WASHINGTON
Američka administracija u ponedjeljak je pozvala na miran i stabilan prijenos vlasti u Sjevernoj Koreji te zatražila od Pjongjanga da poštuje svoje međunarodne obveze vezane uz nuklearna pitanja, nakon smrti svog čelnika Kim Jong-Ila. Izgledi za nove šestrostrane pregovore o nuklearnom razoružanju Sjeverne Koreje, čini se da su nestali zbog iznenadne smrti Kim Jong Ila i neizvjesnosti koja prati planirano nasljeđivanje njegova politički još neprovjerena sina. "Dijelimo zajednički interes za mirnu i stabilnu tranziciju u Sjevernoj Koreji, jednako kao i za osiguranje regionalnog mira i stabilnosti", rekla je državna tajnica Hillary Clinton novinarima u State Departmentu. "Ponavljamo našu nadu u poboljšanje odnosa s narodom Sjeverne Koreje i dalje duboko zabrinuti za njegovu dobrobit", rekla je Clinton ne navodeći kako će Kimova smrt utjecati na američki pristup prema njegovoj zemlji. State Department je kasnije objavio kako SAD još uvijek smatra Sjevernu Koreju odgovornom prema obvezama koje je preuzela u šestostranim pregovorima. No, smrt Kima i pretpostavljeno preuzimanje vlasti od njegova sina, Kim Jong Una, odgodit će predviđeni napredak prema nastavku pregovora o nuklearnom razoružanju sa Sjevernom Korejom i isporuku pomoći u hrani toj zemlji. SAD će uskoro odlučiti hoće li se pokušati ponovno angažirati oko pridobivanja Sjeverne Koreje za nuklearne pregovore i pružiti toj zemlji pomoć u hrani. Glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland je kazala da je odluka odgođena jer je administracija sada usmjerena na savjetovanje sa zemljama koje su zabrinute s događajima u Pjongjangu. Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carey kazao je da će Obamina administracija novo vodstvo Sjeverne Koreje suditi po postupcima, posebno u nuklearnom pitanju.
BRUXELLES
Zemlje članice Europske unije potvrdile su u ponedjeljak da će bilataralnim zajmovima povećati kreditne sposobnosti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te utvrdile međusobnu raspodjelu toga doprinosa između zemalja eurozone. Ministri financija zemalja članica EU-a održali su u ponedjeljak telefonsku sjednicu na kojoj su potvrdili da će zemlje eurozone osigurati dodatnih 150 milijardi eura za MMF u obliku bilateralnih zajmova. Od 17 zemalja eurozone, njih 13 je najavilo da će osigurati 150 milijardi. Četiri zemlje su izuzete - Grčka, Portugal i Irska, jer primaju međunarodnu pomoć, te Estonija, koja je u eurozoni od početka ove godine. u priopćenju koje je nakon telefonskog sastanka objavilo Vijeće EU-a navodi se da su Češka, Danska, Poljska i Švedska iskazale volju da sudjeluju u jačanju kapitala MMF-a, a da je Velika Britanija najavila da će svoj doprinos "definirati početkom sljedeće godine u okviru G20". Ministri financija su pozvali ostatak svijeta da pridonesu jačanju MMF-a kako bi se očuvala financijska stabilnost u svijetu. Raspodjela tereta među članicama eurozone napravljena je prema njihovim kvotama u MMF-u iz 2010. godine. Najveći dio od 150 milijardi eura osigurat će najveće europsko gospodarstvo Njemačka, 41,50 milijardi, zatim Francuska 31,40 milijardi eura, Italija 23,48, Španjolska 14,86, te Nizozemska 13,61 milijardi.
BAGDAD
Iračke vlasti u ponedjeljak su protiv zamjenika iračkog predsjednika Tareka al-Hashemija izdale uhidbeni nalog zbog sumnji u povezanost s terorizmom, dok se zemlja nalazi u teškoj političkoj krizi nakon odlaska američkih postrojbi. Uhidbeni nalog za sunita Hashemija dodatno je ugrozio krhki sporazum o podjeli vlasti između iračkih frakcija koji je omogućio formiranje vlade na čelu s šijitom Nurijem al-Malikijem. Peteročlani pravosudni odbor je u ponedjeljak izdao uhidbeni nalog protiv Hashemija, sukladno antiterorističkim zakonima. Taj odbor je već ranije Hashemiju odredio zabranu putovanja u inozemstvo. Na državnoj televiziji je objavljeno da su Hashemijevi tjelohranitelji priznali da su planirali i izveli atentate i da ih je financirao i podržavao zamjenik predsjednika. Najmanje 13 Hashemijevih tjelohranitelja je uhićeno posljednjih tjedana. Posljednjih dana traje spor šijitskog premijera Malikija sa svjetovnim parlamentarnim blokom Iraqiya, u kojem sudjeluje Hashemi. Iraqiya je u subotu obustavila svoj rad u parlamentu i oštro je kritizirala način premijerova monopoliziranja vlasti.
WASHINGTON
Nakon deset mjeseci tajnog dijaloga s talibanskim pobunjenicima u Afganistanu, viši američki dužnosnici kažu da su razgovori dosegli kritičan trenutak i da će se uskoro znati je li moguć proboj koji bi doveo do mirovnih pregovora o okončanju afganistanskog rata, u ponedjeljak je ekskluzivno izvjestila agencija Reuters. U nastojanju da se ubrza taj diplomatski proces s visokim ulozima, SAD razmatra prebacivanje neodređenog broja talibanskih zatočenika iz mornaričkog zatvora u zaljevu Guantanamo na Kubi, u vojni pritvor afganistanske vlade, doznao je Reuters. SAD je zatražio od predstavnika talibana da i oni poduzmu odgovarajuće mjere izgradnje povjerenja, koje mogu uključivati osudu međunarodnog terorizma i spremnost da javno stupe u službene pregovore s vladom afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija. Ono što može otežati ovaj diplomatski proces je činjenica da se američke postrojbe postupno povlače iz Afganistana, s planom da povlačenje dovrše do kraja 2014., što potencijalno može smanjiti interes talibana za pregovore. Američki dužnosnici održali su oko pola tuceta sastanaka s pobunjeničkim kontaktima, uglavnom u Njemačkoj i Dohi s predstavnicima mule Omara, vođe talibana u plemenskoj skupštini Quette, rekli su dužnosnici. Ulozi u tim diplomatskim naporima su veliki - neuspjeh će vjerojatno osuditi Afganistan na nastavak sukoba, možda čak i građanski rat, nakon što vojnici NATO-a prestanu štititi slabu vladu Hamida Karzaija krajem 2014. S druge strane, uspjeh pregovora značio bi politički kraj rata i mogućnost da dijelovi talibanskih snaga uđu u proces nacionalne pomirbe.
BUDIMPEŠTA
Mađarski ustavni sud izbacio je nekoliko odredbi iz novog zakona o medijima, navodeći kao razlog ometanje slobode medija, javljaju u ponedjeljak agencije podsjećajući da je taj zakon bacio mrlju na mađarsko predsjedanje EU-om u prvoj polovici godine. Sud je četiri odredbe zakona o tiskanim i internetskim medijima proglasio neustavnim, a također je poništio i novi zakon o vjerskim zajednicama. Sud je ovom odlukom, između ostalih, poništio odredbu o ograničavanju zaštite izvora za priče koje su od interesa za javnost. Prema novim pravilima, novinari jedino mogu biti prisiljeni odati svoje izvore prema proceduri koju će isključivo kontrolirati sudovi. Ustavni sud je također poništio nekoliko članaka zakona o pravosuđu, uključujući članak koji bi tužiteljima u slučajevima s velikim publicitetom omogućio da odaberu sud po svojoj volji na kojem će se odvijati suđenje. Ustavni sud objašnjava da to predstavlja povredu i mađarskog ustava i Europske povelje o ljudskim pravima jer onemogućuje pravo na nepristrano suđenje te krši načelo pravednog postupka.
WASHINGTON/ZAGREB
Američki vojnik Bradley Manning, koji je u 22 točke optužen za pomaganje neprijatelju, imao je više od 100.000 cjelovitih diplomatskih depeša State Departmenta u sekundarnom računalu koje je koristio kao sigurnosni analitičar u Iraku, rekao je u ponedjeljak istražitelj za kibernetički kriminal svjedočeći na saslušanju Manninga u vojnoj bazi Fort Meade, 40 km sjeveroistočno od Washingtona. Također je pronađen software koji omogućuje korisniku da kopira podatke na CD, rekao je istražitelj, kako prenosi CNN. No, tijekom protuispitivanja Manningova odvjetnika, istražitelj David Shaver, specijalni agent Vojnog zapovjedništva za kaznene istrage (CID), priznao je kako ne može reći da je Manning bio taj koji je dolazio do tajnih depeša. On također nije našao nikakvih dokaza da su te informacije poslane bilo kome. Shaver je svjedočio na saslušanju Manninga na kojem se treba odlučiti hoće li on biti procesuiran pred vojnim sudom. Manning (23) je optužen da je ukrao i dostavio WikiLeaksu desetke tisuća tajnih dokumenata američkog State Departmenta i Pentagona, dok je službovao kao obavještajni analitičar u Iraku 2009. i 2010. godine. Ako ga sud proglasi krivim, može mu biti izrečena smrtna kazna, no vojni tužitelji su naznačili da neće tražiti smrtnu kaznu.
WASHINGTON
Na svijetu ima 2,18 milijardi kršćana, što je trećina svjetskog stanovništva i oni su najveća vjerska skupina ispred muslimana, pokazuje istraživanje koje je u ponedjeljak objavio američki institut za istraživanje Pew. Izvješće Svjetsko kršćanstvo, sastavljeno na temelju 2.400 istraživanja u 200 zemalja, pokazuje da je omjer kršćanskog stanovništva stabilan u posljednjem stoljeću, ali jako varira u pogledu rasporeda na planetu. Godine 1910. dvije trećine kršćana su živjele u Europi, gdje ih danas ima samo 26 posto, 37 posto u dvije Amerike, 24 posto u subsaharskoj Africi i 13 posto u regiji Azije i Pacifika. Broj kršćana se tijekom stoljeća učetverostručio, kao i stanovništvo u svijetu, što znači da je omjer kršćana ostao stabilan - s 35 posto neznatno je pao na današnjih 32 posto. No njihova raspoređenost je različita pa je prije stotinu godina u Europi i na američkom kontinentu živjelo 93 posto svjetskog kršćanskog stanovništva, prema današnjih 63 posto. U Europi je omjer osoba koje se nazivaju kršćanima s 95 posto pao na 76 posto, a u Amerikama s 96 posto na 86 posto. Kršćansko stanovništvo je bitno brojnije u subsaharskoj Africi gdje je poraslo s devet na 63 posto, te u regiji Azije i Pacifika u kojima je početkom 20. stoljeća bilo relativno malo kršćana. Kršćani su najveća religijska skupina ispred 1,6 milijardi muslimana, koji čine 23,4 posto svjetskog stanovništva. Gotovo polovica kršćana (48 posto) živi u deset "najkršćanskijih zemalja", poput SAD-a, Brazila, Meksika, Rusije, Filipina i Nigerije.