"Nećemo književnost kršćanskoga nadahnuća stavljati u geto", izjavio je Vidmarović dodavši kako će "Marulić" biti široka i otvorena revija za sve ono što se naziva transcendencijom.
Istaknuo je kako je otvoren za takve teme bez obzira na konfesionalnu pripadnost, naravno, ukoliko doprinose bogatstvu, raznolikosti i uzdizanju hrvatske književnosti, morala i etike.
Dodao je kako će prevođenjem nastojati uspostaviti most s književnošću kršćanskoga nadahnuća u drugim narodima i drugim kršćanskim konfesijama.
Na upit kakva će uređivačka politika revije biti u odnosu na "Marulića" iz 80-ih godina, kad je časopis otvarao mnoge povijesne i književno-kulturne teme, Vidmarović je napomenuo kako je tada časopis otvarao obzorja slobode te da će se sada posvetiti podizanju kakvoće umjetničkih i znanstvenih radova.
U hrvatskoj književnoj reviji "Marulić" broj 3/2011. (224 str.) objavljeni su prilozi iz poezije, proze, povijesti hrvatske književnosti, povijesti glazbenoga stvaralaštva, povijesti, arheologije, prilozi o svjedocima vremena, strane književnosti te književni prikazi, osvrti i prosudbe, a na kraju su polemike i reagiranja.
Kao posebnost broja, pod naslovom "Prvine" objavljeni su poetski uradci suvremenoga hrvatskog pjesnika kršćanskog nadahnuća Ivana Goluba, nastali u vremenu od 1951. do 1971., a najveći dio njih, kako se navodi, do sada nije bio poznat široj javnosti, a glavni urednik smatra kako će njihovo objavljivanje baciti novo svjetlo na Golubov književni opus.
U novom broju povjesničarka književnosti Katica Čorkalo Jeremić piše o djelu Mare Švel Gamiršek, Juraj Kolarić o početcima hrvatske demokracije, Nada Šarić-Rosandić o sjećanjima veleposlanice iz emigracije, a o židovskom identitetu govori tekst Marca Chagalla "Da nisam Židov bio bih sasvim drukčiji umjetnik".