DEN HAAG - Trojica europskih predsjednika vlada pozvala su na donošenje ambiciozna programa gospodarskog rasta koji bi omogućio oporavak Europske unije, a zemlje članice bi natjerao na strogu poreznu stegu, u času kada se zaoštrava kriza eurozone. "Nužna je jasna i vjerodostojna odluka o donošenju ambicioznog programa rasta na nacionalnoj razini i na razini EU-a kako bi se Europa gospodarski oporavila", ističu premijeri Nizozemske Mark Rutte, Švedske Fredrik Reinfeldt i Finske Jyrki Katainen u pismu poslanom najvišim dužnosnicima Europske unije. "Dubina krize s kojom smo suočeni upozorava na važnost programa za poticanje rasta EU-a", pišu trojica čelnika u pismu koje je u četvrtak navečer objavljeno na internetskoj stranici nizozemske vlade. Dokument je upućen predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu. U njemu se iznosi niz prijedloga za poticanje rasta u EU-u, posebice "veliki planovi za otvorena i konkurentna tržišta, inovacije, pristup financiranju, pametnu regulaciju i snažno jedinstveno tržište".
EREVAN - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u petak je, drugoga dana posjeta Armeniji izjavio kako bi želio da Turska "vrlo skoro", ako je moguće do kraja njegova predsjedničkog mandata 2012. prizna genocid nad Armencima 1915. godine. "Nije na Francuzima da postavljaju ultimatume bilo komu, to nije pravi način, no između redaka se može shvatiti da je rok za razmišljanje dovoljan", rekao je Sarkozy na konferenciji za novinare održanoj zajedno s armenskim predsjednikom Seržeom Sarkisjanom. Od četvrtka je francuski predsjednik nekoliko puta pozvao Turke da "preispitaju vlastitu povijest" te da priznaju masakre počinjene u vrijeme vladavine Otomanskog Carstva, u kojima je ubijeno više stotina tisuća ljudi. Sarkozy je kazao da će, ukoliko Turska ne napravi taj "miroljubivi potez", odnosno "korak prema izmirenju", razmisliti o potpisivanju zakona što ga je prije desetak godina usvojio francuski parlament, a prema kojemu se odbijanje Turske da prizna kako je prije više od 90 godina počinila genocid nad Armencima smatra kaznenim djelom. Međutim, francuska se vlada tada ipak ogradila od kontroverznog zakona. U Francuskoj živi velika armenska zajednica koju čini oko 500.000 članova. Armenske vlasti tvrde da su otomanski Turci od 1915. do 1923. godine u organiziranoj kampanji kojom ih se htjelo istjerati iz istočne Turske, sustavno pobili oko 1,5 milijuna Armenaca, što službena Ankara odlučno demantira. Turska tvrdi da je velik broj ljudi stradao u građanskim nemirima koji su izbili tijekom pada Otomanskog Carstva. Prema toj verziji mnogi su armenski kršćani, ali i turski muslimani poginuli tijekom I. svjetskog rata u spornom području, no to nije bio genocid.
DUBLIN - Bivši politički ogranak gerilske grupe IRA-e, Sinn Fein popeo se na drugo mjesto po popularnosti među irskim političkim strankama, prema rezultatima istraživanja javnog mišljenja objavljenima u petak u listu Irish Times. Sinn Fein, čijim je članovima sve do 1993. bilo službeno zabranjeno razgovarati s pripadnicima irskih medija, uspjeli su istisnuti Laburističku stranku na treće mjesto, zahvaljujući oštrim napadima na mjere štednje koje su Irskoj nametnuli EU i MMF. Sinn Fein je, smatraju analitičari, imao koristi i od kandidiranja Martina McGuinnessa, bivšega zapovjednika IRA-e i glavnog pregovarača u mirovnim pregovorima sa Sjevernom Irskom, za predsjednika Republike Irske na predstojećim izborima koji će se održati 27. listopada. McGuinness je aktualni zamjenik premijera Sjeverne Irske. Prema rezultatima zadnjeg istraživanja koje je za Irish Times provela tvrtka Ipsos MRBI, za Sinn Fein bi danas glasovalo 18 posto birača, odnosno osam posto nego tijekom prethodnog istraživanja. Vladajuća stranka Fine Gael premijera Ende Kennyja i dalje je najpopularnija s 35 posto podrške, iako je i to tri posto manje u odnosu na prethodnu anketu. Laburistička stranka, članica vladajuće koalicije treća je po popularnosti, a tradicionalna Fianna Fail, koja je vladala zemljom od 1987. sve do izbora ove godine, tek je četvrta.
MEXICO - Trideset i dva leša pronađena su u četvrtak u Meksiku, u trima kućama u Veracruzu i okolici, na jugoistoku zemlje, priopćilo je meksičko ministarstvo pomorstva. "Savezna vlada pronašla je 32 tijela u trima kućama u gradskoj zoni Puerta de Veracruz - Boca del Rio", priopćile su pomorske službe. Strašno otkriće dogodilo se dva dana pošto je meksička vlada objavila da je rasporedila specijalne redarstvene i vojne snage u državi Veracruzu, koja se proteže duž Meksičkog zaljeva, gdje su se zadnjih mjeseci proširili sukobi između narkobandi. Prije tri tjedna pronađeno je 35 tijela u Boca del Riju, u dvama kamionetima ispred jednog hotela. Nekoliko dana ranije, odgovornost za taj pokolj preuzela je paravojna skupina Mata Zetas koja se predstavlja kao saveznica vlasti i tvrdi da se želi obračunati s kartelom Zetas koji se prije nekoliko mjeseci učvrstio u toj državi. Više od 44 tisuće ljudi ubijeno u nasilju povezanom s drogom otkako je predsjednik Felipe Calderon pokrenuo vojnu kampanju za uništenje moćnih meksičkih narkokartela krajem 2006. godine.