STRASBOURG - Na njemačko-francusko-talijanskom mini-summitu, Njemačka nije ublažila stajalište u vezi uloge Europske središnje banke (ECB) u dužničkoj krizi unatoč pritiscima Francuske koja traži veću uključenost te monetarne institucije. Tri vodeća europska gospodarstva razmatrala su sredstva za sprečavanje širenja krize. Rasprave nisu donijele odgovor na najteže pitanje, u kojem se ne slažu Pariz i Berlin, o odlučnijoj intervenciji EBC-a u otkupljivanju duga najslabijih zemlja, kao što je to tijekom financijske krize u SAD-u učinila američka središnja banka - Federalne rezerve. Njemačka kancelarka i dalje odbija da EBC više štiti najslabije države, jer drži da bi to potaknulo inflaciju. Francuska i Njemačka suglasile su se u četvrtak da prestanu raspravljati u javnosti oko toga da li bi ECB trebala učiniti više kako bi spasila eurozonu od produbljivanja krize državnih dugova. Merkel je dobila potporu Francuske za reviziju europskih ugovora koja bi omogućila "fiskalno jedinstvo", na što francuski predsjednik Nicolas Sarkozy dugo nije pristajao. Summit u Strasbourgu bio je prigoda za njemačku kancelarku i francuskog predsjednika da izraze potporu Mariju Montiju, novom talijanskom premijeru koji je potvrdio svoju odlučnost da popravi financijsko stanje svoje prezadužene zemlje. Zdravo gospodarsko stanje Italije bitno je za eurozonu, posebice Francusku, čije su banke u velikoj mjeri izložene talijanskom dugu.
KAIRO/ZAGREB - Vojne vlasti u Egiptu imenovale su u četvrtak bivšeg premijera Kamala Ganzurija mandatarom za formiranje nove vlade, izvijestili su egipatski državni mediji, prenosi BBC. Prethodna civilna vlada koju je imenovala vojska, podnijela je ostavku ranije ovoga tjedna nakon nasilnih prosvjeda u Kairu i drugim gradovima. Vojno vijeće je objavilo da će parlamentarni izbori početi u Egiptu sljedećega tjedna, kako je planirano. Sukobi u blizini kairskog trga Tahrir su oslabili, ali prosvjednici su najavili nove masovne skupove u petak. Ganzuri je bio na čelu egipatske vlade od 1996. do 1999. godine pod Mubarakom. Državni list Al Ahram izvijestio je na svojim internetskim stranicama da je Ganzuri pristao voditi vladu nacionalnog spasa, nakon sastanka s feldmaršalom Mohamedom Huseinom Tantavijem, šefom vojnog vijeća. Ganzuri, koji se distancirao od Mubarakovog režima, bio je predlagan i kao mogući predsjednički kandidat.
BASRA - U trostrukom bombaškom napadu u četvrtak na tržnici u Basri ubijeno je najmanje 19 i ranjeno 65 ljudi, naveo je izvor ministarstva unutrašnjih poslova. Većina stradalih su pripadnici snaga reda i vojske, rekao je dužnosnik službi sigurnosti te pokrajine. "Te eksplozije nose oznake stranke Bas i Al Kaide", rekao je taj dužnosnik. Dvije bombe skrivene na triciklu eksplodirale su u razmaku od nekoliko minuta, a treća kada se masa ljudi okupila oko mjesta nesreće, rekli su policijski izvori. Basra, 420 km jugoistočno od Bagdada, središte je naftom najbogatijeg područja Iraka.
KABUL - Sedam afganistanskih civila, uglavnom djece, ubile su na jugu Afganistana NATO-ove međunarodne mirovne snage u Afganistanu (ISAF), tijekom zračnog napada na talibane. Bombardiranje se odvijalo u srijedu navečer u okrugu Zari u blizini Kandahara, velikog grada na afganistanskom jugu, kolijevci talibana. Predsjednik Hamid Karzai je u priopćenju oštro osudio stradanje u kojem je ubijeno sedam osoba, od kojih šestero djece, a dvije djevojčice su ranjene. Glavni stožer ISAF-a u Kabulu je priznao taj "zlokoban" incident, te da je o slučaju otvorena istraga. Dužnosnici koalicije tvrde da se talibani redovno skrivaju među civilnim stanovništvom. Česta stradanja civila u NATO-ovim operacijama je vrlo osjetljiva tema u toj zemlji, gdje nakon blizu 10 godina strane vojne nazočnosti vlada antizapadnjačko raspoloženje. Civili su najbrojnije žrtve sukoba u Afganistanu. Prema podacima UN-a više od 80 posto od 1.400 civila ubijenih u prvoj polovici 2011. stradali su u akcijama koje se pripisuje pobunjenicima, a ostali u akcijama stranih i afganistanskih snaga.
PRIŠTINA - Kosovska vlada u četvrtak je najoštrije osudila nasilje srpskih paralelnih struktura vlasti od prethodne noći nad pripadnicima KFOR-a na sjeveru Kosova, kada je ozlijeđen 21 pripadnik mirovnih snaga. "Sve te kriminalne strukture na sjeveru Kosova, koje priječe slobodu kretanja i sukobljuju se s institucijama Kosova i s mirovnim snagama NATO-a, vrlo brzo će biti privedene pravdi i dobiti zasluženu kaznu", ističe se u priopćenju vlade u Prištini. Vlada Republike Kosova nastavit će s velikim predanošču raditi na punom oživotvorenju svoje vizije ekonomskog razvoja i unaprijeđenja demokratskog procesa na sjeveru Kosova, dodaje se u priopćenju.
LJUBLJANA - Zbog visoke zaduženosti i raskoraka između proračunskih prihoda i rashoda od gotovo dvije milijarde eura, štednja će biti jedan od prioriteta nove slovenske vlade, složili su se u četvrtak u TV debati čelnici vodećih slovenskih stranaka, uoči prijevremenih parlamentarnih izbora 4. prosinca. Janez Janša, čijoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) većina predizbornih anketa prognozira osvajanje relativne većine u parlamentu, rekao je u sučeljavanju na televizijskoj postaji POP-TV da su vremena postala "ozbiljna" te da će nova vlada u četiri godine morati smanjiti troškove države za jednu milijardu eura. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, čija je stranka Pozitivna Slovenija po predizbornim anketama na drugom ili trećem mjestu po broju potencijalnih glasova, kazao je da da su moguće uštede i racionalizacije u državnoj upravi "mekim" otpuštanjem dva posto zaposlenih godišnje, te da Slovenija treba reformu tržišta rada. Bivši ministar javne uprave Gregor Virant, kojem kao predsjedniku Građanske liste Gregora Viranta ankete prognoziraju drugo ili treće mjesto po broju mandata, najavio je da bi tražio milijarda eura ušteda u javnom sektoru, te smanjivanje sive ekonomije, kao i razbijanje kartela i monopola. Aktualni premijer Borut Pahor, čijim Socijalnim demokratima (SD) predizborne ankete najavljuju neuspjeh na izborima, rekao je da njegova vlada Sloveniju ostavlja u relativno dobrom ekonomskom i socijalnom stanju s obzirom na svjetsku ekonomsku krizu koja je Sloveniju zahvatile upravo u vrijeme početka njegova mandata prije tri godine.
PRIŠTINA - U Prištini je u četvrtak počela dvodnevna konferencija Medijske organizacije Jugoistočne Europe - SEEMO, na čijem je početku kosovskom novinaru, političaru i borcu za ljudska prava Vetonu Surroiu uručena ovogodišnja nagrada SEEMO-a za ljudska prava. Surroiu, prvom Kosovaru koji je dobio nagradu od SEEMO-a za ljudska prava, nagradu je uručio Mitja Meršol, predsjednik Međunarodnog centra ze medije u Ljubljani. U obrazloženju dodjele nagrade, upravni odbor SEEMO-a istakao je Surroijevu "stalnu predanost nenasilnim metodama i ljudskim pravima" u svim njegovim profesionalnim aktivnostima. Veton Surroi trenutačno predsjedava nevladinom organizacijom Vanjskopolitički klub u Prištini. Primajući nagradu SEEMO-a, Surroi je kazao da ona predstavlja posebno priznanje i od velikog je značaja za njegov dosadašnji rad.