WASHINGTON - Administracija američkog predsjednika Baracka Obame u četvrtak je pozdravila izbor grčkog bankara Lucasa Papademosa za budućeg premijera, kao i postignuti "konsenzus" političkih snaga u zemlji za provedbu nužnih reformi. "Zadovoljni smo imenovanjem" i "konsenzusom postignutim u Grčkoj oko nužnosti provedbe reformi koje su potaknuli Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska unija", izjavio je glasnogovornik State Departmenta Mark Toner. Vodeće političke stranke u Grčkoj u četvrtak su odlučile povjeriti mandat za vođenje privremene koalicijske vlade bivšem potpredsjedniku Europske središnje banke (ECB) Lucasu Papademosu, koji bi trebao spriječiti da Grčka proglasi moratorij na otplatu dugova i bude isključena iz eurozone. SAD je u ponedjeljak pozvao buduću grčku vladu da "u najskorijem roku" prihvati europski plan sanacije dugova.
PRAG - Svaki pokušaj pretvaranja eurozone u manji, integriraniji klub okružen labavo povezanim zemljama razbjesnit će članice EU iz srednje Europe koje još nisu uvele euro, rekli su u četvrtak dužnosnici. Tu mogućnost, koju su, po izvorima iz EU, u privatnim razgovorima spominjali njemački i francuski dužnosnici, odbijaju nove, siromašnije članice EU kojima je dosta toga da ih se stalno ostavlja po strani. Visoki dužnosnik poljske vlade je na upit o njemačkim i francuskim razmišljanjima odgovorio poznatim sloganom španjolskih republikanaca iz doba Španjolskog građanskog rata (1936.-1939.) - "No Pasaran" (Neće proći). "Odbijam čak i špekulirati o takozvanoj Europi dviju brzina", rekao je češki ministar financija Miroslav Kalousek. "To bi bilo protivno interesima Češke Republike", dodao je. Među deset zemalja koje nisu u eurozoni ima raznih profila - od onih koje se uskoro spremaju tražiti ulazak u eurozonu poput Latvije, preko ultraoprezne Češke do zemalja kojima je euro vječita opcija, ako je požele, poput Velike Britanije i Danske. Kalousek je bio domaćin neformalne večere u Bruxellesu u ponedjeljak za nečlanice eurozone, dok su ministri financija eurozone imali odvojeni sastanak. Tom je prilikom izrazio nezadovoljstvo što nečlanice nisu smjele barem sjediti za stolom za kojim su se donosile odluke koje imaju golemi utjecaj na nečlanice. Predsjednik Estonije, koja je uvela euro, rekao je da se protivi ikakvim podjelama no da, ako do njih ipak dođe, želi da njegova zemlja bude u elitnom klubu. Zamisao o maloj elitnoj eurozoni vrlo vjerojatno bi naišla na žestoki otpor ne samo zemalja srednje Europe nego i iz Austrije i Nizozemske, iako bi obje bile njezine moguće članice.
MOSKVA - Rusija i Kina, obje stalne članice UN-ova Vijeća sigurnosti s pravom veta, složile su se da se Iranu ne trebaju nametati nove sankcije zbog nuklearnog programa, objavilo je u četvrtak rusko ministarstvo vanjskih poslova. Na sastanku u Moskvi, ruski i kineski diplomati izrazili su "zajedničko uvjerenje da primjena novih, dodatnih sankcija Iranu ne bi dovela do željena rezultata", stoji u priopćenju ministarstva. Rusija i Kina reagirale su time na izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) početkom tjedna u kojem je navedeno da je Teheran radio na projektiranju atomskih bombi, a izgleda da još uvijek provodi istraživanja u tom smjeru. Od 2006., Vijeće sigurnosti UN usvojilo je šest rezolucije u kojima traži da Iran zaustavi svoj program obogaćivanja urana, a u četiri od njih Iranu su uvedene sankcije.
WASHINGTON - Bijela kuća priopćila je u četvrtak da je ovotjedno izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o iranskom nuklearnom programu bilo "vrlo alarmantno" i najavila da će nastaviti pritisak na Teheran kako bi "promijenio svoje ponašanje." "Oni se moraju usuglasiti sa svijetom i poštovati svoje obveze s obzirom na njihov nuklearni program. Mi ćemo nastojati na tome u svjetlu ovoga vrlo alarmantnog izvješća", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney. IAEA je u najnovijem je izvješću izrazila "ozbiljnu zabrinutost" zbog vojnog karaktera iranskog nuklearnog programa, što je utvrdila na temelju "vjerodostojnih" informacija koje je dobila u posjed. "Agencija je ozbiljno zabrinuta zbog moguće vojne dimenzije iranskog nuklearnog programa", stoji u dokumentu IAEA-e. IAEA je od Irana zatražila da "bez oklijevanja" stupi u kontakt s njom i razjasni te informacije.
MADRID - Baskijska separatistička skupina ETA napravila je u četvrtak još jedan korak u okončavanju njene oružane borbe protiv španjolske države rekavši da je spremna razgovarati o razoružanju. Najava, iznesena u razgovoru za baskijski list Gara, dolazi nakon prošlomjesečne ETA-ine objave primirja. "Razoružanje je u programu i ETA je spremna prihvatiti kompromise", prenio je list izjavu glasnogovornika ETA-e iz razgovora koji će u cijelosti biti objavljen u petak.
Stotine uhićenja i slabljenje podrške oslabili su ETA-u čiji su borci ubili više od 800 osoba u četiri desetljeća dugoj kampanji za neovisnost Baskije od Španjolske i Francuske.
LJUBLJANA - Vodeći slovenski političari koji konkuriraju za sastavljanje nove vlade nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 4. prosinca odgovarali su u četvrtak na večer i na neka "škakljiva" pitanja koja intrigiraju javnost, a većina ih smatra da će sastavljanje vlade, a osobito njen rad zbog krize biti vrlo teški. Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i bivši premijer Janez Janša kojemu neke predizborne ankete prognoziraju pobjedu na izborima rekao je u emisiji "Pogledi" slovenske javne televizije da bi "odstupio sa svih položaja" ako bi bio pravosnažno osuđen u korupcijskoj aferi "Patria", ali da je siguran da se to neće dogoditi, te rekao je riječ o političkom konstruktu. Janša se pred prvostupanjskim sudom u Ljubljani brani od optužaba da je kao premijer pogodovao finskom proizvođaču oklopnih vozila Patria u dogovoru o sklapanju posla sa slovenskom vojskom od 278 milijuna eura u vrijeme kad je vodio vladu. Janša je zanijekao da se osobno okoristio od tzv. trgovine oružjem u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, što mu se u medijima i od političkih protivnika stavlja na teret jer je u to vrijeme bio ministar obrane, zadužen za dozvole za transporte kroz Sloveniju. Predsjednik novoosnovane stranke Pozitivna Slovenija, ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, odgovarao je na pitanja o poslovanju svojih sinova na koje je prebacio većinu svoje imovine i obiteljsku građevinsku tvrtku "Elekta", te ustvrdio da to što jedan od njegovih sinova posluje preko poduzeća na Cipru nije u suprotnosti sa zakonom i da je problem Europske unije što dopušta tzv. "porezne oaze" u kojima je kapital niže oporezovan. Nekadašnji ministar javne uprave u Janšinoj vladi Gregor Virant koji s novoosnovanom strankom Građanska lista Gregora Viranta po nekim anketama ima dobre mogućnosti za osvajanje relativne većine u parlamentu, pa i položaj premijera, priznao je da je na završetku svog ministarskog mandata 2008. godinu dana koristio pravo na isplatu ministarske plaće i tako u godini dana dobio preko 60.000 eura iako je u isto vrijeme zaradio 95.000 eura kao pravni konzultant. Virant je rekao da to ne smatra moralno spornim jer nije bilo u suprotnosti sa zakonom, te da je sam dok je bio u vladi predlagao da se takvi privilegiji ukinu, ali da to nije bilo prihvaćeno. Borut Pahor, predsjednik Socijalnih demokrata (SD) i predsjednik aktualne vlade koja uskoro završava mandat, rekao je da svaku vladu koja će biti sastavljena čekaju teška iskušenja i da mora vlastitim primjerom u vrijeme krize pokazivati štedljivost, pa je kao vlastiti primjer istaknuo da je za vrijeme dok je bio premijer 20.000 eura troškova reprezentacije za svoje goste platio iz svog džepa, a ne iz državnog proračuna jer je tako obećao kad je stupio na dužnost.
WASHINGTON/ZAGREB - Dennis Ross, iskusni američki diplomat koji je bio jedan od najutjecajnijih savjetnika predsjednika Baracka Obame za Iran, bliskoistočni mirovni proces i političke nemire u arapskom svijetu, napustit će Bijelu kuću u prosincu, objavio je u četvrtak glasnogovornik Obamine administracije. "Dennis Ross ima izvanredne zasluge u javnoj službi jer je bio ključni član predsjednikovog tima gotovo tri godine", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney u priopćenju. Ross, koji je svoj odlazak najavio na ručku s čelnicima židovske zajednice u SAD-u, rekao je dužnosnicima Bijele kuće kako je svojoj supruzi obećao da će napustiti vladu nakon dvije godine. On se pridružio Obaminoj administraciji u veljači 2009. kao viši savjetnik u State Departmentu, prije premještanja u Vijeće za nacionalnu sigurnost u lipnju te godine. Angažman je produljio za godinu dana zbog Arapskog proljeća, rekao je Carney. Njegov odlazak, nakon povlačenja Obaminog posebnog izaslanika za regiju Georgea Mitchella u svibnju, ostavlja Bijelu kuću s puno oskudnijim kadrovima na Bliskom istoku, što govori koliko je mirovni proces izgubio na zamahu otkako je Obama početkom 2009. proglasio da će to biti jedan od njegovih vanjskopolitičkih prioriteta. Izaslanik za Bliski istok trojice američkih predsjednika, Dennis Ross (62), bio je poznat po svom neumornom pristupu diplomaciji i dugotrajnim vezama s izraelskim čelnicima, što ga je činilo važnim sugovornikom s Izraelcima iza pozornice, ali je također stajao u izrazitom kontrastu s hrabrijim instinktima i udaljenijim pristupom Obame, ocjenjuje u izvješću o njegovoj ostavci The New York Times. Rossov odlazak iz Bijele kuće nije rezultat spora oko politike, rekao je dužnosnik. On je bio je uključen u osmišljavanje najnovijeg Obaminog prijedloga za oživljavanje pregovora, prema kojem bi Izraelci i Palestinci trebali koristiti granice od prije arapsko-izraelskog rata iz 1967. kao polaznu točku, te ih prilagoditi postojećim židovskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali.
MONROVIA - U Liberiji je, nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora u kojima je manje od 50 posto glasova dobila aktualna predsjednica Ellen Johnson-Sirleaf, održan i drugi krug, unatoč tomu što su u prosvjedima oporbe u ponedjeljak smrtno stradale najmanje dvije osobe, a oporbeni kandidat Winston Tumban odlučio je bojkotirati izbore, tvrdeći da se glasovi namještaju. Johnson-Sirleaf, koja je prije mjesec dana dobila Nobelovu nagradu za mir, prema dosad prebrojanim glasovima s 86 posto birališta osvojila je 90,8 posto glasova, izvijestila je predsjednica izbornog povjerenstva Elizabeth Nelson, a njezin izborni protivnik Winston Tubman, koji se našao na izbornim lsitićima unatoč tomu što se povukao iz izbora dobio je samo 9,2 posto glasova. Sirleaf je u prvome krugu održanom prošlog mjeseca osvojila najviše glasova, ali nije uspjela dobiti preko 50 posto glasova, potrebnih da bi osigurala direktnu pobjedu na izborima. Tubman i njegova stranka upozorili su na to da se glasovi namještaju, no te optužbe opovrgnuli su i izborno povjerenstvo i Sirleafine pristalice. Optužujući za namještanje glasova Tubman se povukao iz izbora, a SAD, EU, i Afrička unija osudili su takvu odluku oporbe. Odaziv birača u drugome krugu bio je dvostruko manji nego u prvom. Ellen Johnson-Sirleaf na mjesto predsjednice države izabrana je 2005., u prvim izborima nakon kraja 14. građanskog rata.
PARIZ - Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je privremeno obustavio nove programe odgovarajući na odluku Sjedinjenih Država da prekine financiranje tog tijela nakon što je UNESCO Palestincima dao puno članstvo, rekla je ta UN-ova agencija u četvrtak. Glavna ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova na općoj skupštini UNESCO-a u Parizu rekla je da je odluka donesena zbog manjka 65 milijuna dolara u proračunu agencije za 2011. nastalog uslijed gubitka sredstava iz SAD-a. "Moramo poduzeti radikalne korake i moramo ih poduzeti sada", rekla je Bokova na konferenciji u Praizu u srijedu, po tekstu njenog govora objavljenom u četvrtak. UNESCO, koji među ostalim zadaćama promiče globalno obrazovanje i slobodu tiska, preispitat će svoje aktivnosti od sada do kraja prosinca a tijekom tog razdoblja će biti zamrznuto preuzimanje novih obveza.