ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor potvrdila je u četvrtak da će Hrvatska 9. prosinca potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom, najavivši da će taj ugovor potpisati ona i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. "Ovo je sjajna vijest za Hrvatsku, za hrvatsku vladu i mene osobno kao predsjednicu vlade", kazala je Kosor u izjavi novinarima u Banskim dvorima. Poljsko je predsjedništvo EU-a potvrdilo da će Hrvatska pristupni ugovor s EU-om potpisati 9. prosinca u Bruxellesu na rubu sastanka šefova država ili vlada zemalja članica EU-a. "Ugovor će se potpisati 9. prosinca u Bruxellesu, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća. Premijer Donald Tusk bit će sudomaćin svečanosti zajedno s nazočnim šefovima država ili vlada", rekao je Hini glasnogovornik poljskog predsjedništva Konrad Niklewiecz. Premijerka Kosor je rekla da će nakon potpisivanja ona biti prvi hrvatski predsjednik vlade koji će sudjelovati u radu Europskog vijeća. "Mi ćemo tako de facto postati članica EU-a, potpisivanjem tog ugovora", rekla je Kosor. Kosor je kazala i kako je za nju osobno inače 9. prosinca najvažniji dan u životu, s obzirom da je to rođendan njezina sina. "Sjajno je što ću tog dana potpisati i pristupni ugovor", rekla je. Premijerka je najavila da će pristupni ugovor potpisati ona i predsjednik Josipović. "Ja ću 9. prosinca potpisati pristupni ugovor. Na temelju mog prijedloga, uz mene će pristupni ugovor potpisati i predsjednik Josipović. I nitko drugi", kazala je Kosor odgovarajući na novinarske upite o mogućnosti da na tom potpisivanju ili u delegaciji bude i izborni pobjednik.
PARIZ - Bivši europski povjerenik Mario Monti odustao je od sudjelovanja na konferenciji u Den Haagu ovog vikenda nakon što je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano od njega zatražio da ostane u Rimu zbog političke krize u zemlji, priopćeno je iz organizacije konferencije. Monti, koji je isplivao kao favorit za predsjednika talijanske prijelazne vlade nacionalnog jedinstva, trebao je predsjedati konferencijom Europske sekcije Trostranog povjerenstva, mreže uglednih osoba iz Europe, Sjeverne Amerike i Japana. "Mario Monti upravo se javio i, na zahtjev predsjednika, mora ostati u Rimu", rekao je europski direktor Trostranog povjerenstva Paul Revay. Ugledni talijanski političar, bivši europski povjerenik, Mario Monti u četvrtak je djelovao kao gotovo siguran izbor za novog predsjednika prijelazne tehničke vlade, a politički izvori najavljuju da bi ga Napolitano na taj položaj mogao postaviti već do nedjelje. Potom bi izabrao članove vlade među političarima i tehnokratima, koji bi trebali pomoći u provedbi oštrih mjera štednje.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je u četvrtak tvrdnje da njezina vlada podupire manju eurozonu i rekla kako je njezin jedini cilj od početka dužničke krize stabiliziranje bloka u sadašnjem obliku. U srijedu je Reuters objavio da neki francuski i njemački dužnosnici razmišljaju o jačanju ekonomske integracije čak i ako to bude s manjom skupinom zemalja eurozone. "Mjesecima, od početka dužničke krize, Njemačka ima samo jedan cilj, a to je stabilizirati eurozonu u sadašnjem obliku, kako bi bila konkurentnija, i kako bi se proračuni konsolidirali", rekla je Merkel na konferenciji za novinare nakon razgovora s rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom. "Mi čvrsto vjerujemo da je eurozona sposobna vratiti kredibilitet, i to svaka pojedina zemlja", dodala je. U Cannesu su prije nekoliko dana Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na sastanku skupine G20 rekli nešto što se prije nije smjelo spominjati: kako su spremni nastaviti i bez Grčke, ako ta zemlja u opasnost dovede stabilnost cijeloga bloka.
BRUXELLES - Europska komisija u četvrtak je znatno snizila prognoze gospodarskog rasta u eurozoni za sljedeću godinu s 1,8 posto na samo 0,5 posto, postoji opasnost od povratka recesije, a sporiji gospodarski oporavak otežat će rješavanje dužničke krize. Europska komisija je u svojim jesenskim ekonomskim prognozama najavila da će gospodarstvo u eurozoni sljedeće godine porasti za 0,5 posto, a u cijelom EU-u za 0,6 posto. Rast bi 2013. u eurozoni trebao biti 1,3 posto, a u cijeloj Uniji 1,6 posto. "Rast u Europi je zaustavljen i sada postoji opasnost od nove recesije", istaknuo je povjerenik za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn predstavljajući jesenske gospodarske prognoze, koje Komisija objavljuje dvaput godišnje. Grčka i Portugal su jedine članice kojima Komisija za ovu i sljedeću godinu predviđa smanjenje gospodarskih aktivnosti. Grčki BDP bi ove godine trebao pasti za 5,5 posto, a sljedeće 2,8 posto. Prognoze za Portugal za ovu godinu su minus 1,9 posto, a sljedeće godine minus 3,9 posto. U Grčkoj bi javni dug za ovu godinu trebao narasti na 162,8 posto BDP-a, sljedeće godine na 198,3 posto, a 2013. na 198,5 posto pod pretpostavkom da se ne mijenja sadašnja fiskalna politika. U Italiji, koja sada najviše zabrinjava financijska tržišta, dug bi trebao sljedeće godine ostati isti - 120,5 posto BDP-a, a 2013. pasti na 118,7 posto BDP-a.
ZAGREB - Izjašnjavanje o krivnji pred Haaškim sudom bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića o dodatnoj optužbi za ubojstvo 30 muslimana u selu Bišina 1995. godine odgođeno je "do daljnjega", kazao je sudac Alphons Orie u četvrtak poslijepodne na statusnoj konferenciji u predmetu "Mladić" koja je održana u odsutnosti optuženog zbog njegove bolesti. Predsjedavajući sudac Alphons Orie je kazao kako bi do izjašnjavanja o krivnji moglo doći možda tek za 120 dana kada se treba održati sljedeća statusna konferencija u predmetu. Mladić u četvrtak nije došao u sudnicu kako bi se izjasnio o krivnji po trećoj izmjeni optužnice zbog pogoršanog zdravstvenog stanja. Njega bi sljedećeg tjedna u pritvoru trebao pregledati tim srpskih liječnika na njegov zahtjev. Njegov odvjetnik Branko Lukić kazao je prije dva dana za medije u BiH da je Mladićevo zdravstveno stanje teško i da se kreće u invalidskim kolicima. Statusna konferencija protekla je u razmatranju priprema za suđenje i sudac Orie pohvalio je i tužitelje i obranu za efikasnost. Mladić je optužen za genocid u BiH, višegodišnji teror stanovnika Sarajeva, zločine u drugim dijelovima BiH te za držanje pripadnika UN-a kao taoce. Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz prošlog je mjeseca najavio kako bi tužiteljstvo moglo odustati od nekih optužbi protiv Mladića kako bi se ubrzao sudski proces koji se vodi protiv njega.
ZAGREB - Prva statusna konferencija u predmetu "Hadžić" održana je u četvrtak poslijepodne pred Haaškim sudom i bila je posvećena pripremama za suđenje bivšem vođi pobunjenih hrvatskih Srba Goranu Hadžiću optuženom za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata na okupiranim područjima Hrvatske tijekom Domovinskog rata te za niz drugih zločina među kojima su i zlostavljanja, razaranje i pljačka. Tužiteljstvo i obrana su na kratkom ročištu razmotrili kako teče objelodanjivanje dokaznog materijala te pregovori o usuglašenim činjenicama koje se u slučaju postizanja dogovora ne bi trebale dokazivati tijekom suđenja. Hadžić se na ročištu samo izjasnio da se osjeća dobro i da nema prigovora na uvjete u pritvoru. On je tijekom rata prvo obavljao dužnost predsjednika vlade samoproglašene SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema a nakon toga bio je i predsjednik tzv. RSK. Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio da se nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Uhićen je 20. srpnja u Srbiji nakon sedam godina bijega.
MOSTAR - Supredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić pozvao je u četvrtak vodeće političke lidere iz BiH da ponovno pokušaju postići dogovor oko ustroja vijeća ministara i provedbe reformskih zakona potrebnih kako bi se ova zemlja pridružila Europskoj uniji, priopćeno je iz HDZ-a 1990. čije je sjedište u Mostaru. U javnome pozivu za sastanak, koji bi se trebao održati potkraj sljedećeg tjedna, upućenom predsjednicima HDZ-a BiH Draganu Čoviću, SDP-a BiH Zlatku Lagumdžiji, SDA Sulejmanu Tihiću, SNSD-a Miloradu Dodiku i SDS-a Mladenu Bosiću, Ljubić navodi da je nakon zajedničkih sastanaka u Mostaru, Sarajevu i Brčkom i pojedinačnih susreta postignut napredak te da bi teme sastanka trebale biti reforme koje je u zemlji potrebno provesti kao i uspostava vijeća ministara koje bi ih trebalo realizirati. Ljubić je istaknuo da šestorica političkih čelnika trebaju dati potporu zakonima koji su pred BiH postavljeni kao uvjet za njezin europski put s obzirom na kratke postavljene rokove te potporu radu Privremenog zajedničkog povjerenstva za ustavne reforme. Ističe se također kako su četiri stranke u Federaciji BiH, HDZ 1990, HDZ BiH, SDP i SDA, koje bi trebale biti sastavni dio parlamentarne vlasti na razini države, u međuvremenu stvorile pretpostavke za dogovor jer su formirane vlade u Županiji srednjoj Bosni i Hercegovačko neretvanskoj županiji. Pritisak na političare da uspostave vijeće ministara koje nije ustrojeno 13 mjeseci od izbora u BiH pojačali su predstavnici međunarodne zajednice u toj zemlji kao i mnogobrojni strani diplomati, administracija SAD-a te Europske unije. Glavni prijepor oko ustroja državnog vijeća ministara vezuje se uz zahtjev dva HDZ-a da imenuju svu trojicu Hrvata u vijeću ministara dok istodobno SDP inzistira na tome da treba dobiti jedno od ta tri ministarska mjesta. Osim toga, resor vanjskih poslova uz SDP traži i SNSD Milorada Dodika.
NEW YORK/ZAGREB - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je u četvrtak na diplomatsko rješenje nuklearnog spora s Teheranom u očitoj reakciji na medijska nagađanja da bi Izrael mogao napasti nuklearna postrojenja Irana, objavila je tiskovna služba UN-a. "On (Ban) ponavlja svoj poziv na iransko poštivanje svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN i Odbora guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)", rekao je glasnogovornik UN-a Martin Nesirky novinarima. "Glavni tajnik ponavlja svoje uvjerenje da su pregovori, a ne vojno rješenje, jedini način za rješavanje ovog pitanja", rekao je. On je dodao kako je Banovo stajalište da "Iran treba dokazati miroljubivu prirodu svog nuklearnog programa". Napetost oko iranskog nuklearnog programa narasla je početkom ovoga tjedna, kada je IAEA je objavio izvješće prema kojem je Teheran radio na projektiranju atomskih bombi, a izgleda da još uvijek provodi istraživanja u tom smjeru. Medijska nagađanja o mogućem zračnom udaru SAD-a ili izraelskoj vojnoj akciji također su se intenzivirala posljednjih tjedana, a Iran ih je osudio kao "neuravnotežena" ili "politički motivirana". Od 2006., Vijeće sigurnosti UN usvojilo je šest rezolucije u kojima traži da Iran zaustavi svoj program obogaćivanja urana, a u četiri od njih Iranu su uvedene sankcije.
MOSKVA - Rusija se spremna graditi nove civilne nuklearne reaktore u Iranu, rekao je u četvrtak direktor Ruske agencije za atomsku energiju, u času kada zapadne zemlje pozivaju na nove sankcije Teheranu zbog njegova spornog nuklearnog programa. "Imamo narudžbe i proučavamo taj prijedlog" Irana, rekao je direktor Rosatoma Sergej Kirijenko, a prenijele su ruske agencije. Gradnja nuklearnih reaktora "nije povezana s osjetljivim pitanjima i zato je sasvim moguća", istaknuo je. Izjava dolazi pošto je u utorak objavljeno izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u kojemu se izražava "ozbiljna zabrinutost" zbog iranskog nuklearnog programa. Više zapadnih zemalja založilo se za nove sankcije Teheranu koji, usprkos njegovim opetovanim demantijima, sumnjiče da želi proizvesti atomsko oružje pod izlikom civilnog programa. Rusija je u srijedu upozorila da neće poduprijeti takve mjere. Rusija je sagradila prvu nuklearnu centralu u Bušeru, na jugu Irana. Puštena je u rad u kolovozu 2010., ali je njezin reaktor ustvari proradio tek u svibnju 2011. Puni kapacitet će postići 2012.
BEOGRAD/PRIŠTINA - Kosovskoj Mitrovici u četvrtak je uhićen Hafiz Mehmeti i njega trenutno ispituje policija Eulexa zbog sumnje da je sudjelovao u sinoćnjoj pucnjavi u Kosovskoj Mitrovici u kojoj je jedna osoba srpske nacionalnosti ubijena, a dvije ranjene, izvješćuju mediji u Beogradu i Prištini. Glasnogovornik kosovske policije za regiju Kosovske Mitrovice Besim Hoti, u izjavi koju prenose mediji, najavio je mogućnost dodatnih uhićenja povezanih sa sinoćnjim izgredom u tom gradu na sjeveru Kosova. Po Hotijevim riječima, tri osobe ispitane su u svojstvu mogućih svjedoka, a policijski istražitelji i tehničari obavili su očevid u potrazi za dokaznim materijalom, kao i pretrage u šest albanskih i srpskih kuća u blizini mjesta zločina. Slučaj je kvalificiran kao "teško ubojstvo" i "pokušaj ubojstva", kako je predviđeno Kaznenim zakonom Kosova, a istragu koja će utvrditi motive izgreda i potencijalne počinitelje zajednički će provesti kosovska policija i misija Europske unije za provedbu prava na Kosovu-EULEX. Misija EULEX-a u četvrtak je priopćila da blisko surađuje s kosovskom policijom u istrazi o sinoćnjem izgredu i pucnjavi u naselju Kroi i Vitakut/Brđani u Kosovskoj Mitrovici. EULEX je pozvao sve građane da se uzdrže od nasilnih reakcija i dopuste ''da vladavina prava obavi svoj posao''.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je u četvrtak u nastupni posjet veleposlanicu Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Emanuelu D'Alessandro koja je izrazila zadovoljstvo što u Zagreb stiže u razdoblju bogatom događajima s obzirom na utvrđeni datum pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, nakon čega će uslijediti također zanimljivo razdoblje zajedničkog rada Hrvatske i Italije u okviru EU-a, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora. Bebić i D'Alessandro su razgovarali o jačanju gospodarske suradnje te uspostavi bolje komunikacija između južnih regija dviju zemalja. Hrvatska je, kazao je Bebić, zainteresirana i za suradnju s Italijom na području energetike i u očuvanju biološke raznolikosti i održivosti Jadrana. Prema priopćenju, predsjednik Sabora i talijanska veleposlanica su istaknuli značaj parlamentarnih skupina prijateljstva za odnose dviju država kao i važnost zaštite manjina, hrvatske manjine u Italiji kao i talijanske u Hrvatskoj. Predsjednik Sabora je kazao kako je od predsjednika talijanskog Zastupničkog doma Gianfranca Finija dobio uvjeravanja da će Italija pomoći očuvanju jezika, pisma i kulture moliških Hrvata. Ujedno je ukazao na visoku razinu zaštite prava manjina u Hrvatskoj kroz Ustav i zakone. Veleposlanica D'Alessandro je rekla kako je prije dolaska na mandat u Hrvatsku posjetila predstavnike hrvatske manjine u Moliseu, te obećala pomoć ako ustreba. Hrvatski sabor je u srpnju ove godine, tijekom službenog boravka u Hrvatskoj, posjetio talijanski predsjednik Giorgio Napolitano koji je u Saboru održao govor.
TUNIS - Koalicija osnovana nakon prošlomjesečnih tuniskih izbora u toj zemlji, u predstojećih će nekoliko dana u javnost izaći s imenima članova nove vlade, a na mjestu ministra obrane zadržat će dosadašnjeg ministra Abdelkrima Zbidija, objavili su u četvrtak dužnosnici. Tunis, u kojemu je počelo Arapsko proljeće, imao je, smatraju promatrači, relativno bezbolan prijelaz na demokraciju, opovrgnuvši na taj način predviđanja da će uspon islamista prouzročiti daljnje sukobe. U toj je sjevernoafričkoj državi prošli mjesec izabran parlament koji će donijeti nacrt novoga ustava i organizirati nove izbore. "Imena članova nove vlade bit će objavljena za nekoliko dana, a ne za nekoliko tjedana", kazao je prvi čovjek umjerene islamističke stranke Ennahda, koja je koalirala s dvjema sekularnim strankama. "Načelno smo se složili da će na mjestu ministra obrane ostati dosadašnji ministar Abdelkrim Zbidi." Tunišani ga poštuju zbog vojne uloge koju je odigrao u očuvanju reda na ulicama tuniskih gradova, stavivši pritom politiku u drugi plan.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Borut Pahor pozvao je u četvrtak političke stranke i parlament da omoguće usvajanje dvaju zakona radi financijske stabilizacije države, unatoč njihovoj nepopularnosti pred prijevremene izbore, još prije kraja ove godine. Riječ je o interventnom zakonu kojim bi se u sljedećoj godini zamrznule plaće javnih službenika, mirovine i socijalni transferi, te o izmjenama zakona o javnim financijama koji bi visinu javnog zaduženja limitirao na 45 posto bruto-nacionalnog dohotka. "Riječ je o neophodnim mjerama koje bi budućoj vladi otvorile prostor za daljnje mjere stabilizacije", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade. Dodao je da Slovenija za sada nema velikih problema s javnim dugom ili proračunski deficit koji imaju neke druge države u eurozoni. No, izostanak donošenja interventnih mjera prije kraja ove godine, u situaciji pred prijevremene parlamentarne izbore i kad sadašnja vlada nema punih ovlasti, mogao bi dovesti do dodatnog nepovjerenja međunarodnih financijskih ustanova u "reformsku sposobnost", kako se dogodilo nakon odbijanja mirovinske reforme na referendumu, upozorio je Pahor.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. pozvao je u četvrtak čelnike vjerskih zajednica u Izraelu koje je primio u Vatikanu da "odgajaju" vjernike kako bi mogli "razumjeti" pripadnike drugih religija, ustvrdivši da povezanost s Bogom treba biti "snaga za mir". Glavni rabin Aškenaza u Izraelu Yonah Metzger, latinski patrijarh Jeruzalema, mons. Fuad Twal, glavni imam Izraela Mohamad Kiwan i vjerski vođa Druza Mufak Tarif primljeni su u zajedničku audijenciju koja se događa nakon međuvjerskog susreta u Asizu. "Na nama je velika odgovornost za odgoj članova naših vjerskih zajednica, sa zadaćom da omogućimo bolje razumijevanje onih koji su drukčiji", rekao je. "Odnos čovjeka s Bogom koji se živi na pravi način snaga je za mir", istaknuo je, odbacivši još jednom "nasilje koje se provodi uime religije". "Neka Bog usliša molitvu svih ljudi i žena koji žele mir Jeruzalemu", dodao je Sveti Otac. Na tiskovnoj konferenciji nakon audijencije vjerski poglavari su svi odreda istaknuli svoju zajedničku ulogu u očuvanju mira koji je ugrožen u Izraelu i izrazili spremnost na suradnju. Rabin Metzger je zamjerio medijima da se ne zanimaju za taj dijalog, a da su "na naslovnicama vijesti o Bin Ladenu i Ahmadinedžadu (iranskom predsjedniku) koji želi uništiti našu domovinu". To što u Svetoj zemlji postoji "pritajena nada" možemo zahvaliti "zajedničkoj baštini" između vjera, rekao je grkokatolički nadbiskup Elias Shakur koji je istaknuo da je u prilikama "velikih nepravda" važno da vjerski čelnici sačuvaju dobre odnose među sobom. Za sebe je rekao da je "živ primjer proturječja: Palestinac, Arapin, kršćanin i izraelski građanin". Na Papin poziv u listopadu se u Asizu okupilo tristotinjak čelnika svih svjetskih religija na molitvu za mir.
JIDA - Izbjeglički logor Jida u Južnom Sudanu, 50-ak kilometara udaljen od granice sa Sudanom, bio je u četvrtak meta zračnog napada, rekli su dužnosnici i očevici, a zasad nema dojava o stradalima. U logoru, u kojem je oko 20 tisuća izbjeglica, čula se snažna eksplozija, a dopisnik Reutersa potom je vidio dva metra širok krater, dok je kod zgrade mjesne škole vidio je neeksplodiranu bombu. Također je primijetio kako se udaljuje jedan bijeli zrakoplov. Taban Deng, guverner Države Jedinstva, dijela Južnog Sudana u kojem se napad dogodio, optužio je vlasti u Kartumu za napad. "Ti ljudi (sudanske vlasti) morali bi se pridržavati međunarodnih zakona i pravila. Izbjeglicama je nužna sigurnost i zaštita. Oni su pobjegli od rata i ne bi smjeli biti meta napada na teritoriju Južnog Sudana", rekao je novinarima u Bentiuu. Glasnogovornik sudanske vojske nije bio dostupan za komentar, napomenuo je Reuters.
HOST - Trojica afganistanskih policajaca su poginula, a trojica NATO-ovih vojnika su ranjena u četvrtak na istoku Afganistana, u bombaškom napadu za kojim je uslijedio napad talibana na službenu zgradu, priopćili su mjesne vlasti i NATO. Islamistički pobunjenici su preuzeli odgovornost za napad u SMS-poruci koju je agenciji France Presse poslao Zabihulah Mudžahid, jedan od njihovih glasnogovornika. Meta napada bilo je sjedište uprave okruga Šamkanija, u pokrajini Paktiji, gdje su istaknuti mjesni čelnici razgovarali o Loja Džirgi (plemenskoj skupštini) koja se sredinom studenoga treba održati u Kabulu radi utvrđivanja nove strategije vođenja mirovnih pregovora s talibanima, rekao je Rohulah Samon, glasnogovornik pokrajinske vlade. "Bila su četvorica napadača, jedan je aktivirao svoj automobil pun eksploziva ispred sjedišta okružne uprave, a trojica su ušla u zgradu. Svi su mrtvi", rekao je Samon. Trojica američkih vojnika iz NATO-ovih snaga ranjena su u inicijalnoj eksploziji, rekao je narednik Nick Conner, glasnogovornik istočnog zapovjedništva ISAF-a, dodavši da su napadači bili naoružani jurišnim puškama i ručnim bacačima. Talibani koji se bore protiv vlade u Kabulu i njezinih saveznika u NATO-u otkako su koncem 2001. svrgnuti s vlasti, službeno su odbili bilo kakve mirovne pregovore dok se ne povuče svih 140.000 stranih vojnika iz Afganistana.
LONDON - James Murdoch optužio je u četvrtak svoje bivše kolege iz tabloida News of the Worlda dok pokušava prebroditi drugo ispitivanje pred britanskim parlamentom u sklopu istrage o skandalu prisluškivanja. Murdoch, sin medijskog magnata Ruperta Murdocha i čelnik tvrtke News International, optužio je Colina Mylera, posljednjeg urednika ugašenog tabloida, da mu je davao nepotpune informacije. Također je optužio bivšeg šefa pravne službe tabloida Toma Cronea da je obmanuo parlamentarno povjerenstvo koje istražuje taj skandal. "To je bio posao novog urednika koji je došao... da sredi stvari, da me obavijesti o tim stvarima", rekao je Murdoch koji je djelovao uvjereno za vrijeme ispitivanja pa čak i kada ga je jedan zastupnik usporedio s mafijaškim šefom. On je također rekao da je Crone naredio nadzor javnih osoba. Novinari i urednici ugašenog tabloida angažirali su privatnog detektiva koji je prisluškivao telefone i čitao SMS-ove više od 3000 Britanaca. Među žrtvama su bile estradne zvijezde, poslovni ljudi, političari, ali i obični ljudi.