Izložba nije ograničena samo na likovnost, već se njome dobiva šira kulturološka slika i pokazuje isprepletenost različitih umjetničkih područja, od književnosti, kazališta, filma do plesa i glazbe, rekla je Vesna Kusin, ravnateljica Galerije Klovićevi dvori.
Kusin drži kako bi ta izložba mogla biti poticaj da se neka zagrebačka arhitektonska zdanja iz tog razdoblja, poput Gradske kavane ili 'stare klaonice' u Heinzelovoj, vrate u svoje prvobitno stanje.
Uz samo izlaganje, Klovićevi dvori uvijek nastoje napraviti pomake i biti društveno angažirani, ocijenila je Kusin, dodavši da se ne može spasiti cijeli grad, ali ako se spase barem te dvije lokacije napravljeno je puno. Iako dugogodišnje iskustvo pokazuje da često na kraju ne dođe do efekta koji smo željeli postići, bitno je iskazati svoju svijest i potrebu da se sačuva vlastita baština, to je naša profesionalna i društvena uloga, naglasila je.
Po njezinim riječima, želja je da se izložba hrvatskog ekspresionizma predstavi i izvan Hrvatske, a s obzirom da je ona svojevrstan nastavak zapažene izložbe "Tiha pobuna - najveći majstori njemačkog ekspresionizma" iz 2008., nastojat će ju se postaviti i u Njemačkoj.
Još na Hrvatskom proljetnom salonu 1916. uočavaju se naznake ekspresionističke doktrine u likovnim umjetnostima, a nova je umjetnost brzo naišla na plodno tlo zbog političkog nezadovoljstva i depresivne duhovne klime koju je donio Prvi svjetski rat.
To je možda najdramatičnije razdoblje novije hrvatske povijesti, dugogodišnje težnje izvlačenja iz Austro-Ugarske postajale su sve intenzivnije, a s početkom 20. stoljeća dosegle su dramatične razmjere, ustvrdio je autor koncepta izložbe Zvonko Maković. Izložba pokazuje ono što je već na različite načine valorizirano, no sada je prvi put i cjelovito obrađeno, istaknuo je.
Izložit će se, među ostalim, djela Ljube Babića, Marina Tartaglie, Zlatka Šulentića i Milivoja Uzelca, Vilka Gecana te predstaviti umjetnički prilozi s različitih područja, Miroslava Krleže, Antuna Branka Šimića, Blagoja Berse, Borisa Papandopula, Drage Iblera, Ignjata Fischera.
Kustosica izložbe je Iva Sudec, a u realizaciji izložbe sudjelovali su Tvrtko Jakovina, za povijesni kontekst, Lovorka Magaš za grafike, Jasna Galjer za grafički dizajn, Dragan Damjanović za arhitekturu, Krešimir Nemec za književnost, Ana Lederer za kazalište, Eva Sedak za glazbu, Maja Đurinović za dosad nedovoljno poznato područje plesa u tom razdoblju te Daniel Rafaelić za film.
Izložba će biti otvorena do 6. studenoga.