PARIZ - Razvijene zemlje suočene su s oštrim usporavanjem rasta na kraju godine, pri čemu Njemačku čeka i pad aktivnosti, ocijenila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, pozivajući središnje banke da zadrže kamatne stope na niskoj razini ili poduzmu druge mjere kako bi poduprle rast. OECD je znatno snizio prognoze iz svibnja, upozoravajući ipak da promjena metodologije izračuna onemogućuje precizne usporedbe. Za skupinu najbogatijih razvijenih zemalja G7 OECD sada prognozira rast u trećem tromjesečju po prosječnoj stopi od 1,6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. U posljednja tri mjeseca rast bi trebao usporiti na samo 0,2 posto. Po procjenama OECD-a, trend usporavanja posebno će teško pogoditi Njemačku, koja će u trećem tromjesečju zabilježiti godišnju stopu rasta od 2,6 posto da bi u posljednja tri ovogodišnja mjeseca aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu pale za 1,4 posto. Američko gospodarstvo trebalo bi pak u tekućem tromjesečju porasti za 1,1 posto dok bi u narednom tromjesečju rast trebao usporiti na 0,4 posto. Pritom u OECD-u upozoravaju da zbog iznimnih neizvjesnosti najnovije prognoze imaju neuobičajeno veliku marginu greške. Organizacija će cjelovite prognoze objaviti do kraja godine.
KRYNICA - Glas zemalja koje su se Europskoj uniji priključile od 2004. mora se čuti u raspravama oko rješavanja niza kriza koje su pogodile Uniju, kazao je poljski premijer Donald Tusk. Tusk, čija zemlja predsjeda Unijom, rekao je sudionicima ekonomskog foruma u Krynici na jugu Poljske da je podjela na istok i zapad stvar prošlosti. "Kada pogledamo one koji su se nedavno priključili - oni svoju domaću zadaću odrađuju mnogo bolje od svojih učitelja", kazao je u govoru na skupu koji je nazvan "Davosom istoka". "To je razlog zbog kojeg se naš glas mora čuti kada branimo Schengen, Maastricht i ideju integrirane Europe", dodao je. Poljska je pozvala Uniju da ne stane sa proširenjem unatoč krizi. I europski povjerenik za proračun Janusz Lewandowski koji je također Poljak kazao je kako vrijeme istočnoeuropske regije tek dolazi. "Sazrijevamo i spremni smo na suočavanje s velikim izazovima. Ukoliko je glavni test za europske političke vođe njihova sposobnost da izvedu Europu iz krize - takvih je vođa mnogo više", kazao je na forumu.
MADRID - Dolasci međunarodnih turista porasli su za 4,5 posto u prvom polugodištu, što govori nastavku oporavka tog sektora nakon ekonomske krize, priopćila je UN-ova Svjetska turistička organizacija (UNWTO). "Od siječnja do lipnja 2011. ukupni broj dolazaka turista popeo se na 440 milijuna, što je 19 milijuna više nego u istom razdoblju 2010.", ističe UNWTO sa sjedištem u Madridu. Dok su brzorastuća gospodarstva i dalje pokretač tog rasta, s 4,8 posto više dolazaka u prvom polugodištu, "razvijena gospodarstva", po klasifikaciji UNWTO-a, stižu taj ritam, s rastom od 4,3 posto. "Tendencija pada zabilježena je na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi", područjima koja je zadnjih mjeseci zahvatio val narodnih pobuna i nasilja, što je odvratilo turiste od posjeta. Tako su dolasci turista pali za 13 posto u sjevernoj Africi i 11 posto na Bliskom istoku. UNWTO ističe i da je "usporavanje rasta u nekim azijskim destinacijama nakon izrazito pozitivne 2010.", napose u Japanu, zbog razornog potresa i tsunamija u ožujku. Europa je, naprotiv, ostvarila "bolje rezultate od predviđenih" s porastom dolazaka od 6 posto. Turisti su bili brojniji i u Africi južno od Sahare (+9 posto), Južnoj Americi (+15 posto) i u Aziji-Pacifiku (+5 posto).
UJEDINJENI NARODI - Globalne cijene hrane u kolovozu su se u prosjeku uglavnom zadržale na razinama iz prethodnog mjeseca, unatoč rastu cijena žitarica koji je najvećim dijelom anuliran padom cijena ostalih roba sadržanih u indeksu, pokazalo je u četvrtak najnovije izvješće UN-ove Agencije za hranu i poljoprivredu (FAO). Indeks cijena hrane koji izrađuje agencija FAO u kolovozu je u prosjeku iznosio 231 bod, kliznuvši s 232 boda u prethodnom mjesecu. Za 26 posto je uvećan u odnosu na lanjski kolovoz, ali je za sedam bodova niži od rekordne vrijednosti iz veljače. FAO-v indeks cijena žitarica u kolovozu je iznosio 253 boda, što je 2,2 posto više nego u prethodnom mjesecu, te 36 posto više nego u prošlogodišnjem kolovozu. FAO-v indeks cijena ulja i masnoća nastavlja silazni trend započet u ožujku i u kolovozu je u prosjeku iznosio 244 bodova, ali i dalje bilježi visoke vrijednosti u povijesnim mjerilima. Indeks cijena mliječnih proizvoda u prosjeku je iznosio 221 bod, osjetno se spustivši s 228 u srpnju i 232 u lipnju, ali i dalje u plusu za 14 posto u odnosu na godinu ranije. Indeks cijena mesa u prosjeku je bio u visini 181 boda, jedan posto više nego prethodnog mjeseca. Indeks cijena šećera u prosjeku od 394 bodova u kolovozu bio je za dva posto manji na mjesečnoj razini, no ipak i dalje 50 posto viši od istog mjeseca lani.
PARIZ - Svjetski financijski čelnici sastat će se u petak u Francuskoj radi izrade plana za rješavanje europske dužničke i za poticanje rasta, kako bi se izbjegla još jedna recesija. Ministri financija i središnji bankari iz skupine najrazvijenijih indusrijskih zemalja G7 također će se fokusirati na zdravlje europskog bankovnog sustava, koji su u kolovozu potresle iznenadne rasprodaje bankovnih dionica. Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde također će se pridružiti ministrima iz Kanade, SAD-a, Japana, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije na sastanku u mediteranskom lučkom gradu Marseilleu. Francuska, domaćin i ovogodišnji predsjedatelj skupine G7 i G20, objavila je ovoga tjedna da priželjkuje da se na dvodnevnom sastanku utvrdi "koordinirani odgovor" za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta, kao i za pomoć pri vraćaju dugova. Raspravljat će se također o financijskoj regulativi, a moderator rasprave bit će novi predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi. Sastanak G7 u Marseilleu također će se usredotočiti na valutne tečajeve.
BERLIN - Njemački izvoz pao je u srpnju za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, mnogo snažnije nego što se očekivalo, pokazali su podaci državnog statističkog ureda. U lipnju izvoz se smanjio za 1,2 posto. Ekonomisti su u srpnju očekivali pad izvoza za 0,1 posto. Uvoz je pak umanjen za 0,3 posto, također iznenadivši analitičare koji su očekivali njegov rast za 0,2 posto. Njemački statistički ured izvijestio je da je zbog takvih rezultata sezonski prilagođen trgovinski višak pao u srpnju na 10,1 milijardu eura, s 11,5 milijardi eura u lipnju. Ti su podaci najnoviji u nizu pokazatelja koji sugeriraju slabljenje najvećeg europskog gospodarstva. U međuvremenu je tvrtka za prikupljanje gospodarskih podataka Markit objavila da su njemački industrijski i uslužni sektor u kolovozu zabilježili najslabije stope rasta u gotovo dvije godine. U drugom je tromjesečju njemačko gospodarstvo poraslo za samo 0,1 posto.
BERLIN - Grčka mora voditi računa o tome da ispuni uvjete za članstvo u eurozoni, upozorio je u četvrtak njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble. On je tako među prvim visokim dužnosnicima njemačke vlade doveo u pitanje članstvo Grčke u tom valutnom bloku. Dodao je da je Njemačka spremna pomoći Grčkoj, ali da ne može garantirati isplatu daljnje pomoći ako Atena ne ispuni zahtjeve koje su joj postavili Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond (MMF). "Shvaćam da među Grcima postoji otpor mjerama štednje. U konačnici ipak ovisi o Grčkoj može li ispuniti uvjete koji su nužni za članstvo u eurozoni", kazao je Schaeuble za radijsku postaju Deutschlandfunk. "Ne možemo davati nikakve ustupke", dodao je. Njemački ministar je također apelirao na vladu u Rimu da nastavi raditi na konsolidaciji proračunskog manjka. Također je obećao da će Njemačka nastaviti napore usmjerene smanjenju njemačkog manjka.
PEKING - Kina uvodi nove prepreke inozemnim kompanijama koje žele ulagati u drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, objavilo je udruženje europskih tvrtki. "Nove mjere kojima se dodatno ograničava pristup kineskom tržištu dovode u pitanje deklarirane namjere da se stvore trajne prilike za ravnopravno natjecanje svih tržišnih aktera“, objavila je Europska gospodarska komora u Kini. Prilikom predstavljanja 12. godišnjeg izvješća udruženje je navelo primjer novog propisa po kojem strane tvrtke smiju biti vlasnici najviše 50 posto zajedničkih kompanija za proizvodnju dijelova za ekološka vozila. Sličan novi propis odnosi se na vjetroelektrane na moru, ističu u komori, zaključujući da strano vlasništvo u ključnim industrijama, poput automobilske, telekomunikacijske, financijske i rafinerijske, ostaje ograničeno. Komora je također objavila rezultate istraživanja provedenog među 1.600 tvrtki članica, koje je pokazalo da 43 posto anketiranih tvrtki smatra da mjere Pekinga diskriminiraju strana poduzeća, u usporedbi sa samo 33 posto u prošloj godini.
TAIPEI - Agencija Fitch Ratings upozorila je da bi u iduće dvije godine mogla sniziti kreditni rejting Kine i Japana zbog dugova banaka odnosno ogromnog javnog duga. Kineske su banke pritisnuli dugovi nakon što su snažno povećale kreditne plasmane kako bi pomogle poduprijeti gospodarstvo za vrijeme financijske krize 2008. Japan pak bilježi javni dug dvostruko veći od BDP-a, u iznosu 5.000 milijardi dolara, a rejting bi mu mogao biti snižen između ostalog i zbog političke blokade koja koči planove o sređivanju stanja u financijama. Azijska dva najveća gospodarstva našla su se na meti agencija za rejting zajedno s Europom i Sjedinjenim Državama zbog velikih dugova koje su nagomilala za vrijeme međunarodne financijske krize. Čelnik Fitcheva odjela za azijsko-pacifičku regiju Andrew Colquhoun kazao je za Reuters da bi kineski rejting za zaduživanje u lokalnoj valuti mogao biti snižen u idućih 12 do 24 mjeseca.
MARSEILLE - Američka kompanija za proizvodnju bezalkoholnih pića Coca-Cola izvijestila je da obustavlja ulaganje u tvornicu na jugu Francuske vrijedno 17 milijuna eura koje je planirano za 2012., u znak prosvjeda protiv uvođenja poreza na gazirana pića u toj zemlji. Francuska vlada je koncem kolovoza najavila uvođenje poreza na zašećerena pića u okviru borbe protiv pretilosti i opširnog programa štednje. Coca-Cola je trebala uložiti 17 milijuna eura u novu liniju za proizvodnju limenki u tvornici Pennes-Mirabeau, u departmanu Bouches-du-Rhone, na jugu zemlje. Od ulaganja se "nije odustalo, već se mora preispitati u kontekstu nesigurnosti koju stvara uvođenje poreza", ističe tvrtka u priopćenju. Francuska Narodna skupština treba idućih tjedana raspravljati o tom porezu o okviru nacrta zakona o financiranju socijalne sigurnosti. Američka tvrtka Coca-Cola koja je došla u Francusku u razdoblju između dva rata, tamo zapošljava 3000 radnika u pet proizvodnih pogona diljem zemlje.
LJUBLJANA - Londonska ING banka prikupljat će do 5. listopada neobvezujuće ponude za "Mercator", pišu danas slovenski mediji. Slovenska agencija STA navodi da se iz izvora u ING banci, koja je odabrana kao konzultant u novom postupku prikupljanja neobvezujućih ponuda za strateškog partnera koji bi bio spreman ući u vlasništvo najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, doznaje kako su neobvezujuće ponude zatražene od svih koji su svoj interes za to iskazivali i na ranijim natječajima, među ostalim i od Agrokora. STA navodi i da je već počeo postupak prikupljanja ponuda za preuzimanje više od 50 posto dionica Mercatora kojima raspolažu banke i Pivovarna Laško (PL), a trajat će do 5. listopada, što su u ING banci potvrdili, ali detalje nisu željeli komentirati. U prijašnjem natječaju, koji se odnosio na 23,34 posto dionica Mercatora a raspisala ga je prezadužena Pivovarna Laško, najbolju cjenovnu ponudu u konkurenciji nekoliko zainteresiranih, među kojima su dominirali investicijski fondovi, dao je Agrokor, ali je ponuda odbijena te je odlučeno da se ide u novi natječaj.
LJUBLJANA - Tvrdnje slovenskih zdravstvenih vlasti da sirovo mlijeko iz "mljekomata" prije korištenja treba prokuhati ozlovoljilo je vlasnike tih aparata, a riječ je o seljacima koji su se na takav način prodaje odlučili zbog niskih otkupnih cijena koje im nude mljekare. Od prvog mljekomata postavljenog u Sloveniji prije dvije godine, sada već postoji stotinjak takvih prodajnih mjesta. Na njima kupci iz hlađenih automata mogu natočiti punomasno "prirodno mlijeko" po jedinstvenoj cijeni od jednog eura za litru. No trend ekspanzije mljekomata mogao bi biti zaustavljen nakon analize koja je pokazala da je u nekim mljekomatima mlijeko s većom količinom patogenih bakterija zbog čega su krovna nacionalna potrošačka udruga i zdravstvene vlasti preporučili da se takvo mlijeko prije uporabe obvezno prokuha. Takvo bi mlijeko moglo biti štetno za zdravlje, osobito za rizične skupine, poput trudnica, djece i starijih osoba, prenose slovenski mediji rezultate testove koje je provela inspekcija državne veterinarske službe.
LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta temeljem opreza ulagača uoči odluke Europske središnje banke (ECB) o kamatnim stopama u eurozoni, budući se očekuje promjena monetarne politike. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,2 posto, kliznuvši na 1,4064 dolara. Bio je na gubitku i prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 1,2154 franka. Dolar je pak bio u blagom plusu prema švicarskoj valuti, ojačavši 0,1 posto na 86,52 centima. Ojačao je i prema jenu, na 77,32 jena. Dolar pritišću očekivanja da bi predsjednik američke središnje banke u današnjem govoru mogao jasnije signalizirati šanse za nove poticajne mjere u drugoj polovini mjeseca. Među ostalim valutama isticala se britanska funta, koja je kliznula na najnižu razinu prema dolaru u dva mjeseca od 1,5914 dolara zbog učestalih spekulacija da će britanska središnja banka ponovno početi otkupljivati obveznice kako bi poduprla posustalo gospodarstvo.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su nastavili uzlet od dana ranije, uz podršku bankovnog sektora zbog optimizma ulagača u vezi novih mjera Europske središnje banke kojima bi se izbjegla recesija i riješila dužnička kriza. Frankfurtski DAX bio je na manjem dobitku, od 0,01 posto, na 5.405 bodova a pariški CAC je bio u plusu 0,2 posto i iznosio 3.079 bodova. Londonski Ftse kliznuo je pak za 0,08 posto, na 5.314 bodova. U očekivanju današnjeg zasjedanja Europske središnje banke (ECB) ulagači su posegnuli za posrnulim dionicama banaka. Dionice BNP Paribasa poskočile su za 5,8 posto, Societe Generalea za 3,9 posto, a Banco Santandera za 2,6 posto. Ulagači očekuju da će ECB signalizirati obustavu ciklusa povećanja kamatnih stopa kako bi pomogao oživljavanju posustale eurozone, a svaki bi nagovještaj sniženja kamatnih stopa u nadolazećim mjesecima mogao donijeti olakšanje na tržištima dionica. Ulagači će također pratiti događanja s druge strane Atlantika gdje se očekuje da će predsjednik Barack Obama u nastupu u Kongresu predložiti smanjenje poreza i državne potrošnje u vrijednosti 300 milijardi dolara u sklopu programa stvaranja novih radnih mjesta.
TOKYO - Unatoč jučerašnjem snažnom rastu cijena dionica na europskim tržištima i Wall Streetu, na azijskim se burzama jutros trguje oprezno budući dužnička kriza u eurozoni i recesijske prijetnje ne daju ulagačima razloga za znatnije mijenjanje pozicija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji ojačale između 0,2 i 0,9 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu i Šangaju oslabili su, pak, između 0,2 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,1 posto. Azijski ulagači se plaše da Europa presporo rješava dužničku krizu. "Još uvijek vlada nesigurnost i tržište će vjerojatno i dalje plesati po ritmu političkih rizika koji prijete SAD-u i europskim gospodarstvima", rekao je Kim Hyuong-ryol, analitičar u tvrtki Kyobo Securities.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica skočile više od 2 posto, nakon tri dana oštrog pada, jer su pozitivne vijesti iz Njemačke i Italije ublažile strahovanja ulagača od širenja dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks porastao je 2,47 posto, na 11.414 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,86 posto, na 1.198 bodova, a Nasdaq indeks 3,04 posto, na 2.548 bodova. Ulagače je oraspoložio snažan rast cijena dionica na europskim burzama, nakon što je njemački ustavni sud odbio tužbu kojoj je bio cilj blokirati sudjelovanje Njemačke u međunarodnoj financijskoj pomoći Grčkoj i drugim članicama eurozone. U Italiji je, pak, Senat prihvatio vladin prijedlog proračunske štednje, što je ublažilo strahovanja da će dužnička kriza zahvatiti i tu članicu eurozone. Fed je izvijestio da su gospodarske aktivnosti u srpnju i kolovozu porasle u svih 12 regija koje središnja banka prati, no skromno. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7 milijardi dionica, dok dnevni prosjek od početka godine iznosi 7,56 milijardi.