STOCKHOLM/ZAGREB, 10. listopada 2011. (Hina) - Dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju su Amerikanci Thomas Sargent i Christopher Sims, objavila je u ponedjeljak Kraljevska švedska akademija znanosti u Stockholmu, izdvojivši time u prvi plan odnos između mjera makroekonomske politike i njihova utjecaja na gospodarstvo. Odbor za dodjelu nagrade navodi u obrazloženju da je nagrada dodijeljena dvojici američkih znanstvenika zbog njihova doprinosa "razumijevanju odnosa uzroka i posljedice u makroekonomiji". Thomas Sargent s Njujorškog sveučilišta i Christopher Sims sa sveučilišta Princeton razvili su metode koje mogu pomoći utvrditi utjecaj mjera u domeni monetarne i fiskalne politike na BDP i inflaciju, ističu u odboru. Time je Kraljevska akademija u Stockholmu ipak napravila određeni otklon od dosadašnje prakse da pri donošenju odluke zanemaruje aktualna zbivanja i u obzir uzima isključivo doprinos ekonomskoj teoriji. "Danas su metode koje su razvili Sargent i Sims ključni alati u makroekonomskim analizama", stoji u priopćenju švedske akademije. Svjetski gospodarski rast trenutno posrće pod pritiskom dužničkih nevolja u eurozoni ali i u Sjedinjenim Državama, čije su posljedice počela osjećati i gospodarstva u nastajanju, poput Kine. Nobelova nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. i nije sastavni dio skupine nagrada koje se dodjeljuju slijedom oporuke švedskog industrijalca i izumitelja Alfreda Nobela iz 1895.
LUXEMBOURG - Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a pozvali su u ponedjeljak političke vođe u Bosni i Hercegovini da hitno formiraju vladu na državnoj razini. "Vijeće je pozvalo političko vodstvo Bosne i Hercegovine da hitno formira kroz inkluzivni proces vladu na državnoj razini i da provede hitne i potrebne reforme kako bi napravila kvalitativni pomak naprijed na putu prema EU-u. Vijeće je primilo na znanje razgovore političkih čelnika i potiče ih da brzo donesu konkretne rezultate", kaže se u zaključcima koje su prihvatili ministri vanjskih poslova 27 zemalja članica na sastanku u Luxembourgu. Vlast u BiH nije uspostavljena više od godinu dana od održanih izbora. Glavni prijepor je oko toga kako popuniti hrvatske pozicije u Vijeću ministara. Dva HDZ-a (HDZ BiH i HDZ 1990.), koje su dobile najveći broj hrvatskih glasova traže da njima pripadaju sva ministarska mjesta predviđena za hrvatske predstavnike, što im osporava SDP BiH, tvrdeći da su Hrvati glasovali i za njih te da imaju pravo na dio hrvatske kvote. Na razini Federacije BiH formirana je vlast bez većinskih hrvatskih stranaka, što dva HDZ-a osporavaju jer su prekršene odredbe o izboru vlade. Vijeće EU-a pozdravilo je dolazak Petera Sorensena u BiH kao posebnog predstavnika EU-a i šefa Izaslanstva EU-a u BiH. U zaključcima se također spominje smanjenje i izmještanje izvan Bosne i Hercegovine Ureda visokog predstavnika. "Što se tiče sveukupne strategije EU-a prema Bosni i Hercegovini, Vijeće očekuje razgovore s međunarodnom zajednicom o rekonfiguraciji međunarodne nazočnosti, uključujući smanjenje i moguće izmještanje Ureda visokog predstavnika", kaže se u tekstu.
LUXEMBOURG - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije izrazili su u ponedjeljak u Luxembourgu zabrinutost zbog sukoba egipatskih snaga i pripadnika kršćanske zajednice u Egiptu, koji su prosvjedovali zbog napada na crkvu. "Jako je važno da egipatske vlasti potvrde slobodu vjeroispovjedi u Egiptu i da se sve strane suzdrže od nasilja. Vrlo sam zabrinut informacijama iz Egipta", rekao je britanski ministar vanjskih poslova William Hague po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Luxembourgu. U sukobima u nedjelju u Kairu poginule su 24 osobe, a dvjestotinjak ih je ranjeno. Do sukoba je došlo između egipatske vojske i policije i kršćanskih kopta koji su se okupili na mirnom prosvjedu zbog podmetanja požara u jednoj crkvi. U posljednjih nekoliko mjeseci u Egiptu je sve izraženija napetost između većinske muslimanske zajednice i kršćanske manjine. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle istaknuo je da je nasilje "neprihvatljivo", a talijanski ministar Franco Frattini je izrazio očekivanje da će EU "jednoglasno osuditi" to nasilje. Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupili su se u ponedjeljak u Luxembourgu na redovitom mjesečnom sastanku. Na dnevnom redu su stanje u Siriji, Libiji i Jemenu te bliskoistočni mirovni proces nakon rujanskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.
LUXEMBOURG/BRUXELLES - Čelnici Europske unije razmatraju mogućnost odgode sastanka na vrhu radi bolje pripreme odgovora na dužničku krizu, saznaje se u ponedjeljak iz izvora EU-a. Sastanak na vrhu, čija je glavna tema trebala biti ekonomska kriza, trebao se održati 17. i 18. listopada. Sada se spominje 23. listopada, dodao je isti izvor.
ZAGREB - Europska unija i Vijeće Europe u ponedjeljak su u povodu europskog i svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne pozvali na ukidanje tog najtežeg oblika kažnjavanja posebno osudivši Bjelorusiju kao jedinu europsku zemlju u kojoj se smrtna kazna još provodi. "Europska unija i Vijeće Europe potvrđuju svoje jedinstveno protivljenje smrtnoj kazni i svoju predanost njezinu ukidanju širom svijeta. Smrtnu kaznu smatramo nehumanom i ona predstavlja povredu ljudskog dostojanstva", navodi se u zajedničkoj poruci EU-a i Vijeća Europe u povodu 10. listopada - svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne. Na području 27 zemalja članica EU-a te Vijeća Europe, koje broji 47 zemalja, od 1997. nije izvršena nijedna smrtna kazna, a jedina europska zemlja koja to još čini je Bjelorusija. "I dalje osuđujemo primjenu smrtne kazne u Bjelorusiji, jedinoj europskoj zemlji koja ju još provodi i pozivamo ju da uvede moratorij s vizijom njezina ukidanja", poručuju dvije europske institucije koje podsjećaju da europsko iskustvo pokazuje da ta kazna nema za posljedicu smanjenje broja najtežih kaznenih djela niti donosi osjećaj pravde žrtvama takvih zločina a u slučaju pravosudne pogreške izvršena kazna rezultira nepovratnim gubitkom ljudskog života. Preduvjet za članstvo država u Vijeću Europe je nepostojanje smrtne kazne. Nevladina udruga Amnesty International, u povodu svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne, također je u ponedjeljak prozvala Bjelorusiju u kojoj je, prema njezinim podacima, u posljednjih 20 godina pogubljeno 400 osoba. Zatočenike se obavještava da će biti pogubljeni metkom u potiljak tek nekoliko trenutaka prije nego se to i izvrši, navodi ta organizacija, te dodaje da se obitelji obavještava tjednima i mjesecima nakon izvršenja. Amnesty International raspolaže podacima o tisućama pogubljenja u 23 zemlje u 2010. godini, a krajem prošle godine najmanje je 17.800 osoba širom svijeta čekalo na izvršenje smrtne kazne. U svijetu 58 država još uvijek provodi smrtnu kaznu, no ipak sve je manje zemalja koje ju primjenjuju.
BUKUREŠT - NATO-va operacija u Libiji bila je uspješna, usprkos gospodarskoj krizi koja je natjerala vlade da skrešu proračun za obranu, rekao je u ponedjeljak u Bukureštu glavni tajnik saveza Anders Fogh Rasmussen. "Naša operacija 'Ujedinjeni zaštitnik'" bila je uspješna i to u prilikama svjetske financijske krize", rekao je Rasmussen pred parlamentarcima 28 država članica i partnera saveza okupljenim na 57. godišnjem zasjedanju. "Veoma sam zadovoljan načinom vođenja te operacije, ona je primjer solidarnosti", istaknuo je. Rasmussen je dodao da je ta zadaća u Libiji omogućila da se izvuku važne pouke. "U prvom redu, usprkos gospodarskim izazovima, europski saveznici s Kanadom i partnerima u regiji osigurali su glavninu sredstava. To je jasan odgovor na zahtjev Sjedinjenih Država koje nerijetko pozivaju Europljane da preuzmu veću odgovornost", istaknuo je glavni tajnik saveza. Druga pouka je pak skopčana s kašnjenjem Europe glede obavještavanja, nadzora i izviđanja, glavnih aspekata libijske operacije. Rasmussen se ujedno zauzeo za koncept "pametne obrane", presudan po njegovu mišljenju u ovo vrijeme gospodarske štednje. "'Pametna obrana' može funkcionirati samo ako je prihvate svi saveznici, ona nije izlika za rezanje troškova", istaknuo je. NATO-vi parlamentarci pozvali su u subotu saveznike da ne smanjuju vojni proračun kako ne bi ugrozili sigurnost. Po ocjeni NATO-va direktora za planiranje snaga Franka Bolanda, 18 od 28 država članica smanjile su vojni proračun od 2008., a udio SAD-a u NATO-vu proračunu povećao se sa 61 posto prije deset godina na sadašnjih 77 posto.
LONDON - Grčka dužnička kriza počela je ostavljati trag i na zdravlju nacije, s porastom broja samoubojstava i ovisnika te smanjenjem potrošnje za zdravstvo, pokazalo je britansko istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Rast nezaposlenosti i rezanje proračunskih rashoda guraju sve više ljudi u tešku depresiju i ovisnosti a istodobno smanjenje sredstava za zdravstvenu zaštitu ostavlja ljude bez pristupa zdravstvenoj skrbi. Dio dobavljača lijekova prestao je s isporukama lijekova grčkim zdravstvenim ustanovama zbog neplaćenih računa. "Slika zdravlja u Grčkoj zabrinjavajuća je", kaže David Stuckler, sociolog na britanskom sveučilištu u Cambridgeu koji je svoje nalaze objavio u časopisu Lancet medical. "Vidimo zabrinjavajuće trendove - gotovo udvostručenje samoubojstava, porast ubojstava i 50-postotni skok u zarazi HIV-om, a ljudi govore da im je zdravstveno stanje lošije dok istodobno ne odlaze liječnku". U protekle dvije godine grčka je vlada uvela oštre mjere štednje kako bi se suočila s ogromnim dugovima države. Uz nezaposlenost koja je veća od 16 posto napravljeni su i rezovi u zdravstvenom proračunu. Istraživanje je utvrdilo skok u broju samoubojstava od 17 posto u dvije godine dok službeni grčki podaci govore da se radi o porastu od čak 40 posto.
RIM - UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je u ponedjeljak u godišnjem izvješću na visoke i nestabilne cijene hrane koje siromašne obitelji i male proizvođače čine još ranjivijima. "Nestabilnost cijena čini male poljoprivrednike i siromašne potrošače još ranjivijima pred siromaštvom. Kako hrana čini velik dio prihoda malog poljoprivrednika ili velik dio izdataka iz kućnog proračuna siromašnog potrošača, velike promjene cijene imaju i velike posljedice", navodi FAO. "I kratka razdoblja visokih cijena za potrošače ili niskih cijena za poljoprivrednike" povlače u siromaštvo novi broj ljudi iz tih dviju kategorija, navodi UN-ova agencija. "Visoke i nestabilne cijene hrane održat će se" u budućnosti, predviđa FAO te ističe da svjetsko stanovništvo nastavlja rasti i svaki novi zahtjev za proizvodnjom više biogoriva ugrožava sustav hrane. Agencija sa sjedištem u Rimu zato predlaže "strategiju sigurnosti hrane" koja bi se temeljila "na pojačanoj produktivnosti u poljoprivredi" te s druge strane "većoj otvorenost za trgovinsku razmjenu".
PEKING - Kina i Rusija razgovarat će o predloženom plinskom ugovoru tijekom posjeta ruskog premijera Vladimira Putina Kini, priopćilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo vanjskih poslova, iako je Rusija izjavila da taj ugovor neće biti potpisan tijekom posjeta. Putin će doputovati u utorak u dvodnevni posjet Kini i bit će to njegov prvi posjet inozemstvu otkako je najavio da će se kandidirati za predsjednika na izborima iduće godine. On bi mogao pokušati smanjiti neslaganja oko cijene plina koja sprječavaju Rusiju da sklopi 30-godišnji ugovor za opskrbu Kine plinom - do 68 milijardi prostornih metara godišnje. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Liu Weimin rekao je na tiskovnoj konferenciji da će tijekom Putinovog posjeta potpredsjednik kineske vlade Wang Qishan održati novi krug pregovora o energetskoj suradnji sa svojim ruskim kolegom po dužnosti Igorom Sečinom. "Kinesko-ruska energetska suradnja je važan dio strateške suradnje dviju zemalja", rekao je Liu i dodao da će sastanak Sečina i Wanga Qishana omogućiti temeljitiju razmjenu mišljenja po tom pitanju. Međutim, on nije govorio o izgledima za sklapanje ugovora. Direktor ruskog Gazproma za izvoz izjavio je prošli mjesec za Reuters da petogodišnji pregovori možda neće završiti ove godine. Jedan visoki dužnosnik ruske vlade izjavio je u Moskvi da Putin ne planira potpisati plinski ugovor tijekom svog posjeta.
BAGDAD - Irak proučava više mogućnosti u vezi s budućnosti američkih snaga na svom teritoriju nakon 2011., ne isključujući mogućnost da zemlja ostane bez vojnih instruktora, izjavio je u ponedjeljak visoki dužnosnik iračke vlade. Te informacije dolaze u času kada su, čini se, zapeli pregovori Washingtona i Bagdada o eventualnom ostanku američkih vojnika nakon 2011., kada SAD mora povući svoje vojnike. Pregovori zapinju najviše oko pitanja "imuniteta" koji Washington traži za svoje vojnike. "Sjedinjene Države nastoje na tome, a Irak to uporno ne želi prihvatiti", rekao je glavni tajnik vlade Ali al-Alak. Glavni irački čelnici ocijenili su prošli tjedan da američkim vojnicima "ne treba" imunitet. "Svaki oblik američke nazočnosti zahtijeva od nas da štitimo naše vojnike i da im osiguramo prikladan imunitet", istaknuo je pak u četvrtak u Bruxellesu američki ministar obrane Leon Panetta. Po Alakovim riječima, proučava se nekoliko mogućnosti: "Možda neće biti obuke", kazao je. Odgovarajući na pitanje što smatra najvjerojatnijom mogućnosti, rekao je: "Možda će biti vojnika, ali u veoma malom broju". Na temelju ugovora koji je 2008. potpisao s iračkim vlastima, SAD mora povući sve vojne snage do konca godine, osim ako se dvije strane u međuvremenu ne dogovore drukčije.
SARAJEVO - Tunižanin Karray Kamel Bin Ali, poznatiji kao Abu Hamza, deportiran je u ponedjeljak iz Sarajeva u svoju matičnu državu nakon što su vlasti Bosne i Hercegovine utvridle kako on predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Višestruko osuđivanom prijestupniku ujedno je izrečena mjera zabrane povratka u BiH u razdoblju od pet godina, priopćila je Služba za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigrunosti BiH. Bin Ali u BiH je osuđen zbog više kaznenih djela. Najprije je izdržao zatvorsku kaznu od sedam godina koja mu je izrečena zbog ubojstva jednog Arapina, da bi potom zbog razbojstva, tuče i prijetnji bio osuđen na još tri godine i deset mjeseci zatvora. On je u jednom trenutku uspio i pobjeći iz zatvora u Zenici, gdje je izdržavao kaznu, no policija ga je uspjela ponovo uhititi. Po izdržavanju kazne Bin Ali je bio smješten u imigracijski centar kod Sarajeva gdje je čekao protjerivanje. Sigurnosne agencije u BiH utvrdile su kako je Ben Ali povezan i s terorističkim organizacijama. On je već ranije u Tunisu osuđen na dvanaest godina zatvora te je pobjegao prije izdržavanja kazne iz te zemlje.