatorima uoči glasovanja. Predsjednik vlade, imenovan prije samo pet tjedana kako bi zemlju izvukao iz krize, rekao je da će se vlada, nakon što je štednim proračunom udarila na golemi talijanski državni dug, uskoro posvetiti drugom najvećem problemu u zemlji, povećanju gospodarskog rasta koji je cijelo desetljeće gotovo stagnirao na stopi od 0,4 posto na godinu.
KAIRO - Prethodnica arapskih promatrača doputovala je u četvrtak u Siriju, uoči razmještanja timova Arapske lige koji će procijeniti nastoji li Damask okončati devetomjesečni krvavi obračun s prosvjedima protiv vlasti predsjednika Bašara al-Asada. "U Damask smo sigurno doputovali", rekao je telefonom Vagiuh Hanafi, pomoćnik glavnog tajnika Arapske lige Nabila Elarabija. Prethodnicu promatračkoj misiji, koja će pripremiti njezinu djelatnost, vodi dužnosnik Lige Samir Seif al-Jazal, a čini je 11 ljudi među kojima su financijski, administrativni i pravni stručnjaci. U Kairo, sjedište Arapske lige, došao je u međuvremenu sudanski general Ahmet Mustafa al-Dabi kako bi razgovarao o svojoj ulozi vođe 150-člane skupine promatrača koja bi u Siriju mogla biti poslana prije kraja prosinca, ukoliko neće biti teškoća u pripremi njihova dolaska. Dabi, koji je bio koordinator između sudanske vlade i međunarodnih promatrača u Sudanu, novinarima u kairskoj zračnoj luci rekao je da će se sastati s glavnim tajnikom Lige. On je rekao da će promatrači raditi s "potpunom transparentnošću u promatranju stanja u Siriji" i dodao da će stalno održavati sastanke sa svim stranama, uključujući sirijsku vojsku, oporbu, snage sigurnosti i humanitarne organizacije. Elarabi je u utorak rekao da će arapski promatrači zahtjevati slobodan pristup bolnicama, zatvorima i drugim mjestima u zemlji. Sirija je pristala na dolazak promatrača tek pošto ju je Arapska liga suspendirala iz članstva i nametnula joj sankcije.
ZAGREB - Veliki državnik i vrhunski književnik, čovjek koji je utjelovio najbolje osobine svoga naroda i na najbolji način predstavljao svoju domovinu u svijetu, tim su se riječima hrvatski Česi u četvrtak u Zagrebu oprostili od prvog češkog predsjednika Vaclava Havela koji je u nedjelju u Pragu preminuo u 75. godini. Komemoraciju u povodu smrti tog komunističkog disidenta i vođe "Baršunaste revolucije" održali su Češka beseda Zagreb i Hrvatsko-češko društvo, čiji je predsjednik Marijan Lipovac najavio da će uskoro pokrenuti inicijativu da jedna ulica u Zagrebu dobije Havelovo ime. "Havel je bio duboko ukorijenjen u češku povijest i kulturu, u svojoj osobi je utjelovio najbolje osobine koje se pripisuju češkom narodu i postao reprezentativni primjerak svoje domovine i naroda u Europi i svijetu", rekao je Lipovac. Dodao je kako je Havel dokazao da se može biti i vrhunski književnik i državnik, da vlast ne kvari nužno svaku osobu, da je poštenje i čistoću moguće ostvariti na najvišoj poziciji u državi. Posljednji ispraćaj Havela bit će u petak, a na državnom pogrebu u katedrali sv. Vita u Praškom dvorcu sudjelovat će brojni bivši i sadašnji svjetski čelnici, među kojima i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
BEJRUT - Više od 6200 ljudi, uključujući stotine djece, poginulo je u nastojanjima sirijskih vlasti da suzbije pobunu protiv vlade, rekla je u četvrtak jedna skupina za zaštitu ljudskih prava. Britanska organizacija za zaštitu ljudskih prava Avaaz objavila je da je prikupila dokaze o više od 6237 pogibija civila i pripadnika snaga sigurnosti, među kojime je 617 osoba umrlih pod mučenjem. Među onima koji su izgubili život najmanje je 400 djece. Te su brojke za oko 1000 ljudi više od posljednjih procjena UN-a koje također naglo rastu posljednjih mjeseci. "Nitko sada ne može zažmiriti pred užasom u Siriji... Svaki tristoti Sirijac je ili ubijen ili zatvoren", rekao je u izjavi voditelj Avaaza Ricken Patel. Snage sigurnosti su zatvorile najmanje 69.000 ljudi od početka ustanka u ožujku, a 32.000 je do sada pušteno iz pritvora. Sirija tvrdi da se bori protiv "terorista" podržanih iz inozemstva a u četvrtak je objavila da je u nemirima ubijeno više od 2000 pripadnika njenih snaga sigurnosti.
ZAGREB/KIJEV - Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko odlučila je da će sa zajedno sa svojim odvjetnicima bojkotirati sudska ročišta na kojima će se razmatrati njezina žalba na presudu u slučaju sklapanja plinskih ugovora s Rusijom, odnosno zloporabe ovlasti, a njezin odvjetnik nazvao je suđenje farsom, javljaju u četvrtak ukrajinski mediji. "Gledajući iz zatvora ovaj 'show' u kakav se pretvorio žalbeni postupak, ne želim sudjelovati ni u kakvom razmatranju žalbe...", napisala je Timošenko u pismu koje je pročitao njezin odvjetnik Serhij Vlasenko. Timošenko je također rekla da su neprihvatljiva nagađanja o njezinom zdravstvenom stanju. Ona je, zajedno sa svojim odvjetnicima, optužila prizivni sud za pristranost i rekla je da nema nade za postizanje pravde na lokalnim sudovima. "Traženje istine i pravde na ukrajinskim sudovima je apsolutno beskorisna zadaća", kazala je. Vlasenko je izjavio da to "nisu sudska saslušanja, to je farsa s klaunovima odjevenima u odore sudaca i klaunovima s tužiteljskim epoletama i zato nema smisla sudjelovati u toj farsi". Timošenko je u listopadu osuđena na sedam godina zatvora, koliko je odvjetništvo i tražilo, zbog zlouporabe ovlasti i potpisivanja plinskog sporazuma s Rusijom na štetu Ukrajine. Sud je također naredio da Timošenko vrati 188 milijuna dolara, koliko je država izgubila zbog sporazuma s ruskim premijerom Vladimirom Putinom.
PARIZ - Turska je u četvrtak povukla svog veleposlanika iz Pariza i optužila Francusku za izdaju povijesti jer je počinila nepopravljivu štetu po odnose dviju zemalja prihvaćanjem zakona kojim se kažnjava negiranje armenskog genocida što ga u Prvom svjetskom ratu počinile vlasti Osmanskog carstva. "Nažalost, ovaj prijedlog zakona prihvaćen je unatoč svim našim upozorenjima... To će otvoriti nepopravljive i vrlo ozbiljne rane u bilateralnim odnosima", rekao je u Ankari turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Erdogan je zakon nazvao rasističkim, diskriminacijskim i ksenofobičnim. Objavio je također da Turska otkazuje sve političke, ekonomske i vojne sastanke s Francuskom, te da će zabraniti svim francuskim ratnim zrakoplovima slijetanje na turske aerodrome, a ratnim brodovima pristajanje u turskim lukama. Erdoganov zamjenik Bulent Arinc nije bio ništa blaži u osudi zakona. "Osuđujem francuski parlament koji je prihvatio zakon jednak izdaji povijesti", rekao je Arinc i ocijenio da se time Francuska vraća u doba inkvizicije te zapitao "hoće li sada u lov na vještice protiv onih koji se usude reći da genocida nije bilo". Zastupnici francuske Narodne skupštine u četvrtak su glasali za zakon kojim se javno nijekanje genocida, uključivo genocida nad Armencima 1915.-1917. kažnjava zatvorskom kaznom u trajanju do godine dana i s 45.000 eura globe.
BERLIN - Njemački predsjednik Christian Wullf ispričao se u četvtak zbog skandala oko dobivanja kredita i veza s bogatim njemačkim poslovnim čovjekom, no istaknuo je kako namjerava ostati na čelu države iako je "iziritirao" svoje sunarodnjake. Deset dana od otkrića da je od bogatih prijatelja posudio 500.000 eura dok je bio premijer savezne države Donje Saske, a potom taj privatni zajam pretvorio u bankovni kredit po uvjetima pogodnijim od uobičajenih, Wullf se prvi puta obratio javnosti. "Shvatio sam kako se u javnosti može iritantno činiti privatno financiranje naše obiteljske kuće. Mogao sam i trebao to izbjeći", rekao je Wullf čitajući pisanu izjavu u svome uredu Schloss Bellevue u berlinskom Tiergartenu. Njegovi financijski aranžmani mogli bi naštetiti vjerodostojnosti kancelarke Angele Merkel koja ga je predložila za predsjednika 2010. nakon što je prethodni predsjednik, također njezin kandidat, morao odstupiti.
BERLIN - Španjolska tvrtka za uzgoj organskog povrća Frunet, za čije se krastavce sumnjalo da su izvor smrtonosne zaraze enterohemoragijskom bakterijom E.coli ove godine u Njemačkoj, zatražila je visoku odštetu i pripadajuće kamate zbog nanesene štete tom pogrešnom optužbom, objavio je sud u Hamburgu u četvrtak. Frunet, tvrtka sa sjedištem pokraj Malage i 120 zaposlenih, zatražila je od njemačkih vlasti 2,3 milijuna eura odštete. Zdravstvene institucije u Hamburgu, u kojem je u prvoj fazi bilo najviše zaraženih ECEH-om, objavile su 26. svibnja da su krastavci uvezeni iz Španjolske izvor zaraze. Kasnijim laboratorijskim analizama to je opovrgnuto, ali početna upozorenja izazvala su vrlo velike gubitke u zaradi španjolskih proizvođača voća i povrća, najvećih izvoznika u Europi. U priopćenju objavljenom u četvrtak, hamburške vlasti smatraju da su tada, s obzirom na dostupne informacije, "pravilno" reagirale upozoravajući potrošače. Pojavivši se u svibnju i lipnju prije svega na sjeveru Njemačke, epidemija ECEH-a uzrokovala je smrt 51 osobe u Europi i nekoliko tisuća zaraženih.