Taj su dan proglasili Ujedinjeni narodi 19. prosinca 1994. kako bi se istaknula važnost provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, bez kojega bi njegovo oštećenje bilo deset puta veće nego danas, s dalekosežnim posljedicama za zdravlje ljudi i okoliš, ističu u ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Dodaju kako je montrealski protokol (donesen 1987. godine) najučinkovitiji primjer međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih država i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva. Provedbom protokola, koji su ratificirale sve zemlje svijeta i koji danas ima 196 članica, od kojih njih 147 ima nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj, u svijetu se znatno smanjila emisija tih tvari u zrak - do kraja 2009. smanjenje je bilo više od 98 posto. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su najviše upotrebljavani u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Također se smanjio učinak globalnog zagrijavanja i promjene klime. Godine 2007., u povodu obilježavanja dvadesete obljetnice Montrealskog protokola, odlučeno je da se ubrza ukidanje proizvodnje i potrošnje klorofluorougljikovodika (HCFC-a), tvari koje oštećuju ozonski sloj, i koje dvije tisuće puta jače utječu na globalno zatopljenje od ugljičnog dioksida.
Ovogodišnja tema "Ukidanje potrošnje HCFC-a (klorofluorougljikovodika): jedinstvena prilika" posebice je bitna za Hrvatsku, budući da je u tijeku provedba projekata za ukidanje potrošnje HCFC-a u zemljama članka 5. montrealskog protokola u koje se ubraja i naša zemlja, ističu u ministarstvu. Navode kako je do danas izvršni odbor multilateralnog fonda montrealskog protokola zemljama s malom potrošnjom odobrio više od 6000 projekata za ukidanje potrošnje i proizvodnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, vrijednost kojih je 2,3 milijarde američkih dolara. No, kako su to postojane tvari, sporo se smanjuje njihova koncentracija u stratosferi. Stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom ovog stoljeća. Od kada postoje mjerenja ozonski je sloj najviše oštećen od 21. do 30. rujna 2006. iznad Antarktike.
U ministarstvu ističu kako je hrvatski projekt za ukidanje potrošnje HCFC-a jedan od prvih u svijetu odobren od multilateralnog fonda za provedbu montrealskog protokola. Tako se potrošnja HCFC-a planira ukinuti do ulaska Hrvatske u Europsku uniju ili najkasnije do kraja 2015., 24 godine prije roka propisana protokolom. Hrvatska je prihvatila sve izmjene i dopune protokola, a do danas je na temelju Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj odobreno 15 projekata od kojih je devet završilo uspješno. Od 1. siječnja 2010. ukinuta je potrošnja klorofluorougljika (CFC), halona i metilbromida koji se upotrebljavao u proizvodnji presadnica duhana, osim za posebne namjene. Uspostavljeni su centri za prikupljanje, obnavljanje i oporabu kontroliranih i zamjenskih radnih tvari u Dugopolju, Zagrebu i Rijeci, a za prikupljanje halona iz protupožarnih sustava i aparata uspostavljena je banka halona u Varaždinu. Za stare rashladne i klimatizacijske uređaje uspostavljen je sustav za prikupljanje te građani pozivom na besplatan broj telefona mogu naručiti besplatan odvoz od ovlaštena skupljača.
"Ukidanje potrošnje HCFC-a jedinstvena je prilika za sve nas, države i pojedince, da odabirom najnovijih tehnologija učinimo nešto za spas ozonskog sloja te smanjenjem potrošnje energije smanjimo svoj utjecaj na promjenu klime", ističu u ministarstvu zaštite okoliša i pozivaju građane da se aktivno uključe u obilježavanje tog dana i daju svoj doprinos zaštiti ozonskog sloja.