BEOGRAD - Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i ministri vanjskih poslova Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Vuk Jeremić, Sven Alkalaj i Milan Roćen u ponedjeljak su potpisali deklaraciju kojom je definiran konačni okvir za rješavanje izbjegličkog pitanja u zemljama na jugoistoku Europe i dane smjernice za buduće djelovanje. Deklaracija, potpisana u Beogradu na konferenciji o rješavanju problema izbjeglih i prognanih, između ostalog utvrđuje okvire zajedničkoga regionalnog programa trajnih rješenja za izbjegle i prognane osobe koji je, prije svega, usmjeren na osiguranje odgovarajućeg stambenog zbrinjavanja. Programom se ujedno zatvara regionalni aspekt problematike vezane uz izbjegle i raseljene osobe, a s druge strane države se ohrabruje uložiti relevantne napore na nacionalnoj razini. U slučaju Republike Hrvatske to znači nastavak već postojećeg programa stambenog zbrinjavanja izbjeglih – bivših nositelja stanarskih prava. Ministar Jandroković istaknuo je važnost konferencije i zahvalio se međunarodnim partnerima na potpori i doprinosu osiguranju održivih rješenja za izbjegle i raseljene osobe. Hrvatska, rekao je Jandroković, i dalje ostaje predana provedbi obuhvatnih nacionalnih mjera povratka, a sudjelovanjem u zajedničkome programu pokazuje i dosljednost u primjeni mjera pomoći izbjeglim i prognanim osobama.
Zajednički program sastavni je dio deklaracije i bit će, kako se ističe u deklaraciji, predstavljen na donatorskoj konferenciji početkom 2012., radi dobivanja potpore. "Suglasni smo da vlade, ovisno o potrebama, na donatorskoj konferenciji paraleleno predstave pojedinačne preostale potrebe, s ciljem da se produljeno izbjeglištvo iz razdoblja 1991. – 1995. godine okonča na dostojanstven, održiv i trajan način", stoji u deklaraciji.
BEOGRAD - Potrebno je i dalje zajednički raditi na rješavanju problema izbjeglih i raseljenih, u čemu su važnu ulogu kao partneri u tom procesu imale međunarodne organizacije, istaknuli su u ponedjeljak ministri vanjskih poslova Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore na konferenciji o toj problematici na kojoj je najavljeno i skoro održavanje donatorske konferencije u tu svrhu. Sudionici konferencije, među kojima i visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres, europski povjerenik za proširenje i europsku politiku susjedstva Stefan Fuele te predstavnici američkog State Departmenta, Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, pozdravili su spremnost četiri države za suradnju, najavljujući održavanje donatorske konferencije na proljeće 2012. u Sarajevu. Na konferenciji je usvojena zajednička ministarska deklaracija, a za rješenje problema izbjeglih i raseljenih u četiri zemlje potrebno je, kako je rečeno, oko 580 milijuna eura. Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u obraćanju sudionicima istaknuo je važnost današnje konferencije te zahvalio međunarodnim partnerima na potpori i doprinosu procesu osiguranja održivih rješenja za izbjegle i raseljene osobe. Poručio je kako Hrvatska i dalje ostaje predana provedbi sveobuhvatnih nacionalnih mjera povratka te da nastavkom sudjelovanja u provedbi zajedničkog regionalnog programa također pokazuje dosljednost u primjeni mjera i standarda za pomoć izbjeglim i raseljenim osobama. Na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon potpisivanja deklaracije, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres ocijenio je mudrim i hrabrim potezom to što su vlade četiri zemlje pronašle način zajednički raditi na rješavanju problema izbjeglih i raseljenih. Europski povjerenik za proširenje i europsku politiku susjedstva Stefan Fuele kazao je kako je jasno da sve zemlje u regiji zapadnog Balkana žele ostaviti prošlost iza sebe te kao dobri susjedi krenuti dalje u budućnost. Istaknuo je kako Europska komisija izražava svoju spremnost za kontinuiranu potporu zemljama potpisnicama deklaracije. Dodao je da će Europska komisija poduprijeti zajednički regionalni program i aktivno sudjelovati u donatorskoj konferenciji na proljeće 2012.
ZAGREB - Za novog britanskog veleposlanika u Hrvatskoj imenovan je David Arthur Slinn koji će zamijeniti dosadašnjeg veleposlanika Davida Blunta koji napušta diplomatsku službu, priopćilo je u ponedjeljak britansko ministarstvo vanjskih poslova. Slinn će dužnost preuzeti prije Uskrsa 2012., stoji u priopćenju dostavljenom Hini u kojem se prenose riječi novoga veleposlanika kako je iznimno sretan što će "služiti u tako divnoj zemlji, posebno u tako fascinantnom i važnom povijesnom trenutku". "Bit će mi čast sudjelovati u završetku ulaska Hrvatske u EU i pomagati u uspostavi brojnih novih veza između Velike Britanije i Hrvatske nakon članstva", rekao je Slinn u prigodi imenovanja. "Bilo mi je zadovoljstvo surađivati s hrvatskim kolegama u prošlosti i iznimno cijenim doprinos Hrvatske pomirenju i uspostavi stabilnosti u regiji", istaknuo je novi britanski veleposlanik u Hrvatskoj. Slinn se britanskoj diplomaciji priključio 1981. i dosad je uglavnom radio u jugoistočnoj Europi te je bio prvi britanski veleposlanik u Sjevernoj Koreji.
BRUXELLES - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je u ponedjeljak da se Grčka ne može uspoređivati s Italijom, koja je sada izložena spekulativnim financijskim napadima. "Uvjeren sam da stanje u Italiji nije usporedivo s Grčkom", izjavio je Schaeuble po dolasku na sastanak ministara financija eurozone. Glavna tema sastanka je sprečavanje širenja dužničke krize na Italiju, koja je pod sve većim pritiskom financijskih tržišta zbog nepovjerenja da će vlada Silvija Berlusconija provesti najavljene reforme. "Italija je najavila mjere, koje, ako budu provedene, mogu vratiti povjerenje financijskih tržišta. Ekonomski pokazatelji talijanskog gospodarstva ne opravdavaju sadašnju nervozu na tržištima", dodao je Schaeuble. Kamate na talijanske obveznice dosegnule su 6,6 posto, što je neodrživo na dulji rok. Italija je treće gospodarstvo po snazi u eurozoni, s golemim javnim dugom od 1900 milijardi eura, što je 120 posto njezina BDP-a.
MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin je u ponedjeljak kritizirao ponašanje "arogantnih svjetskih sila" koje su podržale ustanke u zemljama sjeverne Afrike, u govoru u Sankt Petersburgu pred dužnosnicima Šangajske organizacije za suradnju (SCO). "Arogantne svjetske sile su podržavale bivše režime u sjevernoj Africi i te iste zemlje podržale su snage koje su ih srušile", rekao je Putin. "Svijet je čudno, ali zanimljivo satkan", dodao je ironično pred kolegama iz zemalja SCO-a, među kojima je kineski premijer Wen Jiabao. Putin je reagirao na izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Alija Akbara Salehija, čija zemlja ima status promatrača u Šangajskoj organizaciji za suradnju, koji je optužio "velike arogantne sile" da su odgovorne za arapsko proljeće. Putin je u ožujku oštro kritizirao zapadne operacije u Libiji koje su pridonijele padu Gadafiejva režima, usporedivši rezoluciju Vijeća sigurnosti o Libiji s "pozivom na križarske ratove". Moskva, kao ni Peking, nije uložila veto na tu rezoluciju, ali je kasnije optužila NATO da je prekršio ovlasti i blokirala je zapadne planove rezolucije o Siriji. Kina je spremna zemljama Šangajske organizacije za suradnju pružati novčanu potporu, uključujući davanje zajmova za razvoj infrastrukturnih projekata, izjavio je u ponedjeljak na sastanku SCO-a kineski premijer Wen Jiabao. Ovaj skup održava se u godini kada SCO slavi svoju 10. godišnjicu osnutka. Ova organizacija, osnovana u Šangaju, okuplja Kinu, Kazahstan, Kirgistan, Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan. Organizacija se bavi vojnom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom suradnjom. Mongolija, Indija, Iran i Pakistan imaju službeni status promatrača.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. rekao je u ponedjeljak da Crkva ima dužnost boriti se protiv nekih zakona, posebice onih o pobačaju i eutanaziji i obraniti "temeljne vrijednosti čovječanstva". Obraćajući se novom novom njemačkom veleposlaniku pri Svetoj Stolici Reinhardu Schweppeu, koji mu je uručio vjerodajnice, Papa je ponovio da su univerzalne vrijednosti upisane u Opću deklaraciju o ljudskim pravima i u njemački poslijeratni ustav. "Ponovno se raspravlja o temeljnim vrijednostima čovječanstva. Crkva smatra da je dužna zaštititi istine i vrijednosti kada je pitanju ljudski dignitet", rekao je Papa. Aludirajući na zakone o pobačaju i eutanaziji istaknuo je da "nije na ljudima da odlučuju je li neka osoba već ljudsko biće ili je još ljudsko biće". Rekao je i da se ljudi ne bi smjeli baviti genetskim manipulacijama. "Kada bi se neko društvo odlučilo izabirati članove koje želi zaštititi i isključiti druge, ponašalo bi se duboko neljudski", naglasio je. Papa je pozvao zakonodavce da odlučno zaustave prostituciju i širenje pornografskih i erotskih materijala, posebice putem interneta.
PARIZ - Simbol urbane gerile Carlos Šakal u ponedjeljak je nasmiješen pozdravio podignutom šakom okupljene u sudnici na početku suđenja za smrtonosne pariške bombaške napade koje je izveo na vrhuncu svoje "antiimperijalističke kampanje" sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. "Profesionalni sam revolucionar", rekao je optuženi Ilich Ramirez Sanchez, vidno opušten, u trapericama i modroj jakni, predsjedniku posebnog antiterorističkog suda Olivieru Leurentu koji je počeo raspravu pitanjem o identitetu optuženog. Carlosovu samopuzdanju nisu naudila dva desetljeća provedena u francuskim zatvorima otkako su ga francuski specijalci uhvatili 1994. u Kartumu. Danas su mu 62 godine, ima sijedu bradu i velik trbuh, ali prije tridesetak godina on je bio simbol militantne marksističke borbe, sa sklonošću prema kubanskoj cigari, beretki u Che Guevarinu stilu, alkoholu i ženama, piše Reuters. Obožavateljima, a mala skupina okupila se i u ponedjeljak u sudnici, on je bio romantični borac protiv imperijalizma. Većina ostalih u njemu je vidjela hladnokrvna ubojicu i jednog od najzloglasnijih terorista u povijesti. Na suđenju u Parizu prijeti mu još jedna doživotna kazna bude li proglašen krivim za četiri bombaška napada u 1982. i 1983. u francuskom glavnom gradu. Tada je poginulo 11 ljudi, a gotovo dvjesto je ranjeno. Sad služi doživotnu kaznu na temelju presude iz 1997., za ubojstvo dvojice policajaca i jednoga doušnika.
MOSTAR - Dva HDZ-a odbacila su u ponedjeljak tvrdnje visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka u njegovu izvješću Vijeću sigurnosti UN da se uspostavom Hrvatskoga narodnog sabora aktualizira pritisak na uspostavu trećeg entiteta u BiH te su ga optužili za pristranost. Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota i glavni tajnik HDZ-a 1990. Veso Vegar rekli su za medije u Mostaru da Inzkovo izvješće nije neočekivano, budući da je osobno nametnuo vladu Federacije BiH koju smatraju nelegalnom, suspendirajući odluke središnjeg izbornog povjerenstva BiH i suda BiH koji su osporili taj izbor. "Osnivanje HNS-a nije pritisak za osnivanje trećeg entiteta, nego legitimho organiziranje hrvatskog naroda kako bi se ostvarila ravnopravnost Hrvata u BiH. Kako bi se to ostvarilo pozivamo Inzka da poništi svoju odluku i prizna kako je federalna vlada neustavna i nezakonita", rekao je Vegar. Dodao je kako je njegovo izvješće koje se odnosi na Hrvate u BiH nekorektno. Glasnogovornik Relota je pak ustvrdio da HNS neće vući radikalne poteze, optužujući međunarodnu upravu i bošnjačku politiku za krizu u zemlji. "I to je jedan u nizu pokazatelja neodgovornosti visokog predstavnika, koji je nametnuo nelegalnu vlast. Izgleda da su brojni razočarani što nismo vukli radikalne poteze kako bi mogli ponovno uputiti tenkove i policiju", rekao je Relota. Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izvijestio je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da je političko stanje u BiH nestabilno optužujući vlasti Republike Srpske da nisu odustale od prijetnje provedbom referenduma o odcjepljenju tog entiteta od BiH te da dva HDZ-a pokušavaju nametnuti razgovore o trećem entitetu u BiH, a kao dokaz za to navodi uspostavu Hrvatskoga narodnog sabora (HNS).
BEČ - Očekuje se da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u svom izvješću iskaže zabrinutost da je Iran koristio strana stručna znanja u razvoju tehnologije koja bi mogla biti iskorištena za proizvodnju atomske bombe, rekao je u ponedjeljak zapadnjački dužnosnik. Teheran "jasno pokušava doći do nuklearnih znanstvenika u svijetu", rekao je zapadni diplomat akreditiran pri IAEA u Beču, sugerirajući da Iran kontaktira pojedince a ne njihove vlade. Drugi zapadni dužnosnici iznijeli su sličnu sliku sumnjive strane upletenosti u osiguravanju stručnih znanja za aktivnosti kojima bi se Iran mogao osposobiti za proizvodnju nuklearnog oružja, no nije jasno koliko su raširene te aktivnosti. List The Washington Post je izvijestio da je Iran dobio pomoć stranih stručnjaka, uključujujući nekadašnje sovjetske stručnjake za oružje, kako bi ovladao ključnim koracima u gradnji nuklearnog oružja. Diplomat u Beču rekao je da će zabrinutost da je Iran pokušao surađivati sa stranim znanstvenicima vjerojatno biti izražena u ovotjednom izvješću IAEA. No ne očekuje se da dokument, koji će vjerojatno pojačati sumnje u iranske nuklearne namjere, imenuje te strane stručnjake, dodao je diplomat.
BERLIN - Plinovod Sjeverni tok kojim će se ruski plin dopremati za Europu preko Baltika i to isključivo morskim putem u utorak će biti svečano pušten u rad, pošto je ogromnim radovima u kojima je sudjelovalo tisuću ljudi završena gradnja njegove prve cijevi. Njemačka kancelarka Angela Merkel, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, francuski i nizozemski premijeri Francois Fillon i Mark Rutte te europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger otvorit će ventile prve cijevi plinovoda dugog 1.200 kilometara u istočnonjemačkome gradu Lubminu. Plinovodom vrijednim 7,4 milijarda eura koji treba do kraja 2012. godine dobiti i drugu cijev, dopremat će se plin za 26 milijuna kućanstava u Europi. Cijevi su postavljene na dubini od 80 do 110 metara, a kada obje cijevi budu postavljene, kapacitet plinovoda doseći će 55 milijarda prostornih metara plina. Projekt je povjeren konzorciju tvrtaka kojim dominira ruski Gazprom, a sudjeluju njemački partneri BASF i EON, nizozemski Gasunie i francuski GDF Suez. Sjeverni tok trebao bi spriječiti nestašice kakvima je Europa bila izložena zadnjih godina zbog prijepora Rusije i Ukrajine oko cijene ruskog plina.
BUDIMPEŠTA - Mađarski i hrvatski državni tajnici u ministarstvima kulture Geza Szos i Nina Obuljen otvorili su u ponedjeljak u Budimpešti izložbu hrvatske nematerijalne kulturne baštine s popisa UNESCO-a. Na izložbi u Etnografskom muzeju prikazano je svih deset hrvatskih kulturnih dobara s UNESCO-va popisa, kastavski zvončari, festa Svetog Vlaha, Sinjska alka, ojkanje, čipkarstvo u Hrvatskoj, medičarski obrt iz sjeverne Hrvatske, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija „Za Križen“ na otoku Hvaru i izrada drvenih igračaka s poručja Hrvatskog zagorja. Szos i Obuljen ranije su potpisali sporazum o kulturnoj suradnji do 2014. Njime je predviđeno otvaranje zajedničkog kina i pokretanje audiovizualnih umjetničkih projekata kao i razmjena fotografija, dizajna i izložbi suvremene umjetnosti. Također će se pokrenuti zajednički projekt digitalizacije kulturnog blaga zajedničkog 800-godišnjeg suživota dviju država koji će biti dostupan na Europeani, višejezičnoj digitalnoj bazi podataka EU-a.
LJUBLJANA - Četiri tjedna pred parlamentarne izbore u Sloveniji većina tamošnjih birača još nije donijela odluku za koga će glasovati, pokazalo je ispitivanje koje je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Telefonska anketa provedena je krajem prošlog tjedna, pred sam početak službene jednomjesečne predizborne kampanje, uz sudjelovanje 500 ispitanika. Njih 61 posto navelo je da još nisu odlučili za koga će glasovati, a ostali da su odluku već donijeli. Tako visok postotak još neopredijeljenih birača na početku kampanje nije iznenađujući i sličan je situaciji s posljednjih parlamentarnih izbora koji su održani 2008. godine, navodi vodeći slovenski list. U odgovoru na pitanje što će presudno djelovati na njihovu biračku odluku 46 posto ispitanika navelo je da će se odlučivati na osnovi stranačkih programa, 21 posto na osnovi toga tko vodi stranku ili njenu kandidacijsku listu, dok će ostali imati u vidu ugled samog kandidata ili reputaciju stranke. Iako se obično misli da se birači odlučuju na osnovi "ličnosti" odnosno stranačkih lidera, anketa pokazuje da je to relativno te da birači itekako vode računa o programima stranaka, navodi "Delo".
ARLINGTON - Odjel Pentagona za razvoj naprednog oružja, koji je igrao ključnu ulogu u nastanku interneta prije 40 godina, objavio je u ponedjeljak da će pojačati napore u razvoju ofenzivnog cyber oružja koje bi američka vojska mogla upotrijebiti protiv neprijatelja. "Moderni ratovi zahtijevat će učinkovitu upotrebu cyber, kinetičkog te kombiniranih cyber-kinetičkih sredstava", rekla je Regina Dugan, direktorica Agencija za obrambene napredne istraživačke projekte (DARPA). Kinetički je vojni izraz za stvari kao što su bombe, streljivo i vojnici. SAD trebaju "brojnije i bolje opcije" kako bi se nosile s rastućim prijetnjama industrijskim i ostalim stvarnim sustavima koje kontroliraju kompjutori i u koje se može upasti, dodala je Dugan. DARPA je nedavno procijenila da su američki kapaciteti za obranu od neprijateljskog softwarea ograničeni, "i u obrambenom i i ofenzivnom smislu". "To moramo izmijeniti", naglasila je Dugan. DARPA će se idućih godina "usredotočiti na pojačana istraživanja napadačkih sposobnosti kako bi odgovorili na specifične vojne potrebe", dodala je. Agencija je za fiskalnu godinu 2012. zatražila 208 milijuna dolara, više od prethodno traženih 120 milijuna. DARPA je najavila da će u idućih pet godina povećati ulaganja u cyber istraživanja s osam na 12 posto, iako će se ukupnja izdvajanja za obranu smanjiti.
WASHINGTON - Broj siromašnih Amerikanaca dosegao je u 2010. rekordnu razinu i iznosio je 49,1 milijuna, objavio je u ponedjeljak američki Ured za statistiku. Ti podaci u suprotnosti su sa službenom statistikom objavljenom u rujnu po kojoj u SAD-u živi 46,2 siromašnih. Najnoviji podaci trebali bi dati cjelovitu sliku o siromaštvu u SAD-u, uključujući i strukturu vladine socijalne pomoći, kao i troškove koje plaćaju siromašni Amerikanci. Revidirani podaci upućuju na manji broj siromašne djece i crnaca, a veće stope siromaštva zabilježene su kod bijelaca, Azijata, Hispanaca i starijih osoba koji plaćaju velike zdravstvene troškove. Ukupna nacionalna stopa siromaštva iznosi 16 posto, u odnosu na 15,1 posto iz rujanske službene statistike. Najnoviji podaci dobiveni su na temelju više granice za mjerenje siromaštva koja iznosi 24,343 dolara godišnje za obitelj od dvije odrasle osobe i dvoje djece, u usporedbi sa službenim standardom od 22,113 dolara.