Izgledi za nastavak školovanja u Hrvatskoj na visokoškolskoj razini znatno su veći za studente višeg socioekonomskog statusa, navodi se u istraživanju Eurostudenta, koje su u Hrvatskoj proveli Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Gotovo polovici hrvatskih studenata (45 posto) barem je jedan roditelj visoko obrazovan, dok samo 3 posto studenata ima roditelje koji imaju završenu samo osnovnu školu.
I međunarodna istraživanja pokazuju da su studenti nižeg socioekonomskog statusa u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje bolje stojeće kolege: manja je vjerojatnost da će pohađati visoko obrazovanje, vjerojatnije je da će izabrati samo određene studije te da će raditi tijekom studiranja, puno je manja vjerojatnost da će imati iskustvo međunarodne mobilnosti. U tom smislu, postoji opasnost da sustav visokog obrazovanja pridonosi raslojavanju društva i jačanju društvene nejednakosti.
Institut podsjeća da Bolonjski proces naglašava da studentska populacija na svim razinama visokog obrazovanja treba odražavati raznolikost ukupne populacije. Hrvatska kao potpisnica Bolonjskog procesa ima obvezu poticati i omogućiti pristup visokom obrazovanju i mladima iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa.
Rezultati Eurostudentova istraživanja za Hrvatsku ukazuju nam, navodi Institut, da bi Hrvatska trebala uvesti zakonske i institucionalne mjere koje bi pridonosile jednakim mogućnostima pri upisu studija, za vrijeme njegova trajanja te pri završetku studija, s posebnim naglaskom na pojedince iz ranjivih skupina društva. To je ujedno i poruka Sajma stipendija i prateće obrazovne poruke, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja s ciljem otvaranja pristupa informacijama o mogućnostima financijske potpore za visoko obrazovanje u Hrvatskoj ili inozemstvu. Sajam, koji će se održati 19. listopada, ukazat će i na potrebu promicanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja tako da se pristup visokom obrazovanju otvara osobama nižeg socioekonomskog statusa.