ZAGREB - Naoružani razbojnik opljačkao je jutros poslovnicu Splitske banke u Maksimirskoj ulici i ukrao zasad neutvrđeni iznos novca, izvijestila je zagrebačka policija. Maskirani razbojnik je u poslovnicu u Maksimirskoj 55 upao oko 9 sati i zaprijetio pištoljem, a nakon pljačke je pješice pobjegao. U pljački nitko nije ozlijeđen. Očevid je u tijeku.
VINKOVCI - U prometnoj nesreći koja se jutros oko 7,30 sati dogodila na Trgu žrtava Domovinskog rata u Iloku, smrtno je stradala pješakinja, izvijestio je glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Luka Barunčić. Dok je prelazila pješački prijelaz, na pješakinju je naletjelo osobno vozilo. Pješakinja je poginula na mjestu nesreće. U tijeku je policijski očevid.
ZAGREB - Večerašnjim koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu počinje koncertna sezona Zagrebačkih solista pod vodstvom novog umjetničkog ravnatelja, francuskoga violončelista Marca Coppeya koji će večeras nastupiti i kao solist i kao dirigent. Na programu su Mozartova "Mala noćna muzika", "Serenada za gudače u G-duru" i "KV 525", Boccherinijev "Koncert za violončelo i gudače u G-duru" i "G. 480", "Nachtordnung za 15 gudača" W. Rihma, te "Preobražena noć, op. 4" A. Schonberga. "Čitava ideja moje suradnje sa Zagrebačkim solistima temelji se na tematskom objedinjenju s jedne strane onoga što je i dosad bilo dio njihova redovitog repertoara, onoga što predstavlja povijest ansambla, i moje ideje da pokušamo vidjeti kako bismo mogli napraviti neke stvari koje dosad nisu napravljene, da pokušamo zajedno otkrivati nove stvari", rekao je Coppey nedavno predstavljajući program Solista. Marc Coppey rođen je 1969. u Strasbourgu u Francuskoj i jedan je od vodećih violončelista današnjice.
ZAGREB - Likovnu monografiju "Kosta Angeli Radovani" autora Ive Šimata Banova, u kojoj je na reprezentativan način prikazan opus kipara čije je djelovanje obilježilo više od pola prošlog stoljeća hrvatskoga kiparstva, objavila je zagrebačka izdavačka kuća "Disput". U monografiji (272 str.) Šimat Banov elaborira značaj i ulogu Koste Angeli Radovanija, ne samo kao velikog kipara i pedagoga (koji je napisao i ponajbolju knjigu o kiparstvu u Hrvatskoj), nego i osobe koja je odigrala pionirsku ulogu u obnovi moderne hrvatske skulpture. Posebno upućuje na alternativu koje je njegovo djelo pružilo dotad prevladavajućoj stilizaciji i monumentalizmu te pomami za slikovitošću. "Kiparstvo mu nije grčevito tražilo izgovore 'vječnosti', još manje 'novosti'. Snagom i znanjem rođena plastičara njegova je kiparska volja tiho, ali neumoljivo, lomila navike, nagrizala postojani mir mramornih hrvatskih bista, neživa, stilizirana i pretenciozna ili 'brbljava' narativna kiparstva - prije i nakon 50. prošloga stoljeća", smatra Šimat Banov.