ZAGREB
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je danas kako Vlada razmišlja o donošenju zakona kojim bi se proglasili ništetnima svi akti pravosudnih tijela i vojnih sudova bivše JNA te bivše države. "Na tome se radi, jer zaista treba reći dosta uznemiravanju koje trpe branitelji od slučaja gospodina Purde pa do drugih", izjavila je premijerka prilikom današnjeg posjeta KBC Zagreb. Pozvala je Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo da u tom smislu predlože potrebne pravne korake. "Činjenica je da je Hrvatska bila žrtva agresije, da smo bili napadnuti i da su hrvatski branitelji branili svoju zemlju te da su morali oslobađati okupirane krajeve", kazala je Kosor. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio je jučer kako su iz Srbije stigle optužnice protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa. Potpredsjednik Hrvatskog sabora i HDZ-a Vladimir Šeks izjavio je kako optužnice, rješenja i odluke vojnih tužiteljstava bivše JNA, vojnih sudova bivše JNA ne priznaje jer smatra da su to akti jedne zločinačke organizacije koju je Hrvatska porazila. Bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić izvijestio je da je zaprimio optužnicu vijeća za ratne zločine beogradskog suda koja ga, s još 40-ak osoba, tereti za kaznena djela ratnog zločina i genocida.
ZAGREB
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor kazala je kako su - prema onom što je do sada čula - prve reakcije na jučer objavljeni Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, dobre te kako smatra da građani razumiju kako Vlada ni u jednom trenutku nije ništa tajila. Naša je želja bila od prve sekunde, kada je premijer Donald Tusk donio ugovor, da ga objavimo. Nismo ga mogli objaviti dok ga Europsko vijeće nije deklasificiralo, i mislim da će to pomoći da referendum o ulasku u EU uspije, izjavila je premijerka novinarima prilikom današnjeg posjeta KBC-u Zagreb. Naglasila je također kako su odlične reakcije branitelja na ugovor, s kojima ona komunicira i putem SMS poruka. Branitelji su se uvjerili kako nisu točne tvrdnje, objavljene i u medijima, da će doći do smanjenja mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida, rekla je premijerka Kosor. Vlada Republike Hrvatske jučer je na svojim internetskim stranicama objavila Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Objavljen je hrvatski prijevod Ugovora koji je još podložan pravno-jezičnoj redakturi, kao i nacrt Ugovora na engleskom jeziku. Riječ je o tekstu od 195 stranica, podijeljenu u pet dijelova, od Načela i Prilagodba Ugovora do Trajnih i Privremenih odredaba te Odredaba o provedbi toga akta.
ZAGREB
U sklopu druge faze izgradnje KBC-a Zagreb danas su otvorene dvije nove zgrade, gradnja kojih je stajala 160 milijuna kuna i u kojima su na 20.000 četvornih metara smještene Klinika za psihološku medicinu te više poliklinika i dnevnih bolnica. Otvorenjem današnjih objekata završile su obje faze izgradnje te najveće hrvatske bolnice, započete prije desetak godina. Ukupno je uložena milijarda i 67 milijuna kuna putem zajma za koji je jamac država, a ministarstvo zdravstva izdvojilo je još 168 milijuna kuna za nabavu nove medicinske opreme. Nove zgrade danas je otvorila predsjednica vlade Jadranka Kosor, naglasivši da je vlada i u kriznim godinama nastavila ulagati u zdravstvo koje bi trebalo biti jedno od prioritetnih područja za ulaganje svake hrvatske vlade. Samo u ovu dogradnju i poboljšanje standarda uložili smo 160 milijuna kuna, što je velik novac, jer smatramo da je ulaganje u zdravstvo ulaganje i u gospodarstvo, kazala je Kosor. "KBC Zagreb najveći je bolnički sustav u ovom dijelu Europe te jedna od najvećih tvrtaka s velikim brojem zaposlenika. Kroz bolnicu godišnje prođe više od milijun bolesnika, djelatnici pruže više od pet milijuna usluga", naglasio je ravnatelj bolnice akademik Željko Reiner. Ističe da su uvjeti u bolnici danas bolji nego u mnogim zemljama pa se tako osim zdravstvenog znatno povećao i standard za pacijente koji borave u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, od kojih svaka ima svoj sanitarni čvor i klimu.
ZAGREB
Član Savjeta za nacionalne manjine Milorad Pupovac danas je na sjednici tog savjeta najavio da će zatražiti raspravu u Hrvatskom saboru - na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav i na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina - o srpanjskim odlukama Ustavnog suda koje, po njegovu mišljenju, predstavljaju akt diskriminacije manjina i preuzimanja saborskih ovlasti. Pupovac je ponovio da će svoja stajališta u pismu odaslati predsjedniku Hrvatskog sabora i predsjednicima Klubova zastupnika te na brojne europske adrese kao što su europska komisija, parlament, vijeće i druge. "Ustavni sud donio je diskriminatorsku i protuustavnu odluku i zapravo derogirao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i pretvorio ga u 'obični' zakon što ima dalekosežne posljedice po manjinsku politiku u Hrvatskoj i tiče se svih manjina", smatra Pupovac. Ističe i da su takvi postupci atak na stečena prava nacionalnih manjina. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer podsjetio je da je Ustavni sud donio odluke (kojima je poništio pojedine odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i odredbe zakona o izboru nacionalnih manjina) svega četiri mjeseca prije održavanja izbora i svega nekoliko tjedana nakon odluke o zatvaranju poglavlja Pravosuđe i temeljna prava.
ZAGREB
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske s današnje je konferencije za novinare poručio kako u hrvatskom zdravstvu vlada nered, nerad i neodgovornost. Ministar Darko Milinović hvali se tablicama, po kojima sve ustanove u zdravstvu posluju pozitivno, no mi koji znamo čitati tablice znamo i da se pozitivno posluje zbog primarne zdravstvene zaštite koja je u koncesiji i zbog ljekarna, a svi kliničko-bolnički centri, kliničke bolnice i klinike posluju negativno, rekla je čelnica tog sindikata Spomenka Avberšek. Dodala je kako je iznimka KBC "Sestara milosrdnica" koji posluje s četiri milijuna kuna pozitive. "Zadarska Opća bolnica 'muti' sa zaposlenicima i lijekovima, zapošljava po 'boji očiju' i posluje s 12 milijuna kuna gubitka", ustvrdila je. Kad je riječ o vrhunskoj dijagnostičkoj opremi, ona bi trebala biti u dvama najjačim centrima, drži Avberšek i dodaje kako se umjesto toga skupi uređaji daju bolnicama u kojima nema tko raditi ili im je broj usluga malen, a istodobno se u velikim centrima na magnetsku rezonanciju čeka tri do četiri mjeseca. Bolnica u Gospiću ima vrhunsku opremu, a resorni ministar to ne može argumentirati primjedbom "zar Ličani nisu zaslužili magnet", ističe Avberšek i poziva da se pokaže broj pretraga u toj bolnici. Osvrnuvši se na napise da je ravnatelj KBC-a Zagreb Željko Reiner prijavljen DORH-u zbog nepravilnosti u poslovanju KBC-a, predsjednica sindikata je kazala kako "potpisuje da 80 posto ravnatelja i upravnih vijeća u Hrvatskoj čini to isto".
ZAGREB
Srpski demokratski forum (SDF) upozorio je na današnjoj konferenciji za novinare na "nepravilnosti, nejednakosti i diskriminaciju na nacionalnoj osnovi" u procesu stambenog zbrinjavanja izbjeglica i povratnika u RH te kod utvrđivanja njihova radnoga staža, a zbog čega je SDF najavio pokretanje postupka ocjene ustavnosti nekih pravilnika i zakona pred Ustavnim sudom. Predsjednik Upravnog odbora SDF-a Veljko Džakula upozorio je na problem nemogućnosti utvrđivanja radnoga staža osoba srpske nacionalnosti koje su za vrijeme rata bile na području tzv. Krajine. "Sva je dokumantacija uništena nakon Bljeska i Oluje i nije bilo dokumenata koji bi potvrdili gdje su te osobe provele radno vrijeme", kazao je i dodao da SDF ima informacije da su u nekim mjestima, primjerice Kninu, novouspostavljene vlasti spalile tu dokumentaciju. Po njegovim riječima kaos i diskriminaciju među Srbima povratnicima izazvao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o području od posebne državne skrbi. Tim je izmjena iz svibnja ove godine vlada ozakonila proces darovanja stanova i kuća useljenicima s područja BiH poslije Oluje i Bljeska, rekao je Džakula naglasivši kako pri tome povratnici srpske nacionalnosti nemaju isti tretman jer ako dobiju zamjenske kuće oni ih plaćaju po različitim cijenama.
ZAGREB
Hrvatska ekonomska inicijativa (HEI), predvođena bivšim visokim članom SDP-a Ljubom Jurčićem, predstavila je danas program za iduće parlamentarne izbore pod geslom "Znati kako", koji će se temeljiti na domaćim resursima i znanju. Na predstavljanju programa u Novinarskom domu Jurčić je naglasio da se ta inicijativa pokreće s ciljem dugoročna, stabilna, održiva i ravnomjerna razvoja Hrvatske koji će se temeljiti, među ostalim, na domaćim resursima, obrazovanju, usvajanju novih tehnologija i slično. Po njegovim riječima cilj je okupiti ljude koji su položaj u društvu stekli izvan politike, a imaju znanje, iskustvo, poštenje i energiju te su voljni dio toga uložiti u razvoj Hrvatske. Program se oslanja na razvoj "realnog gospodarstva i industrijalizaciji, proizvodnji i pokretanju hrvatskih resursa, rekao je, dodavši da se ostvarenjem gospodarskih ciljeva mogu poslije ostvariti politički, socijalni i kulturni ciljevi. Istaknuo je da se HEI-jev program razlikuje od "programa velikih stranaka" po tome što je riječ o "obrnutu redoslijedu politika", točnije da je cilj programa velikih stranaka "spas proračuna, a ne razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta". Jurčić je kritizirao dosadašnju gospodarsku politiku u Hrvatskoj, rekavši da je kratko vrijeme, 2000-ih, postignut gospodarski rast, ali da je izostala prava investicijska, demografska i socijalna politika.
ZAGREB
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) danas je u priopćenju ocijenila da je iznos od 145 kuna koji je Vlada jednokratno odlučila isplatiti umirovljenicima nemoralan i duboko nepravedan te dio HDZ-ove predizborne kampanje, no umirovljenike je pozvala da uzmu novac, jer je on ionako njihov, ali da ne glasaju za Vladu i stranku koja ih stalno podcjenjuje i međusobno svađa i dijeli. "Među umirovljenicima čiji je glas na izborima Vlada odlučila pokušati kupiti je 135 tisuća umirovljenih građana, korisnika tzv. razmjernih mirovina (onih koji dio mirovine primaju iz jedne ili više država u inozemstvu). Međutim, iako takva prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 713 kuna, i iako među njima uistinu postoji velik broj ljudi koji su životno ugroženi, činjenica je da je Vlada ponovno u isti koš strpala sirotinju i umirovljenike koji, primjerice, iz Njemačke primaju 500 ili tisuću eura mirovine mjesečno", navodi HSU u priopćenju procjenjujući da barem 70 tisuća korisnika razmjernih mirovina ima ukupna mirovinska primanja viša od 3.200 kuna. Tako će se, smatraju, dogoditi da će 145 kuna dobiti mnogi čija stvarna mirovinska primanja daleko prelaze 3.200 kuna, ali ništa neće dobiti oni čija mirovina iznosi jednu kunu više od propisane svote.
OSIJEK
Predsjednik osječkoga HDZ-a Tugomir Kuduz odbacio je danas kao neistinite" česte napade stranaka "Kukuriku koalicije" i HDSSB-a da hrvatska vlada zapostavlja Slavoniju i Baranju", ocijenivši kako takve tvrdnje najbolje pobijaju višegodišnja državna ulaganja u osječku luku. Na konferenciji za novinare Kuduz je kazao kako takvim napadima gradska i županijska vlast, predvođena HDSSB-om, skriva svoju nesposobnost te da građani moraju znati koliko ima izravnih državnih ulaganja na ovome području. Istaknuo je kako je u zadnjih sedam godina iz državnoga proračuna u različite razvojne projekte u osječkoj luci uloženo 45,3 milijuna kuna, a projekti koji se trebaju ostvariti u idućih nekoliko godina višestruko su vrjedniji i iznose oko 215 milijuna eura. Ocijenio je kako su takvi pokazatelji dokaz sustavna rada, a da predstavnici HDSSB-a iz gradske i županijske vlasti podmeću građanima tvrdeći da se ovdje ništa ne ulaže. Predsjednik upravnog vijeća osječke luke Josip Marković kazao je kako su neki od idućih projekata gradnja terminala za sipke terete, izgradnja 260 metara obale i obnova sadašnje obale te gradnja infrastrukture, poput cesta, vodoopskrbe i odvodnje.
ZAGREB
U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, Autonomna ženska kuća Zagreb i šest autonomnih ženskih skloništa iz cijele Hrvatske danas su pokrenuli akciju prikupljanja potpisa potpore građana za usvajanje zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta koje vode organizacije civilnog društva koja će trajati do 30. rujna. "Svako sklonište tu akciju pod nazivom "Podržite autonomna skloništa za žene i djecu žrtve nasilja" provodi u svom gradu. Prikupljena pisma potpore bit će dostavljena Vladi sa zahtjevom za usvajanjem zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta koje vode organizacije civilnog društva, izjavila je Neva Tölle, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb, koja akciju provodi na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. "Svih sedam autonomnih ženskih skloništa treba ukupno godišnje za svoj rad 7,5 milijuna kuna, a predstavnici države, županija i gradova nam kažu da je recesija i da nema novca", rekla je Tölle i upitala "Koliko košta ljudski život?". Istaknula je kako je u prvoj polovici ove godine ubijeno osam žena a bilo je 18 pokušaja ubojstava žena. Prošle godine 23 su žene ubijene i 18 njih je pokušano ubiti. "Riječ je o rapidnom porastu pokušaja ubojstava žena od njihovih sadašnjih ili bivših partnera", ocijenila je Neva Tölle.
ZAGREB
Forum žena SDP-a Zagreba, Ženska inicijativa HNS-a Zagreba i Forum mladih SDP-a Zagreba danas su na Trgu bana Josipa Jelačića performansom "Stop nasilju nad ženama" obilježili 22. rujan, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama upozoravajući kako su podatci o razmjerima rodno uvjetovanog nasilja i dalje poražavajući. Unatoč naporima na uspostavi zakonodavnog i institucionalnog okvira na nacionalnoj i lokalnim razinama, žene su i nadalje izložene rodno uvjetovanom nasilju, istaknuli su. Predsjednica gradske organizacije Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Jasenka Borić istaknula je kako je svake godine sve više i više žena koje su žrtve nasilja, a sve je veći i broj nasilnika koji vrše nasilje nad roditeljima. Istraživanja Državnog zavoda za statistiku ukazuju na porast nasilja u obitelji, posebno nad ženama, a nasilnici su u 97 posto slučajeva bili muškarci. Najčešći nasilnici su suprug ili otac, ali se uočava i porast nasilja djece nad roditeljima, rekla je. Forum žena SDP-a nije zadovoljan ni razinom informiranja, kao ni mjerama prevencije, stručnom brigom o žrtvama nasilja, a posebno brigom o žrtvama u razdoblju nakon što napuste skloništa i kreću u uspostavu 'normalnog života' - zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, smještaja djece u vrtiće...
ZAGREB
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Zajednica žena HDZ-a "Katarina Zrinski" danas je na Cvjetnom trgu organizirala akciju "STOP nasilju nad ženama" kako bi senzibilizirala javnost i ukazala na taj problem u društvu. U Hrvatskoj se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava od 2004. godine u spomen na 22. rujna 1999. godine kada su na zagrebačkom Općinskom sudu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene – supruga u brakorazvodnoj parnici, njezina odvjetnica i sutkinja, a zapisničarka je teško ranjena. Akcijom "STOP nasilju nad ženama" Zajednica žena HDZ-a želi senzibilizirati javnost i podići razinu svijesti o tom problemu jer, unatoč kvalitetnim zakonodavnim rješenjima, taj problem u društvu postoji, što znači da se mora i dalje djelovati kako bi se nasilje nad ženama svelo na najmanju moguću mjeru, istaknula je predsjednica Zajednice žena HDZ-a Katarina Fuček. Fuček je ocijenila kako je Vlada donošenjem "Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji" poboljšala prava i zaštitu žena žrtava obiteljskog nasilja, ali da "to nije dovoljno ukoliko se ne djeluje na svakog čovjeka i na taj način rješava postojeći problem u društvu".
ZAGREB
Presuda u ponovljenom suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Ivanu Gotovcu i poduzetniku Svjetlanu Staniću u slučaju "mali maestro" objavit će se na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu 28. rujna, nakon što je danas kao posljednji svjedok ispitan potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković. Čobankovićevo svjedočenje zatražila je Gotovčeva obrana jer je on bio član upravnog odbora HFP-a u vrijeme kada je Stanić navodno podmitio Gotovca kako bi mu pogodovao u privatizaciji Dalmacijavina i hotela Bellevue. U današnjem je iskazu Čobanković kazao da je dobro surađivao s Gotovcem jer se u to vrijeme privatiziralo mnogo tvrtki iz njegova resora poput PIK-ova Belje i Vrbovec. Dalmacijavino je bilo jedan od najvećih problema jer, iako je u to vrijeme još uplaćivalo plaće, nije podmirivalo obveze prema državi i dobavljačima. Zbog toga su svi bili zainteresirani da se ta tvrtka uspješno privatizira, premda je nekoliko ranijih pokušaja propalo, kazao je Čobanković. U spornom postupku privatizacije Državno odvjetništvo upozorilo je da je dio nekretnina te tvrtke na području pomorskog dobra te da se prije privatizacije ona s tog područja mora iseliti, a država upisati kao vlasnik, kazao je Čobanković. No, dodao je da je taj problem riješen tek ove godine pa prijedlog na kojem je, kao potpredsjednik Fonda za prodaju, radio Gotovac nikada nije ni došao na vladu.
ZAGREB
Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) je u današnjem priopćenju najoštrije osudila podizanje najnovijih optužnica iz Srbije protiv 40 hrvatskih branitelja, između ostalih i vukovarskih branitelja, te Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa. Preuzimanje tih optužnica koje su utemeljene na ranije pisanim optužnicama tzv. Vojnog tužiteljstva Srbije, odnosno tužiteljstva nepostojeće jugoslavenske države 1992. godine, Srbija je, kako ističu, pokazala da nije odustala od agresije na Hrvatsku, koju i dalje provodi ciljano i tempirano, pravosudnim sredstvima, ne mareći za zakone i međunarodno pravo. Opće je poznata činenica da su tzv. optužnice za navodne ratne zločine i genocid, za koje se terete hrvatski branitelji, utemeljene na iznuđenim priznanjima i mučenjima ratnih zarobljenika, protivno svim pravilima međunarodnog prava, ističu branitelji. Podizanje novih optužnica kao i reakcije na našu legitimnu oslobodilačku akciju Oluja jasno pokazuju da Srbija poduzima sve postupke u svrhu krivotvorenja povijesti, izjednačavanja žrtve i agresora, kao i opravdavanja svoje agresije na Hrvatsku u cilju predstavljanja iste kao građanskog rata na prostorima bivše Jugoslavije, stoji u priopćenju HVIDR-e.