LONDON - Agencija Standard and Poor's (S&P) snizila je kreditni rejting Italije za jedan stupanj, upozorivši na pogoršanje izgleda rasta i štetne političke neizvjesnosti. S&P je snizio rejting Italije na 'A/A-1', s 'A+/A-1+', potvrdivši ujedno negativnu prognozu. Agencija je u svibnju stavila rejting Italije na preispitivanje radi mogućeg snižavanja. Sada je konstatirala da se izgledi rasta pogoršavaju i da je malo naznaka da bi vlada desnog centra na čelu sa Silvijem Berlusconijem mogla efikasno riješiti taj problem. Pod rastućim pritiskom da smanji 1.900 milijardi eura duga, vlada u Rimu prošlog je tjedna kroz parlemant progurala plan štednje u vrijednosti 59,8 milijardi eura, obećavši uravnotežen proračun do 2013. Pritom je malo vjerojatno da će puno puta mijenjan paket povećanja poreza i smanjenja troškova, dogovoren tek nakon nekoliko izmjena, znatno pridonijeti rješavanju talijanskog temeljnog problema tvrdokorne stagnacije rasta. Talijanski premijer Silvio Berlusconi kazao je u utorak da S&P-ovo snižavanje kreditnog rejtinga Italije ne odražava stvarnost, istaknuvši da njegova vlada već priprema mjere za poticanje rasta.
BRUXELLES - Talijanske mjere konsolidacije, najavljene tijekom ljeta, trebale bi dug usmjeriti prema održivom, silaznom trendu, ocijenila je u utorak Europska komisija. "Puna provedba tih mjera trebala bi omogućiti Italiji da ostvari značajan primarni suficit u 2013. i to će pomoći da se vrlo visoki državni dug usmjeri prema stabilnom silaznom trendu," izvijestio je na redovitom brifingu glasnogovornik europskog povjerenika za gospodarsku i monetarnu politiku Amadeu Altafaj. Dodao je da Komisija nije imala posebnih primjedbi na odluku agencije Standard and Poor's o sniženju talijanskog kreditnoj rejtinga za jednu razinu, na 'A/A-1'.
NUERNBERG/ZAGREB - Gospodarska klima u Njemačkoj pogoršala se u rujnu sedmi mjesec zaredom zbog nastavljenog pritiska dužničke krize u eurozoni i straha od slabljenja svjetskog gospodarskog rasta, utvrdio je u utorak ugledni njemački institut ZEW. Indeks ZEW spustio se u rujnu za 5,7 bodova, na minus 43,3 boda, najnižu razinu od prosinca 2008. Glavni je uzrok pada indeksa eskalacija dužničke krize u pojedinim članicama eurozone i strah od nastavljenog slabljenja svjetskog gospodarskog rsta, ističe se u priopćenju instituta. "Tempo slabljenja gospodarskih izgleda posustao je u ovom mjesecu ali su buduća kretanja obilježena velikim stupnjem neizvjesnosti, što po mišljenju stručnjaka za financijska tržišta potkopava raspoloženje ulagača i potrošača", zaključio je predsjednik instituta Wolfgang Franz. Ocjena aktualnog stanja u njemačkom gospodarstvu još je uvijek pozitivna, iako slabija nego u prethodnom mjesecu, zaključuju u ZEW-u. Tako je odgovarajući indeks u rujnu pao za 9,9 bodova u odnosu na kolovoz i iznosi 43,6 bodova.
MADRID - Čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet pozvao je Španjolsku u intervjuu objavljenom u utorak da provede nove temeljite reforme kako bi ubrzala gospodarski rast. Treba poduzeti odlučne mjere kako bi se smirila tržišta obveznica, upozorio je Trichet. ECB je intervenirao na tržištima opsežnim kupovinama obveznica zaduženih članica eurozone kako bi snizio troškove njihovog zaduživanja. "Španjolska mora nastaviti posvećivati posebnu pozornost odlučnoj provedbi novih strukturalnih reformi kako bi ostvarila maksimalni mogući rast, poboljšala produktivnost i tako vratila povjerenje ulagača", kazao je Trichet za poslovni dnevnik Expansion. Španjolsko gospodarstvo potonulo je krajem 2008. u recesiju da bi se 2010. stabiliziralo i u drugom ovogodišnjem tromjesečju poraslo za mršavih 0,2 posto, što nije dovoljno da se snizi visoka stopa nezaposlenosti od 20,89 posto. Pod pritiskom tržišta vlada u Madridu progurala je kroz parlament niz reformi čiji je cilj sanacija stanja u proračunu, ublažavanje propisa o tržištu rada, smanjivanje troškova mirovina i jačanje banaka.
WASHINGTON - Čelnik Svjetske banke upozorio je u ponedjeljak da se pad povjerenja investitora zbog dužničke krize u razvijenim gospodarstvima proširio i na zemlje u razvoju, pozivajući stoga na zajedničke mjere kako bi se suzbio taj trend. Tržišta dionica u zemljama u razvoju snažno su pogođena i priljev kapitala osjetno je smanjen od kolovoza kada se zaoštrila dužnička kriza u eurozoni, konstatirao je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick. „Zasad se izravna strana ulaganja u zemlje u razvoju dobro drže, što je dobro, ali moramo biti na oprezu", kazao je Zoellick novinarima uoči ovotjednog sastanka globalnih financijskih čelnika u Washingtonu. "Prijeti nova i još veća opasnost. Slabljenje tržišta i pad povjerenja mogli bi uzrokovati smanjenje ulaganja u zemlje u razvoju i odvratiti i njihove potrošače od kupovina." Pritom siromašnije zemlje imaju uži fiskalni manevarski prostor za suzbijanje trenda pada aktivnosti nego što su imale 2008. a neke pokušavaju u vođenju monetarne politike delikatno balansirati između inflatornih pritisaka i posljedica krize u eurozoni, dodao je.
SAO PAULO - Brazil će predložiti da zajedno s ostalim velikim gospodarstvima u nastajanju stavi Međunarodnom monetarnom fondu na raspolaganje milijarde dolara svježeg novca kako bi pomogli ublažiti dužničku krizu u eurozoni, kazao je u ponedjeljak jedan dužnosnik. Ministar financija Guido Mantega iznijet će taj prijedlog u drugoj polovini tjedna u Washingtonu na sastanku skupine velikih gospodarstava u nastajanju BRICS, kazao je izvoz za Reuters pod uvjetom da ostane anoniman. Skupina uz Brazil obuhvaća Rusiju, Kinu, Indiju i Južnoafričku Republiku. "Čini se da je davanje više novca MMF-u jedna od privlačnijih opcija pomoći Europi koje nam stoje na raspolaganju", kazao je. Brazil bi različitim kanalima, uključujući MMF i kupovine obveznica, mogao za pomoć Europi staviti na raspolaganje do 10 milijardi dolara, dodao je. Sam po sebi taj iznos gotovo sigurno ne bi bio dovoljan da značajnije ublaži sve težu dužničku krizu u Europi ali bi koordinirana akcija u kojoj bi sudjelovale i Kina i Rusija mogla postići značajniji efekt.
ATENA - Grčka je zanijekala da razmatra održavanje referenduma o članstvu zemlje u eurozoni. Upitan o tome razmatra li se mogućnost održavanja referenduma o ostanku u eurozoni, zamjenik glasnogovornika grčke vlade Angelos Tolkas rekao je: "Ne. Nismo o takvom pitanju razgovarali, definitivno ne". Dodao je da je vlada uputila u ponedjeljak u parlament nacrt zakona čiji je cilj omogućiti zemlji održavanje referenduma, ali u nacrtu nije specificirano o kojoj temi. "Jučer smo uputili nacrt zakona o referendumima... ali nismo razgovarali ni o čemu osim o samom održavanju referenduma", rekao je. Grčka vlada već dulje vremena naglašava da planira održati referendum o političkim reformama, ali uporno ponavlja da se on neće ticati članstva zemlje u eurozoni. Grčki dnevni list Kathimerini objavio je a grčki premijer George Papandreu razmatra mogućnost održavanja referenduma o najboljem načinu suočavanja s dužničkom krizom - ostankom unutar eurozone ili napuštanjem eura i vraćanjem drahmi. Premijer bi svakako htio rezultat koji bi favorizirao euro kako bi nastavio politiku drastične štednje, primijenjenu na zahtjev vjerovnika, eurozone i MMF-a, piše dnevnik citirajući neimenovane izvore.
BUDIMPEŠTA - Mađarski parlament odobrio je u ponedjeljak prijedlog zakona kojim se kućanstvima omogućuje da vraćaju devizne kredite uz značajan popust. Zastupnici su velikom većinom glasova usvojili prijedlog koji je u parlamentu iznijela vladajuća stranka Fidesz a omogućit će kućanstvima da vraćaju skupe devizne kredite po fiksnom tečaju od 180 forinti za švicarski franak, odnosno 250 forinti za euro. Fiksirani su tečajevi osjetno niži od važećih tržišinih, te bi banke zbog tog poteza mogle zabilježiti stotine milijardi forinti gubitaka. Po priopćenju objavljenom na službenoj internetskoj stranici mađarskog parlamenta prijedlog je usvojen s 277 glasova za, devet glasova protiv i 30 suzdržanih. Prije početka globalne krize Mađari su se naveliko zaduživali u švicarskim francima čiji je tečaj u međuvremenu znatno oscilirao. Stoga je vrijednost duga dosegnula čak 18 posto mađarskog BDP-a, pritisnuvši potrošnju i usporivši gospodarstvo.
BRATISLAVA - Slovačka će glasovati o jačanju fonda za spašavanje eurozone najkasnije do 11. listopada, najavio je slovački ministar financija Ivan Mikloš. "Najkasniji datum do kojeg Slovačka treba ratificirati fond za spašavanje eurozone je 11. listopada", rekao je Mikloš na poslovnoj konferenciji u Bratislavi održanoj u ponedjeljak. Slovačka ratifikacija Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) nije međutim izvjesna jer je slovačka premijerka Iveta Radičova suočena s jakim otporom koalicijskoj partnera, stranke Sloboda i solidarnost (SaS). Liberalni SaS najavio je početkom mjeseca da će glasovati protiv fonda pa vlada nema dovoljno glasova za usvajanje zakona. Jačanje Europskog fonda za financijsku stabilnost i uspostava njegova nasljednika nakon 2013., Europskog stabilizacijskog mehanizma, moraju odobriti sve članice EU-a. Bez potpore SaS-a, slovačka vlada mora se udružiti s oporbenim socijaldemokratskim Smerom, koji na to pristaje samo ako koalicija zakon podrži jednoglasno. Slovačka je članica eurozone od 2009. i jedina je odbila sudjelovati u pomoći Grčkoj prošle godine.
ZAGREB - Europski ministri energetike razgovarat će u utorak na sastanku u Poljskoj o prijedlogu Europske komisije koja se zauzima za jačanje elektroenergetske mreže u Europi zbog postupnog gašenja nuklearki u Njemačkoj, prenose europski mediji. Njemačka vlada glasovala je 30. svibnja za gašenje svih nuklearki u zemlji do 2022., u svjetlu nuklearne katastrofe u japanskoj nuklearki Fukushimi u ožujku. Koalicija je dogovorila da će osam najstarijih reaktora od ukupno 17 biti zauvijek ugašeno. Sedam ih je privremeno isključeno u ožujku, nakon što je Fukushima stradala u potresu i tsunamiju. Jedan je isključen iz mreže već godinama, a šest će ih biti isključeno do 2021. Preostala tri, najnovija, radit će još godinu dana, do 2022. Njemačka je od nuklearki, prije nego što ih je počela gasiti, dobivala 23 posto električne energije. Italija je 1987. glasovala za zabranu nuklearne energije, a na referendumu ove godine odbacila je njezino ponovno uvođenje. Europska komisija u novom dokumentu ističe da manje nuklearne energije jača potrebu za europskom elektroenergetskom mrežom, koju Komisija želi uspostaviti do 2014.
ZAGREB - Europska komisija objavila je da mjere štednje nisu krive za odluku farmaceutskog diva Rochea da obustavi isporuku lijekova protiv raka grčkim javnim bolnicama, a slična sudbina mogla bi zadesiti i Italiju, Portugal i Španjolsku, prenose europski mediji. U najnovijem primjeru utjecaja krize u eurozoni na građane švicarska kompanija Roche obustavila je isporuke lijekova protiv raka i drugih lijekova brojnim grčkim javnim bolnicama koje godinama nisu plaćale račune. Glasnogovornica Rochea Claudia Schmidt istaknula je za EUobserver da je poduzeće poduzelo tu mjeru u Grčkoj nakon srpnja, istaknuvši da neplaćeni računi sežu do 2007. Pacijenti sada moraju kupovati lijekove u ljekarnama, ako si ih mogu priuštiti, i potom se vraćati u bolnicu da im liječnici dadu terapiju. Schmidt tvrdi da Roche pokušava biti fleksibilan. "Recimo da bolnica duguje dvije do tri milijarde eura a može platiti samo 300.000 eura. U tom slučaju dobivat će određeno vrijeme lijekove u toj protuvrijednosti. Pošiljke su obustavljene onima koji ništa ne plaćaju“, kazala je. Najteža je situacija u Grčkoj, kaže, ali bi slična sudbina mogla zadesiti i druge krizom pogođene zemlje, upozoravaju u Rocheu.
STRASBOURG - Ruske vlasti nisu željele "namjerno uništiti" Jukos, bivšeg ruskog energetskog diva rasprodanog 2007. godine, ocijenio je Europski sud za ljudska prava u utorak, te istodobno odgodio donošenje odluke o milijardama dolara koje od ruske vlade potražuje ta bivša tvrtka. Rusija nije "sudila kako bi uništila Jukos" i kako bi se "domogla aktive" te tvrtke, ocijenio je sud u Strasbourgu. No sud je ipak zamjerio Moskvi što nije Jukosu 2000. godine dala dovoljno vremena da riješi svoja porezna pitanja. Predstavnici Jukosa obratili su se Europskom sudu za ljudska prava potražujući astronomsku svotu od 98 milijarda dolara odštete. Donošenje odluke o tom pitanju u utorak je sud odgodio. Vlasnik Jukosa bio je ruski oligarh Mihail Hodorkovski, vrlo kritičan prema Kremlju. On danas služi zatvorsku kaznu zbog utaje poreza, dosuđenu na suđenjima koje je oporba nazvala političkim procesima. Stečaj Jukosa proglašen je 2006., a u studenome 2007. rasprodan je u dijelovima na prijepornoj dražbi u korist države. Suci u Strasbourgu osudili su Rusiju za kršenje prava vlasništva, ali su odbacili optužbe predstavnika bivše tvrtke da je vlada pokrenula suđenja s ciljem preuzimanja tvrtke koju je Kremlj želio svjesno uništiti.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima nakon što su ulagači zaključili da su strahovanja u vezi s gospodarskim rastom već dobrim dijelom uključena u cijene. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 69 centi, na 109,83 dolara. U ponedjeljak pala je više od tri dolara, zaključivši trgovinu na najnižoj razini na zatvaranju od 22. kolovoza. Na američkom tržištu cijena barela porasla je 70 centi na 86,40 dolara. Terminski ugovori za isporuke u listopadu istječu tokom dana. Aktivnije se trgovalo ugovorima za isporuke u studenom, po cijeni od 86,44 dolara. Cijene nafte uglavnom se stabiliziraju nakon snažnih jučerašnjih gubitaka, zabiježenih na većini tržišta roba, zaključio je Mark Thomas iz Marex Spectrona. "Prodaja roba uz izuzetak zlata bila je prilično nasumična. Sada se nafta oporavlja", pojasnio je. Na početku trgovine cijene su pale zbog pojačanih bojazni u vezi europskim gospodarstvom, nakon što je agencija Standard & Poor's snizila rejting Italije za jedan stupanj.
TOKIO - Japanska vlada predstavit će niz mjera koje bi trebale ublažiti utjecaj uporno snažnog jena na domaće gospodarstvo, objavili su mediji. Paket će vjerojatno uključivati subvencije kompanijama za gradnju postrojenja u Japanu i pomoć onima koje žele preuzeti udjele u energetskim projektima u inozemstvu, objavio je Kyodo News, pozivajući se na neimenovane dužnosnike. Japanska valuta dosegnula je u kolovozu najvišu razinu u odnosu na američki dolar naon Drugog svjetskog rata, što je teško pogodilo izvoznike. Zbog snažnog su jena japanski proizvodi poskupjeli za inozemne kupce dok se vrijednost zarade koju japanska poduzeća ostvaruju u inozemstvu smanjuje pri povratku u matični Japan. Istodobno jaki jen čini inozemne kupnje atraktivnijima za kompanije koje se žele proširiti u inozemstvo. U prošlotjednom inauguracijskom govoru premijer Yoshihiko Noda izjavio je da se Japan zbog jačeg jena suočava s dosad neviđenim, kritičnim nestankom industrije. Ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere, "domaća poduzeća mogla bi početi propadati a radna će mjesta biti izgubljena, što bi moglo uzrokovati deflaciju.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer se ulagači plaše širenja dužničke krize u eurozoni, nakon što je agencija S&P smanjila kreditni rejting Italije, a još nije riješeno ni pitanje Grčke kojoj prijeti bankrot. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale 0,9 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu i Singapuru balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji porasli oko 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,3 posto, pa je sada u području 'medvjeda'. 'Tržište medvjeda' definirano je padom indeksa za više od 20 posto u odnosu na njegovu najvišu prethodnu razinu, a taj je indeks sada u minusu 22,3 posto u odnosu na najvišu ovogodišnju razinu, dosegnutu u travnju. Ionako zabrinute zbog mogućeg bankrota Grčke, ulagače je jutros pokolebala i agencija Standard & Poor's smanjivši kreditni rejting Italiji za jedan stupanj, na A/A-1, zadržavši izglede za rejting negativnima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali budući se ulagači ponovno vraćaju rizičnijoj imovini, gurnuvši u drugi plan vijesti o padu povjerenja ulagača u Njemačkoj i sniženja kreditnog rejtinga Italiji. Londonski Ftse indeks ojačao je 1,32 posto, na 5.329 bodova, frankfurtski DAX indeks za 2,08 posto, na 5.528 bodova, a pariški CAC za 1,14 posto, na 2.973 boda. "Rizična imovina oporavila se od niskih razina kod otvaranja", tumači jedan neimenovani trgovac. Na tržištu ipak upozoravaju kako brige u vezi dužničke krize u eurozoni ne jenjaju i da dobitci nisu rezultat zaokreta u raspoloženju. Ulagače je uzdrmala vijest o sniženju kreditnog rejtinga Italije, a i dalje ih brine hoće li Grčka moći dovoljno smanjiti proračunski manjak i time steći uvjete za isplatu nove tranše kako bi izbjegla bankrot. Francuske banke su najveći gubinici, predvođene Societe Generaleom i BNP Paribasom, čije su dionice oslabjele za tri odnosno 3,1 posto. Riječ je o bankama koje su izvori naveli među kompanijama s kojima je Bank of China obustavila trgovinu zbog dužničkih problema u regiji. Na dobitku su bile dionice tvrtki s područja energetike, predvođene njemačkim E.oN-om i RWE-om, sa skokom dionica od 3,5 i 4,0 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale, nakon pet dana neprestanog rasta, zbog obnovljenih bojazni od bankrota Grčke, što bi produbilo dužničku krizu u eurozoni. Dow Jones indeks oslabio je 0,94 posto, na 11.401 bod, dok je S&P 500 pao 0,98 posto, na 1.204 boda, a Nasdaq indeks 0,36 posto, na 2.612 bodova. Nakon što je prošloga tjedna skočio više od 5 posto, zahvaljujući nadi u rješavanje grčkih dužničkih problema, jučer je S&P indeks pao oko 1 posto zbog obnovljenih bojazni od bankrota Grčke. Na početku trgovanja bio je u minusu i do 2 posto jer su ministri financija Europske unije na prošlotjednom sastanku odgodili odluku o daljnjoj financijskoj pomoći Ateni do listopada. Ako početkom listopada Grčka ne dobije novu tranšu međunarodnog kredita, neće biti u stanju platiti sve svoje obveze. To bi otežalo položaj i drugim prezaduženim članicama eurozone jer bi im porasla cijena zaduživanja.