FRANKFURT - Rizici za inflaciju u eurozoni uglavnom su uravnoteženi, kazao je u četvrtak čelnik Europske središnje banke (ECB), čime su potvrđena očekivanja da je podizanje kamatnih stopa potisnuto u drugi plan. "Očekujemo da će gospodarstvo eurozone rasti umjereno, s obzirom na izrazito veliku neizvjesnost i pojačane rizike za slabljenje aktivnosti", kazao je Trichet na tiskovnoj konferenciji održanoj po završetku redovnog zasjedanja ECB na kojem su kamatne stope zadržane na postojećih 1,5 posto. Također je ustvrdio da bi se iduće godine stopa inflacije trebala spustiti ispod dva posto, dodajući da su rizici za cijene "uglavnom uravnoteženi". Promjena u ECB-ovoj procjeni inflacije ukazuje na to da je središnja banka odustala od ciklusa zaoštravanja monetarne politike i da se razina kamatnih stopa zasad neće mijenjati. "U predstojećem razdoblju treba vrlo pomno analizirati sve pokazatelje i kretanja. I dalje ćemo vrlo pomno pratiti sva kretanja", zaključio je Trichet. ECB je zadržao kamatne stope na postojećim razinama zbog pojačanih neizvjesnosti u vezi gospodarskih izgleda, zahvaljujući i dužničkoj krizi u 17-članoj eurozoni i slabijem globalnom rastu, tumače ekonomisti. Odvojeno je i britanska središnja Bank of England (BoE) potvrdila važeću, rekordno nisku razinu kamatnih stopa od 0,5 posto, budući da je slabašan gospodarski rast potisnuo u drugi plan visoku stopu inflacije od 4,4 posto.
BRUXELLES - Institucije Europske unije približile su se dogovoru o paketu šest zakonskih prijedloga kojima bi se trebala pojačati proračunska disciplina kako bi se ubuduće izbjegle krize zbog nekontroliranog zaduživanja zemalja članica, objavio je Europski parlament. Članovi Europskog parlamenta u srijedu su razgovarali o tom zakonodavnom paketu. U priopćenju su istaknuli da "zadnji prijedlozi poljskog predsjedništva predstavljaju vrlo pozitivan napredak". "Rješenje je na vidiku", kazali su liberali EP-a u odvojenom priopćenju pred plenarnu sjednicu Europskog parlamenta koja se treba održati sljedeći tjedan u Strasbourgu. Paket od šest zakonskih prijedloga predviđa jačanje koordinacije gospodarskog upravljanja među zemljama članicama, uključujući veću proračunsku disciplinu i makroekonomsku ravnotežu. Svrha reformskog paketa reformi jest ojačati pakt za stabilnost i rast eura kako bi zemlje članice zadržale svoje proračunske manjkove u okviru tri posto BDP-a, te javni dug ispod 60 posto.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor pozvao je u četvrtak zastupnike u parlamentu da podrže prijedlog zakona o drugom paketu pomoći prezaduženoj Grčkoj, koji su šefovi vlada euro-zone prihvatili krajem srpnja. Pahor je na konferenciji za novinare rekao da će glasovanje o slovenskim jamstvima u okviru paketa pomoći Grčkoj preko dodatnih sredstava privremenog mehanizma za stabilnost eura (EFSF) u parlamentu ovoga mjeseca biti jedan od najvećih izazova njegovoj manjinskoj vladi, koja se uz to suočava s glasovanjem o rebalansu proračuna i glasovanjem o pet novih ministara. Pahor svejedno misli da Slovenija treba dati pomoć Grčkoj jer bi suprotno djelovanje moglo biti opasno. "Svjestan sam mogućnosti da Grčka neće ispuniti obveze koja je dala kao uvjet za taj paket pomoći. No, stvari bi bile još dramatičnije ako se pomoć ne dade i ako dođe do bankrota Grčke jer bi to moglo izazvati širi domino-učinak", rekao je Pahor novinarima, dodajući da prilikom izglasavanja zakona o pomoći Grčkoj očekuje živu raspravu u parlamentu. Pahor je rekao da Slovenija nije prezadužena niti ima prevelik proračunski deficit, te da tako ostaje u "zdravoj zoni" među državama euro-zone, tj. u skupini država kojima ne prijeti opasnost da izgube "suverenost" u rješavanju ekonomske i financijske stabilnosti i dođu u situaciju kad im je potrebna pomoć drugih, kao što je to slučaj s Grčkom.
ZAGREB/BEČ - Predstavnici najveće ruske banke Sberbank i dioničari grupacije Volksbank International (VBI) potpisali su danas u Beču ugovor po kojem Sberbank stječe stopostotni vlasnički udio u VBI grupi, priopćio je hrvatski ogranak te banke Volksbank Hrvatska. VBI grupa dosad je bila u vlasništvu austrijske banke Volksbank (VBAG), čiji je udio iznosio 51 posto, te njemačke banke DZ Bank/WGZ Bank i francuske banke Banque Populaire Caisse d'Espargne, s udjelima od po 24,5 posto. Kako se navodi u priopćenju, formalna realizacija kupoprodaje predviđena je za kraj ove godine i zahtijeva suglasnost regulatornih tijela Rusije, Austrije i preostalih osam zemalja u kojima VBI posluje, uključujući i Hrvatsku. Transakcija ne uključuje rumunjsku banku-kćer VBI grupacije, koja je prije zaključenja posla morala biti izdvojena iz grupe. Dogovorena cijena transakcije iznosit će između 585 milijuna i 645 milijuna eura, ovisno o poslovnom rezultatu VBI-ja u 2011. godini, ističe se u priopćenju. U trenutku konačnog zaključenja posla Sberbank će također preuzeti refinanciranje od dioničara VBI-ja u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi eura, dok će VBAG ili skupina banaka predvođena VBAG-om također u trenutku zaključenja posla odobriti Sberbank financiranje na rok od pet godina u iznosu od 500 milijuna eura. Transakcija predstavlja prvu akviziciju ruske banke van granica Zajednice Neovisnih Država (ZND), ističe se u priopćenju.
BRUXELLES - Med iz zemalja poput Argentine i Kine koji sadrži tragove genetski modificiranih žitarica mogao bi se naći na udaru uvoznih restrikcija u Europskoj uniji nakon jučerašnje sudske presude, upozorila je Europska komisija. Europski sud pravde sa sjedištem u Luxembourgu presudio je da se med koji sadrži tragove peludi genetski modificiranog kukuruza ne smije prodavati u 27-članoj Uniji bez prethodnog odobrenja. "Vrlo je vjerojatno da će ta sudska presuda doista utjecati na uvoz meda u EU, jer Unija mora uvoziti med", rekao je glasnogovornik Komisije Frederic Vincent. "Dio meda koji se uvozi u EU dolazi iz zemalja poput Argentine i Kine, gdje se uzgajaju i genetski modificirane kulture. Dakle, morat ćemo to istražiti ", dodao je. Sud je priopćio da su med i dodaci prehrani, koji sadrže pelud genetski modificiranih organizama, prehrambeni proizvodi proizvedeni od genetski modificiranih organizama i stoga se ne mogu prodavati bez prethodnog odobrenja.
LONDON - Cijena barela sirove nafte stabilizirala se u četvrtak na londonskom tržištu iznad razine od 115 dolara u očekivanju najnovijih ocjena stanja čelnika Feda i ECB-a o stanju u gospodarstvima SAD-a i eurozone, a dodatno su kočnica bili najnoviji tjedni podaci o zalihama u najvećem svjetskom potrošaču SAD-u. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je 19 centa na 115,61 dolara. Dan ranije dosegnula je najvišu razinu od početka kolovoza od 116,50 dolara. Na američkom tržištu cijena mu je ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 89,37 dolara za barel. Analitičari su kazali da je fokus na makroekonomskim vijestima i njihovim implikacijama za potražnju za gorivom, uz skromnu podršku koju pruža mogućnost dodatnih poremećaja u proizvodnji nafte i plina u SAD-u zbog vremenskih neprilika. Neki analitičari također su kazali da bi ovotjedna odluka švicarske središnje banke o ograničavanju rasta švicarske valute mogla potaknuti investitore, koji se brzo povlače iz tradicionalnih sigurnih utočišta, na ulaganje u tržište nafte. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 111,33 dolara, što znači da je bila 3,01 dolara viša nego dan ranije.