ŠIBENIK - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku danas je, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države Ive Josipovića, održan središnji skup Saveza antifašističkih boraca povodom obilježavanja 67. obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma. Ratko Maričić, izaslanik predsjednika Josipovića i predsjednik Saveza antifašista Hrvatske, kazao je kako je borba za Dalmaciju bila najdulja borba u Narodno-oslobodilačkom ratu, te je trajala od rujna do prosinca 1944. godine. Maričić je podsjetio kako je Tito neposredno prije početka te ofenzive na splitskoj rivi kazao povijesnu rečenicu: 'Tuđe nećemo, svoje ne damo', te zaključio da nema ispravnije upute koju komandant može dati svojim borcima. "Neki danas žele da se zaboravi tko je to kazao, kome je kazao i u koje vrijeme, međutim prateći tu Titovu poruku koja je postala narodna vrednota, branitelji su u Domovinskom ratu obranili Hrvatsku", rekao je Maričić u punom HNK-u. Vinko Šunjara, član predsjedništva Saveza antifašista, s ponosom je ustvrdio da se Dalmacija 1944. obranila zahvaljujući snagama vlastitih boraca. "U to vrijeme u Dalmaciji je živjelo oko 700 tisuća stanovnika, od čega čak sto tisuća boraca - muškaraca, žena, težaka, ribara i omladine", podsjetio je Šunjara.
ZAGREB - Poduzetnik Vladimir Šelebaj-Sellier koji se nalazi u pritvoru u zagrebačkom Remetincu bit će pušten da se brani sa slobode nakon što je sud prihvatio ponuđenu jamčevinu od 100.000 eura i hipoteke na kuću na otoku Hvaru, potvrdila je danas Hini njegova odvjetnica Ksenija Gržin-Dimitrijević. Šelebaj bi iz zatvora trebao izaći nakon što se provede uknjižba založene nekretnine i preda novčani polog. Kada će to biti odvjetnica nije mogla precizirati. Dodala je da je sada sve stvar suda, ali da bi to moglo biti tijekom idućeg tjedna. Vladimiru Šelebaju-Sellieru 13. studenoga bio je produljen istražni zatvor u Remetincu zbog istih osnova zbog kojih je i određen ranije, a to je zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, ponavljanja kaznenog djela te opasnosti od bijega. Šelebaj, koji ima i francusko državljanstvo, već je dva mjeseca u istražnom zatvoru zbog istrage nad tvrtkom Core Media. Poduzetnik Vladimir Šelebaj-Sellier i još četiri osobe osumnjičene su za malverzacije "teške" više od devet milijuna kuna.
OSIJEK - Osječko-baranjska Policijska uprava podnijet će kaznenu prijavu protiv 48-godišnjeg Osječanina, kojega se tereti da je, podižući mirovinu na ime preminule osobe, oštetio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) za više od 150.000 kuna, izvijestila je danas policija. Kriminalisitčkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da je između lipnja 2006. i listopada 2011. osumnjičeni 48-godišnjak podizao mirovinu Osječanke koja je preminula 2006. godine. Tereti ga se da je krivotvorio njezin potpis na štednoj knjižici banke, kako bi i dalje mogao podizati mirovinu pokojnice te na taj način oštetio mirovinsko osiguranje za više od 150 tisuća kuna. Policija če protiv osumnjičenika podnijeti kaznenu prijavu za kazneno djelo prijevare i krivotvorenja potpisa.
ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) priopćio je danas da je "ozbiljno zabrinuto zbog medijske hajke koju pojedini osječki lokalni mediji i novinari vode posljednjih dana protiv Drage Hedla, novinara Jutarnjeg lista kojeg je u srijedu u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava odlikovao hrvatski predsjednik Ivo Josipović". "HND je zabrinut zbog toga jer je Hedl u posljednju 21 godinu primao brojne smrtne prijetnje zbog tekstova koje je objavljivao o ratnim zločinima te o načinu vladanja Branimira Glavaša, o čemu je prošle godine objavio, kasnije nagrađenu, knjigu 'Glavaš: kronika jedne destrukcije', navodi se. Novinarsko društvo podsjeća da je Glavaš osuđen zbog ratnih zločina i da sada, nakon bijega u BiH, izdržava zatvorsku kaznu u Mostaru. "Sada se Hedlu opet prijeti, pa i putem članova najuže obitelji. Medijska hajka u nekim osječkim medijima u tome ima presudnu ulogu jer je od nje pa do moguće realizacije prijetnji, samo jedan korak", naglašava HND. Hedl je primio odlikovanje Red Stjepana Radića, kako stoji u obrazloženju, za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.
PULA - Književnik i publicist Predrag Matvejević dobitnik je ovogodišnje knjižne nagrade "Kiklop" za životno djelo, a nagrada mu je danas uručena u Muzejsko-galerijskom prostoru "Sveta srca". Riječ je o godišnjoj nagradi koja se, u sklopu Sajma knjige u Istri, dodjeljuje za postignuća u knjižnoj produkciji hrvatskih nakladnika namijenjenoj knjižarskoj prodaji za koju se natječu izdanja objavljena u Hrvatskoj. Nagradu "Kiklop" je 2004. utemeljio Sa(n)jam knjige u Istri kojom se godišnje želi valorizirati nakladničku struku i stručnim kriterijima vrednovati svekoliki rad na knjizi. Ovogodišnji "Kiklop" za urednika godine dodijeljen je Ireni Lukšić, dok je za prozno djelo godine uručen Ludwigu Baueru za djelo "Zavičaj, zaborav" u izdanju Frakture. Nagradu "Kiklop" za debitantsku knjigu godine dobila je Merita Arslani za knjigu "Anđeli će samo zaspati" u izdanju Naklade Ljevak, za pjesničku zbirku godine Darija Žilić za zbirku "Pleši, Modesty, pleši" nakladnika Algoritam, dok je za knjigu eseja nagradu dobila Andrea Zlatar za knjigu "Rječnik tijela: dodiri, otpor, žene" u izdanju Naklade Ljevak.
ZAGREB - Kazališna, filmska i televizijska glumica Vida Jerman umrla je iznenada u subotu, 10. prosinca u Zagrebu u 73. godini, izvijestilo je Hrvatsko kulturno vijeće. Vida Jerman iza sebe ima stotine kazališnih uloga, niz filmskih ostvarenja u inozemnim filmovima s partnerima poput Meryl Streep, Yulom Brynnerom, Jamesom Coburnom, Omarom Sharifom i drugima, te brojne uloge u legendarnim hrvatskim filmskim i televizijskim ostvarenjima. Rođena je u Zagrebu 28. svibnja 1939. gdje je diplomirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti, a studirala je i talijanski, engleski i španjolski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedina je hrvatska glumica koja je preko 30 godina glumila na esperantu. U hrvatsku će filmsku povijest ući po ulogama gospođice Marijane u 'Tko pjeva zlo ne misli', SS čuvarice u 'Sofijinom izboru', Ljerke u 'Oficiru s ružom', Hanžikine žene u filmu 'Sokol ga nije volio'. Značajne su i novije uloge u 'Čarugi', 'Četveroredu', 'Trećoj ženi', kao i posljednja filmska uloga konobarice u Grlićevom 'Neka ostane među nama'. Televizijskoj umjetnosti doprinos je dala ulogama u 'Malom mistu', 'U registraturi', 'Jelenku', 'Smogovcima', 'Mačku pod šljemom', 'Bibinom svijetu', 'Našoj maloj klinici', 'Odmori se, zaslužio si', 'Dolini sunca' i dr.