BEČ - Globalna potražnja za naftom bit će u ovoj i idućoj godini niža nego što se očekivalo zbog usporavanja gospodarskog rasta, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). IEA je snizila procjenu za ovu godinu za 200.000 barela dnevno, te za 400.000 barela dnevno za 2012. To znači da očekuje da će potražnja u ovoj godini ukupno iznositi 89,3 milijuna barela dnevno, što je 1,2 posto više nego lani. U 2012. iznosit će 90,7 milijuna barela dnevno, što je povećanje za 1,6 posto u odnosu na tekuću godinu. U IEA-i istodobno ukazuju na "paradoksalan" odnos potražnje i cijena. "Tržišni promatrači zbunjeni su 'paradoksom' slabljenja gospodarskog rasta i pokazatelja potražnje za naftom s jedne strane, te cijenom od 110 dolara po barelu s druge strane", navodi IEA u mjesečnom izvješću. Oslobađanje IEA-inih strateških zaliha nafte zbog izostale opskrbe iz Libije i slabljenje tržišta dionica u kolovozu uzrokovali su pad cijena nafte za oko 10 dolara po barelu. "No cijene su tvrdoglavo ponovno rasle unutar nekoliko tjedana, iznova namećući pitanje o ključnnim pokretačima", komentirala je agencija.
FRANKFURT - Plaćanje bankovnim karticama u porastu je u Europskoj uniji, te je preuzelo primat pred kreditnim transferima i plaćanjima čekovima čija je uporaba u stalnom padu i postala je izuzetak, pokazuje statistika Europske središnje banke (ECB). "Godine 2010., bankovnim karticama obavilo se 39 posto svih transakcija, kreditnim transferima 28 posto a izravnim plaćanjima 25 posto", kaže ECB. Ostala bezgotovinska plaćanja obavljena su čekovima. Kartične transakcije narasle su 2010. za 6,7 posto u odnosu na godinu prije te su dosegle broj od 33,9 milijardi operacija u vrijednosti od 1,8 trilijuna eura. Kreditni transferi narasli su za 3,8 posto, na 24 milijarde transakcija. Međutim, tu ima velikih, nekad čak enormnih razlika, te su plaćanja s odgodom u Luksemburgu predstavljala 10 posto transakcija, a u Bugarskoj 72 posto. Kada se radi o čekovima, oni su sve manje u opticaju. Ukupan broj bezgotovinskih transakcija narastao je za 4,4 posto 2010. u odnosu na godinu prije, i njihov je ukupan broj iznosio 86,4 milijarde.
LONDON - Svjetska banka ulagat će u jedan hedge fond kako bi pomogla bankama da smanje iznos kapitala koji će prema novim propisima morati staviti na stranu za osiguranje kredita za mala poduzeća na tržištima u nastajanju, izvijestio je Financial Times. International Finance Corp. (IFC), odjel Svjetske banke za zajmove privatnom sektoru, doznačit će 100 milijuna dolara u novi fond koji osnivaju Christofferson Robb & Co. sa sjedištima u Londonu i New Yorku. Njujorški ogranak prikupit će dodatnih 300 milijuna dolara od privatnih investitora. Hedge fond doznačivat će gotovinu za potrebe pokrivanja neočekivanih gubitaka na kreditima, a banke će im zauzvrat isplaćivati udio u zaradi. Gotovina koju im fond isplati smanjit će iznos koji je banka prema baselskim propisima obvezna prikupiti i time smanjiti utjecaj planiranih postroženih propisa. FT je objavio da će IFC fond surađivati uglavnom s velikim međunarodnim bankama i da će potaknuti dodatne kreditne plasmane u zemljama u razvoju u iznosu od 2,5 milijardi do četiri milijarde dolara.
BRATISLAVA - Mađarska naftna kompanija MOL planira sa svojim slovačkim ogrankom Slovnaftom investirati oko 60 milijuna eura u povećanje kapaciteta naftovoda ADRIA koji povezuje Slovačku i Mađarsku, izjavio je dobro upućen izvor. Riječ je o naftovodu kao alternativnoj ruti za isporuku sirove nafte za najveću slovačku rafineriju, pa će povećanje njegovih kapaciteta smanjiti ovisnost Slovnafta o ruskoj nafti koja se transportira naftovodom Družba, kazao je neimenovani izvor. "Tim će se potezom Slovačka definitivno osloboditi jednostranog oslanjanja na naftovod Družba", istaknuo je taj izvor. Slovnaft raspolaže godišnjim kapacitetima prerade između 5,5 i šest milijuna tona sirove nafte. Prošlu je godinu zaključio s neto dobiti od 22 milijuna eura, nakon neto gubitka od 55,7 milijuna eura u godini ranije. Slovačka kompanija već je u svibnju objavila da u ovoj godini planira investirati 126,5 milijuna eura u ekološke projekte i modernizaciju.
RIM - Prinosi na talijanske petogodišnje državne obveznice dosegnuli su na aukciji održanoj u utorak najvišu razinu od uvođenja eura, što je dodatno naglasilo zabrinutost ulagača zbog stanja u trećem po veličini gospodarstvu eurozone. Ministarstvo financija prikupilo je aukcijom ukupno 6,485 milijardi eura, nešto manje od ciljanog iznosa od sedam milijardi eura. Od toga je prodajom novih petogodišnjih obveznica vrijednih prikupilo 3,865 milijardi eura, ali uz rekordnu kamatu od 5,60 posto. Na prošlogodišnjoj aukciji iznosila je 4,93 posto. Vrijednost ponuda bila veća od vrijednosti ponuđene na upis 1,279 puta, u odnosu na 1,90 puta zabilježenih na prethodnoj aukciji. Na aukciji su ponuđene i tri milijardi eura vrijedne 10-godišnje obveznice izdane 2008. i 10-godišnje obveznice izdane prošle godine, te 15-godišnje obveznice izdane 2004., uz ostvarene prinose od 5,59, 5,47 i 5,49 posto. Italija se već mjesec dana oslanja na potporu Europske središnje banke (ECB) da zaustavi rast cijena njezina zaduživanja ali skok prinosa na obveznice u proteklih tjedan dana pokazuje da se raspoloženje na tržištu okrenulo protiv Rima.
RIM - Talijanski ministar gospodarstva Giulio Tremonti sastao se prošlog tjedana s dužnosnicima kineske delegacije, potvrdio je u utorak glasnogovornik talijanskog ministarstva financija, ali je odbio komentirati sadržaj sastanka. Drugi je izvor blizak razgovorima kazao da je u izaslanstvu bio čelnik kineskog stabilizacijskog fonda China Investment Corp (CIC) Lou Jiwei i dužnosnici zaduženi za ulaganja i obveznice. Ranije je Financial Times (FT) izvijestio da je Italija zatražila od Pekinga da kupi "značajnu" količinu talijanskih obveznica kako bi smirila tržišna previranja koja je potaknula bojazan u vezi s održivošću njezina duga od 1.900 milijardi eura. Prije dva tjedna talijanski dužnosnici bili su u Pekingu kako bi se sastali predstavnicima CIC-a i kineske Državne uprave za strane valute (SAFE) koja upravlja većinom kineskih deviznih rezervi, objavio je FT. CIC je stabilizacijski fond koji upravlja s 300 milijardi dolara. Tijekom dana Italija će održati aukciju dugoročnih obveznica koja bi mogla pokazati je li ulagače umirilo izvješće o mogućoj kineskoj financijskoj potpori Italiji.
MOSKVA - Rusko radno sposobno stanovništvo smanjit će se do 2025. za 10 milijuna, pa će zemlja biti prisiljena privlačiti veći broj visoko kvalificiranih radnika iz inozemstva, kazao je visoki ruski dužnosnik. Prošlogodišnji popis stanovništva pokazao je da se broj stanovnika od 2002. smanjio za 2,2 milijuna, na 142,9 milijuna. Kao glavni razlog navedeno je vrlo loše stanje u gospodarstvu, zbog kojeg se raspao i Sovjetski Savez, a nastavilo se i u dobrom dijelu devedesetih godina. "Očekujemo da će se broj radno sposobnih građana od 2011. do 2025. smanjiti za najmanje 10 milijuna", citirala je agencija Interfax. Službena statistika pokazuje da je Rusija prošle godine imala 75,4 milijuna radno sposobnih građana. Vlada također razmišlja o mogućnostima da privuče visoko kvalificirane radnike u Rusiju usprkos relativno niskim plaćama u mnogim vodećim ruskim poduzećima. Ruski statistički ured procjenuje da bi Rusija 2025. mogla imati između 132,7 milijuna i 146,7 milijuna stanovnika.
SEUL - Južnokorejski ministar financija natuknuo je da bi vlada mogla sniziti prognozu rasta za isuću godinu, ukazujući na rizike za slabljenje gospodarskih aktivnosti, izvijestili su južnokorejski mediji. "Prognoza rasta mogla bi se promijeniti kada vlada bude u parlamentu predstavljala plan proračuna za 2012.", kazao je ministar financija Bahk Jae-Wan u utorak za novinsku agenciju Yonhap. "Očito je da postoje rizici za slabljenje rasta", dodao je. U važećim je prognozama ministarstvo procijenilo rast u ovoj godini na 4,5 a u idućoj na 4,8 posto. Njegov se istup vremenski podudario s pojačanom zabrinutošću vlada širom svijeta da svjetsko gospodarstvo usporava. Južnokorejski ministar naglasio je također da će njegov prioritet i u budućnosti biti obuzdavanje inflacije i otvaranje novih radnih mjesta. U kolovozu je inflacija u Južnoj Koreji dosegnula najvišu razinu u tri godine od 5,3 posto.
LONDON - Cijene nafte balansirale su u utorak na međunarodnim tržištima između nepovoljnog utjecaja sniženih prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o rastu potražnje i pozitivnog utjecaja jačeg eura. Cijena barela sirove nafte ostala je na londonskom tržištu nepromijenjena oko podneva i iznosila je 112,25 dolara, poskočivši nakratko na 113,25 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 34 centa i iznosila 88,53 dolara, nakon što je nakratko dotaknula 89,21 dolara. Agencija IEA objavila je da je zbog usporavanja gospodarskog rasta snizila prognoze rasta potražnje za naftom za 160.000 barela dnevno za 2011. i 190.000 barela dnevno za 2012. Očekuje također da će sljedeće godine opskrba rasti brže nego što se dosada predviđalo, uz raniju obnovu libijske proizvodnje i znakove da proizvodnja OPEC-a nastavlja rasti. Revizija IEA-ine procjene nadovezala se na sličan potez Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u ponedjeljak. Razočaravajući američki podaci su glavna briga, ali i usporavanje u Kini i Indiji. "Nastavlja se slaba potražnja za naftom. Ako ćemo se osloniti na globalno gospodarstvo, onda se moramo osloniti na Kinu, jedino gospodarstvo s pristojnim brojkama", rekao je Rob Montefusco iz tvrtke Sucden Financial.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su ostali pod pritiskom, s obzirom da ulagače brine da političari nemaju plan za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, zbog čega bi Grčku mogla zadesiti situacija da neće moći vraćati dugove. Londonski Ftse indeks bio je na gubitku 0,11 posto, kliznuvši na 5.124 boda, dok je pariški CAC oslabio 0,88 posto, na 2.829 bodova. Frankfurtski DAX bio je pak u manjem plusu, od 0,52 posto, dosegnuvši 5.098 bodova. Njemačka kancelarka Angela Merkel pokušala je umanjiti bojazni u vezi mogućeg stečaja Grčke, ističući kako se 17-člana eurozona mora držati zajedno i da se kaotičan stečaj Grčke mora spriječiti. Govoreći za njemačku radijsku postalju RBB Merkel je izjavila da je glavni prioritet izbjeći kaotični stečaj jer on ne bi pogodio samo Grčku. Velika je opasnost da bi on pogodio sve ili barem nekoliko zemalja, pojasnila je. Nakon početnih dobitaka europske su burze brzo krenule silaznom putanjom. Najveći gubitnici bile su banke, predvođene francuskima, zbog glasina da Kina odbija kupiti talijanske državne obveznice, tumače trgovci.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući jučerašnjem usponu Wall Streeta nakon vijesti da bi Kina mogla kupovati talijanske obveznice, no trguje se oprezno jer ta vijest nije znatnije ublažila strahovanja da bi dužnički problemi u eurozoni mogli prerasti u bankarsku krizu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Australiji i Singapuru. U Šangaju su, pak, pale oko 1,3 posto, dok se u Hong Kongu i Južnoj Koreji zbog blagdana danas ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,2 posto. No, taj je indeks gotovo 20 posto u minusu u odnosu na svoju najvišu ovogodišnju razinu, dosegnutu krajem travnja. To znači da je na rubu 'tržišta medvjeda', koje označava pad od 20 i više posto. „Pred europskim financijskim sustavom i dalje su veliki izazovi. Velik je strah od bankrota Grčke i teško je da će se to uskoro promijeniti. Europski vlak prema rješenju dužničke krize kreće se u 'slow motionu'“, kaže Greg Gibbs, strateg u australskoj banci RBS.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, ali tek u posljednjim trenucima trgovanja, što se zahvaljuje vijesti da bi Kina mogla financijski podržati Italiju, ali i tehničkim faktorima. Dow Jones indeks ojačao je 68 bodova, ili 0,63 posto, na 11.061 bod, dok je S&P 500 porastao 0,70 posto, na 1.162 boda, a Nasdaq indeks 1,10 posto, na 2.495 bodova. Od samog početka jučerašnjeg trgovanja dionice su bile pod snažnim pritiskom zbog oštrog pada europskih burzi na kojima je zavladao strah od bankrota Grčke. „Posljednjih dana cijene su dionica bile pod tako snažnim pritiskom kao da je netko silom pokušavao potopiti napuhani balon. Jasno je da će balon naglo iskočiti barem na kratko“, slikovito objašnjava Sam Stovall, strateg u tvrtki Standard & Poor's Equity Reserch. Pritom je najviše ojačao tehnološki sektor. To se ponajviše zahvaljuje snažnom, 50-postotnom skoku cijene dionice NetLogica, nakon što je Broadcom ponudio 3,7 milijardi dolara za preuzimanje te kompanije. Osjetno su porasle i cijene dionica u financijskom sektoru. S&P indeks tog sektora ojačao je 1,2 posto.