MEISE - Kriza kroz koju prolazi eurozona neće se odraziti na potporu hrvatskih građana koji se na referendumu trebaju izjasniti o ulasku u Europsku uniju, izjavila je u subotu navečer u Meiseu pokraj Bruxellesa hrvatska premijerka Jadranka Kosor. "Mislim da će potpora hrvatskih građanki i građana biti zaista važna i velika", izjavila je premijerka Kosor po dolasku na sastanak čelnika Europske pučke stranke odgovarajući na pitanje može li se kriza koja već dvije godine potresa eurozonu odraziti na potporu građana na predstojećem referendumu. U Meiseu pokraj Bruxellesa u subotu navečer okupili su se premijeri, predsjednici i oporbeni čelnici iz Europske pučke stranke. Prvi puta predsjednica HDZ-a pozvana je na summit EPP-a u užem formatu, tj. isključivo za članice Europske unije. Kosor je pozvana na sastanak kao premijerka "zemlje članice na čekanju", kako se navodi u priopćenju EPP-a. Riječ je o sastanku koji se uvijek organizira prije summita čelnika 27 zemalja članica EU-a, koji se održava u nedjelju 23. listopada. Na sastanku EPP-a sudjeluju i čelnici triju europskih institucija, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, Europske komisije Jose Manuel Barroso i Europskog parlamenta Jerzy Buzek. Premijerka Kosor je izrazila zadovoljstvo što "ima priliku sjesti za stol" s kolegama iz EU-a, koji će razgovarati o rješavanju dužničke krize. Dodala je da će u traženju toga rješenja u temelju biti "solidarnost i odgovornost". Istaknula je da će se uskoro navršiti godinu dana kako je u Hrvatskoj na snazi zakon o fiskalnoj odgovornosti te da je u smjernicama gospodarske i fiskalne politike u sljedeće dvije godine jasno naznačeno smanjenje javnog duga i deficita.
MEISE - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u subotu navečer da su ministri financija zemalja eurozone postigli napredak u pravcu dogovora za rješavanje dužničke krize. "Ministri financija postigli su napredak i do srijede možemo očekivati da ćemo ispuniti naše ambiciozne ciljeve", rekla je Angela Merkel po dolasku na sastanak čelnika Europske pučke stranke. U Bruxellesu se od petka popodne održava cijeli niz sastanaka kako bi se dogovorilo sveobuhvatno rješenje za dužničku krizu u eurozoni. U subotu su se ponovno sastali ministri financija eurozone. U nedjelju će se održati dva summita - najprije skup svih 27 zemalja članica, a zatim samo šefova država ili vlada 17 zemalja eurozone. Svi ti pripremni sastanci trebali bi omogućiti donošenje dalekosežnih odluka na novom summitu eurozone u srijedu navečer. Merkel će u subotu ranije napustiti sastanak sa svojim stranačkim kolegama iz Europske pučke stranke kako bi se sastala s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyem. Na tom će sastanku biti predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, Europske komisije Jose Manuel Barroso, Europske središnje banke Jean-Claude Trichet i povjernik za monetarne i ekomske poslove Olli Rehn.
WASHINGTON - Bivši libijski vođa Moamer Gadafi tajno je iznio iz Libije više od 200 milijardi dolara radi ulaganja, ili dva puta više od ranijih procjena vlada zapadnih zemalja, piše list Los Angeles Times. List piše da je američka administracija otkrila da libijski režim ima na računima 37 milijardi dolara uloženih u Sjedinjenim Državama. Američka administracija je odmah zamrzla ta sredstva kako ih Gadafi ne bi prebacio drugdje, dodaje Los Angeles Times. Vlade Francuske, Italije, Engleske i Njemačke su preuzele kontrolu nad još oko 30 milijardi dolara iz Libije. Prema ranijim istraživanjima Gadafi je u inozemstvo iznio još oko 30 milijardi dolara, ili ukupno oko 100 milijardi dolara, dodaje isti list. Istraživanja američkih, europskih i libijskih stručnjaka otkrivaju da je Gadafi godinama tajno slao u inozemstvo desetine milijardi dolara i ulagao u brojnim velikim državama na Bliskom Istoku i jugoistoku Azije. Gadafi i članovi njegove obitelji imali su pristup tom novcu. Gadafi je nakon 42 godine na čelu Libije ubijen u četvrtak kada je pokušao pobunjenicima pobjeći iz rodnog Sirta.
SANA - Deset ljudi je ubijeno u žestokim sukobima u subotu u Sani između snaga predsjednika Alija Abdulaha Saleha i njegovih protivnika, nekoliko sati nakon rezolucije Ujedinjenih naroda kojom se traži odstupanje šefa države. Pet civila je ubijeno u četvrti al Hasaba u sukobima Salehovih snaga i ljudi moćnog plemenskog vođe Sadek Al-Ahmara, povezanog s oporbom, prema medicinskim izvorima. Poginulo je i pet vojnika jedinica povezanih s oporbom, prema medicinskim i vojnim izvorima. U Taezu, 270 km jugoistočno od Sane, troje ljudi je ranjeno u sličnim sukobima, rekli su proturežimskim aktivisti. AFP prenosi da su u Sani odjekivale eksplozije. Taj porast nasilja zbiva se nakon rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a jednoglasno prihvaćene u petak kojom se traži od predsjednika Saleha da ode s vlasti i okonča represiju. Rezolucija potiče Saleha da potpiše inicijativu Vijeća suradnje Zaljeva koja predviđa ostavku u zamjenu za imunitet za njega i obitelj.
AMSTERDAM - Sudac Antonio Cassese, prvi predsjednik od UN-a podržanog suda za Libanon i suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu, umro je u svom domu nakon duge borbe s rakom. Cassese, koji je odstupio s dužnosti predsjednika Posebnog suda za Libanon 9. listopada nakon više od dvije godine na tom položaju, umro je u svom domu u Firenci u dobi od 73 godine tijekom noći od petka na subotu, rekao je u subotu sud u Haagu. Sud je ustanovljen 2005. kako bi istražio ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika al-Haririja i prvi je međunarodni sud s nadležnošću za terorističke zločine. U lipnju je sud izdao naloge za uhićenje četiri člana Hezbolaha no ta skupina odbila je dopustiti da se bilo koji osumnjičeni uhiti. Cassese je tada rekao da je nalog "odlučujući trenutak" za libanonsku i međunarodnu pravdu i obećao "nepokolebljivu odlučnost" u ustanovljavanju istine. Cassese je također od 1993. do 1997. bio prvi predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY). ICTY je bio prvi sud za ratne zločine kojeg je ustanovio UN i prvi međunarodni sud za ratne zločine od sudova u Nuernbergu i Tokiju ustanovljenih nakon Drugog svjetskog rata.
ISTANBUL - Turski vojnici ubili su 32 kurdska militanta u sukobima u dolini Cukurca Kazan u pokrajini Hakkari na jugoistoku Turske trećeg dana ofenzive pokrenute kao odgovor na ubojstvo 24 vojnika proteklog tjedna, izvijestila je državna televizija TRT u subotu. Do sada su u operaciji ubijena 53 kurdska militanta, izvijestio je TRT ne navodeći izvor i dodao da se na području nastavljaju sukobi. Dužnosnici turskih snaga sigurnosti početkom ovoga tjedna su procijenili da su njihove snage ubile 21 borca Radničke partije Kurdistana (PKK). Turska je vojska rekla da je angažirala vojnike iz 22 bojne za kopnene napade na pet različitih područja s obje strane tursko-iračke granice te da je pokrenula i zračne napade.