ATENA - Grčki ministar financija Evangelos Venizelos izjavio je u subotu da će Grčka dobiti šestu tranšu iz 110 milijarda dolara vrijednog zajma Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, dogovorenog prošle godine. Venizelos je rekao da će Grčka dobiti šestu tranšu jer poduzima dogovorene mjere štednje. "S obzirom na to da poduzimamo teške odluke i da grčki narod podnosi tešku žrtvu, da, šesta tranša je osigurana", rekao je ministar u razgovoru za tjednik To Vima. Ujedno je odbacio svaku mogućnost da Grčka neće biti u stanju servisirati svoj dug. "Svaki razgovor o tome je ili naivan ili opasan", kazao je. U četvrtak su u Atenu stigli izaslanici "trojke" koju čine Europska unija (EU), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska središnja banka (ECB) kako bi se uvjerili je li vlada ispunila fiskalne obveze preuzete u sklopu plana o pomoći koji je utanačila s tim ustanovama i odobrili novu tranšu zajma. Da bi mogla isplatiti svoje obveze u listopadu, Grčkoj treba nova tranša od osam milijardi eura zajma od ukupno 110 milijarda eura odobrenih u svibnju 2010. godine.
MOSTAR - Dvadeset godina od početka agresije JNA i crnogorskih rezervista na Bosnu i Hercegovinu obilježeno je u subotu nedaleko općine Ravno na jugu zemlje, čije je zauzimanje bilo dio istoga plana za osvajanje Dubrovnika i njegova zaleđa. Na mjestu stradanja prve civilne žrtve u subotu su položeni vijenci, zapaljene svijeće te je služena sveta misa. Podignut je i spomen križ za sve žrtve srpske agresije na ovo područje. Prvog listopada JNA je napala okolna sela i središte većinske hrvatske općine Ravno, kada je stradala i prva civilna žrtva rata u BiH. Neposredni povod za osvetu Ravnanjima bio je poraz kojega su postrojbe JNA doživjele od hrvatskih branitelja u mjestu Čepikućama na cesti između Ravna i Slanog. Veći ratni sukobi u BiH započeli su pola godine kasnije, u travnju 1992. godine napadom srpskih postrojbi i JNA na Mostar i Sarajevo.
PODGORICA - Pojedini crnogorski mediji podsjetili su u subotu na dvadesetu godišnjicu napada bivše JNA, crnogorske specijalne policije i crnogorskih teritorijalaca na Dubrovnik, nazivajući taj pohod "sramnim". "U pohodu koji je ukaljao obraz Crne Gore sudjelovalo je od 7500 do 20 tisuća vojnika. Dubrovnik, opkoljen i s kopna i s mora, branilo je manje od 700 slabo naoružanih dragovoljaca i policajaca", navode podgorički list Vijesti i portal Analitika i podsjećaju da je "agresija, koje se Crna Gora danas stidi, koštala života 166 crnogorskih građana, 92 hrvatska civila i više od 430 branitelja (vojnika, mornara i policajaca)". Tijekom opsade, koja je trajala do svibnja 1992., na Dubrovnik su pale tisuće granata. Dubrovčani su mjesecima držani bez vode, struje i telefonskih linija, dok su, s druge strane, pljačkane kuće i imanja u okolini grada i Konavlima, navodi isti izvor. Nevladina crnogorska organizacija "Akcija za ljudska prava" priopćila je kako do danas u Crnoj Gori nije pokrenut ni jedan kazneni postupak protiv bilo koje osobe zbog ratnih zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika. "Prošlo je 20 godina: Zašto nema nijedne istrage?", pitaju se Vijesti, iako su crnogorski državnici javno prihvatili odgovornost za štetu od organizirane pljačke na dubrovačkom ratištu, dodaje list.
LISABON - Tisuće ljudi sudjelovale su u prosvjednom pohodu u subotu u Lisabonu i u Portu, kako bi izrazile nezadovoljstvo mjerama štednje vlade, suočenoj s prvim velikim prosvjedima otkako je u lipnju preuzela vlast. Zaposlenici javnog i privatnog sektora pristigli iz svih krajeva zemlje okupili su se po velikoj vrućini na poziv CGTP-a, glavne konfederacije sindikata, prosvjedujući protiv "osiromašenja i nepravde", što je bilo i geslo prosvjeda. "Ne nepravdi", "Ne povećanju cijena", "Ne uništavanju zdravstva", "Za bolje uvjete rada", moglo se pročitati na desecima transparenata i plakata koje su nosili prosvjednici hodajući glavnom lisabonskom prometnicom. Sredinom poslijepodneva nisu objavljene nikakve procjene o broju sudionika. Portugal, treća zemlja nakon Grčke i Irske kojoj je potrebna financijska pomoć, obvezao se prema Europskoj uniji (EU) i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da će provesti program drastične štednje kako bi smanjio deficit, sanirao javne financije i pokrenuo gospodarstvo. Da bi to ostvarila, desničarska vlada Pedra Passosa Coelha, sastavljena nakon izbora u lipnju, već je uvela niz drastičnih mjera: poseban porez na prihode, različita povećanja poreza, smanjenje socijalnih davanja, privatizaciju te daljnje zamrzavanje plaća i zabranu zapošljavanja u javnim službama. Nove mjere štednje trebaju se uključiti u idući nacrt proračuna za 2012. koji će se uputiti parlamentu do sredine listopada, rekao je u petak portugalski ministar financija Vitor Gaspar.
BUDIMPEŠTA - Pedesetak tisuća ljudi prosvjedovalo je u subotu u Budimpešti protiv mjera štednje konzervativne vlade Viktora Orbana, po sindikalnim izvorima. Prosvjedi koji su se na poziv sindikata i više nevladinih organizacija održali ispred zgrade parlamenta, dio su prosvjednog pokreta protiv mjera štednje i reforme radnog prava koje je najavila Orbanova konzervativna vlada, koji je počeo u četvrtak. U prosvjedima su sudjelovali bivši socijalistički premijer Ferenc Gyucsany koji je 2009. morao podnijeti ostavku i više oporbenih čelnika. Vlada je, bez konzultacije sa sindikatima, odlučila smanjiti otpremnine u javnim službama i ograničiti mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu. Mjere su dio šireg gospodarskog paketa koji zemlji treba omogućiti da ispuni obveze glede smanjenja deficita u ovoj i u idućoj godini, u prilikama kada se očekuje manji gospodarski rast od predviđenog.
BUKUREŠT - Stotine ljudi sudjelovale su u subotu u mimohodu u Parizu i u Bukureštu u prigodi održavanja prvog "Romskog Pridea", marša za dostojanstvo Roma, a u Bugarskoj je gotovo 2.000 nacionalista prosvjedovalo protiv te manjine. U Rumunjskoj koja ima jednu od najvećih romskih zajednica u Europi, tristotinjak ljudi je prošetalo središtem Bukurešta kako bi pokazali da su "ponosni što su Romi", nekoliko tjedana prije popisa stanovništva, u prigodi kojega nevladine organizacije za zaštitu Roma pozivaju pripadnike te manjine da se izjasne kao Romi. U Rumunjskoj živi između 2 i 2,5 milijuna Roma, po nevladinim organizacijama, ali samo se 530.000 tijekom popisa izjasnilo tako zbog straha od diskriminacije. U Francuskoj, zemlji koju je organizacija za ljudska prava Human Right Watch nedavno kritizirala zbog postupanja prema Romima iz istočne Europe, više stotina ljudi je u subotu poslijepodne u Parizu sudjelovalo na svečanom skupu za dostojanstvo Roma i selilaca. "Dosta nam je rasističkih stereotipa, dosta stalne rasne diskriminacije kojima su izloženi pojedinci i romske zajednice koji su odavno u srcu našeg kontinenta. Dosta je!", uzviknuli su čelnici europskih proturasističkih organizacija pozivajući na ovaj "Romski Pride". No u Bugarskoj je gotovo 2000 ekstremnih nacionalista prosvjedovalo u Sofiji, tražeći žurne mjere protiv "ciganskog kriminala", nakon teških izgreda u Katunici, na jugu zemlje, u kojima je jedna osoba izgubila život i koji su uzrokovali porast etničke napetosti.
TRIPOLI - Muškarac koji se predstavio kao Musa Ibrahim, glasnogovornik svrgnutog režima pukovnika Gadafija, opovrgao je u subotu da su ga zarobili borci novih libijskih vlasti, u telefonskom javljanju koje je izravno prenosila televizija Araj sa sjedištem u Siriji. "Ta je informacija laž i nema veze sa stvarnošću, budući da sam zajedno s još 23 borca bio blizu bojišice u Sirtu, gdje su nas dobro naoružani pobunjenici napadali više od dana i pol. Imali smo gubitke", rekao je misleći pritom na borbe koje već dva tjedna traju u tom uporištu lojalista i zavičaju Moamera Gadafija, 360 km istočno od Tripolija. "Nakon toga smo prešli na druge bojišnice", dodao je. U četvrtak je zapovjednik Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) izjavio da je zarobio Ibrahima koji je u bijegu otkako je Tripoli s Gadafijevim glavnim stožerom pao u ruke bivših pobunjenika. No sutradan je tu informaciju opovrgla internetska stranica lojalna Gadafiju. Više izvora unutar nove libijske vlasti reklo je zadnjih tjedana da je Musa Ibrahim u oazi Bani Validu koja je u okruženju Gadafijevih protivnika. To uporište svrgnutog režima 170 km jugoistočno od Tripolija također odolijeva ofenzivi snaga NTC-a.
BEOGRAD - Tri balkanske zemlje, Srbija, Makedonija i Albanija počele su u subotu popis stanovništva, nakon više europskih zemalja koje su to učinile ove godine. Popis će u Srbiji trajati do 15. listopada, a prvi se rezultati očekuju sredinom studenoga. Predstavnici albanske manjine na jugu zemlje, uz granicu s Kosovom, najavili su bojkot popisa jer su obrasci tiskani samo na srpskom jeziku. U Makedoniji je predsjednica organizacijskog odbora za popisivanje stanovništva podnijela ostavku u petak, dan uoči njegova početka, u znak prosvjeda protiv navodnog pokušaja prijevare pripadnika albanske i turske manjine. Vlasti su ipak ustvrdile da će se popis obavljati sukladno propisima Europske unije. Prvi rezultati u Makedoniji očekuju se početkom prosinca. U Albaniji će se stanovništvo popisivati do 21. listopada, objavile su vlasti. BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja ove godine neće moći organizirati popis zbog unutarnjih svađa koje su, uostalom, spriječile tu zemlju da formira novu vladu godinu dana nakon općih izbora u listopadu 2010.