LUXEMBOURG - Europska industrija ponovno je u lipnju zabilježila pad novih narudžbi, nakon oporavka u prethodnom mjesecu, pokazale su u srijedu procjene europskog statističkog ureda Eurostata. U lipnju je tako indeks novih industrijskih narudžbi u 17-članoj eurozoni pao za 0,7 posto u odnosu na mjesec ranije, a u EU za 0,3 posto. U svibnju poskočio je za 3,6 posto u eurozoni, te za revidiranih 1,2 posto u 27-članoj Uniji, priopćeno je iz statističkog ureda EU-a. Na godišnjoj razini indeks novih narudžbi uvećan je u lipnju uvećan za 11,1 posto u eurozoni i za 8,5 posto u EU, objavio je Eurostat.
BERLIN - Njemačka poslovna klima pogoršala se u kolovozu, splasnuvši na najnižu razinu u 14 mjeseci, objavio je ekonomski institut Ifo, čiji podaci tako ukazuju na posustajanje uzleta najvećeg europskog gospodarstva. Indeks poslovne klime koji izrađuje taj institut a temelji se na anketiranju čelnika 7.000 njemačkih poduzeća spustio se u kolovozu na 108,7 bodova, sa srpanjskih 112,9 bodova. Ifovi podaci pokazuju da je riječ o najvećem mjesečnom padu indeksa od studenog 2008. kada je Njemačka bila u dubokoj recesiji. Ifov podindeks očekivanja kliznuo je na 100,1 bod, sa 103 boda u prethodnom mjesecu.
NEW YORK - Agencija Moody's Investors Service snizila je u srijedu kreditni rejting Japana za jednu razinu, pojačavši pritisak na vladu u Tokiju da uvede reda u javne financije. U Moody'su ističu da su snizili japanski rejting s 'Aa2' na 'Aa3' zbog velikih proračunskih manjkova i gomilanja javnog duga u razdoblju nakon recesije 2009. To je prvi put nakon potresa i tsunamija u ožujku ove godine da su velike agencije snizile japanski rejting. U Moody'su ističu da je prognoza za Japan stabilna. Time je agencija izjednačila rejting Japana s onima Standard & Poor's i Fitcha, koje su mu dodijelile ocjenu 'AA-', uz negativnu prognozu. Japanski dug otprilike je trostruko veći od BDP-a. Vlada će i u ovoj godini izdati nove obveznice, kako bi pomogla u financiranju obnove nakon prirodne i nuklearne katastrofe u ožujku.
WASHINGTON - Bivši predsjednik američke središnje banke Fed ustvrdio je da se eurozona raspada zbog razlika između zemalja na sjeveru i onih na jugu Europe, prenose europski mediji. "Euro se raspada i taj proces raspada stvara vrlo značajne razlike u europskom bankovnom sustavu", citira europski informativni portal EUobserver Alana Greenspana, koji je u utorak održao govor na Nacionalnom forumu o inovacijama u Washingtonu. "Uvijek se smatralo da su obveznice članica eurozone u vlasništvu banaka idealno jamstvo a sada postaju jako upitne", dodao je. Pojasnio je da zemlje na sjeveru, poput Njemačke i Finske, imaju kulturu proračunske discipline dok one na jugu, poput Grčke, tradicionalno troše više nego što proizvode i gomilaju dugove. "Problem je u sve dubljoj podjeli u gospodarskim i analitičkim i bankovnim krugovima oko toga treba li eurozona – što je ovdje ključno pitanje – obuhvaćati 17 zemalja vrlo različitih kultura. Tako dalje ne može. Opći je dojam da je riječ o zatišju pred buru", konstatirao je.
NEW YORK - Posljednjih su dana zaredali otkazi u velikim investicijskim bankama na Wall Streetu, zbog slabosti tržišta, novih regulatornih pravila i nastojanja banaka da srežu troškove poslovanja, što počinje podsjećati na financijsku krizu iz 2008. godine, kada je bez posla ostalo nekoliko desetaka tisuća dobro plaćenih financijskih stručnjaka. Credit Suisse počeo je polovinom srpnja provoditi plan smanjivanja broja zaposlenih za 2.000, a najave otpuštanja objavile su posljednjih tjedana i Barclays, Goldman Sachs, Bank of New York Mellon. Od početka godine samo je u američkom financijskom sektoru otpušteno više od 18.000 zaposlenika, što je šest posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci agencije Challenger, Gray & Christmas.
LUXEMBOURG - Najveća europska komercijalna televizija RTL Group izvijestila je o povećanju temeljne dobiti u prvoj polovici godine zahvaljujući većem rastu na ključnim tržištima. RTL je u srijedu u priopćenju naveo da mu je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA) porasla za 3,7 posto, na 557 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine. Prihodi su porasli za 3,4 posto na 2,75 milijardi eura. Neto dobit grupe povećana je za 26,1 posto, na 324 milijuna eura. U RTL grupi napominju da su njezine francuske i nizozemske tvrtke izvijestile o rastu prihoda od oglašavanja na TV-u a povećan je i njezin udio u televizijskom tržištu. U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, tržište televizijskih reklama ostalo je nepromijenjeno, ali je RTL Deutschland uspio proširiti svoj tržišni udio, što je pomoglo poboljšati EBITA za 4,3 posto. U južnoj i istočnoj Europi je tržište TV reklama oslabilo, priopćio je RTL.
AMSTERDAM - Treći po veličini svjetski proizvođač piva Heineken prognozira da će slabljenje povjerenja potrošača i nepovoljne vremenske prilike pogoditi njegovo poslovanje u drugoj polovici godine, nakon što je u prvoj polovici godine dobit bila manja nego što se očekivalo. U razdoblju od siječnja do kraja lipnja usporediva neto dobit porasla za 5,7 posto, na 694 milijuna eura, kada se isključe nove konsolidacije i učinak valutnih tečajeva. Operativna dobit iznosila je 1,26 milijardi eura, što je 3,9 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. Analitičari su u prosjeku očekivali da će iznositi 1,32 milijarde eura. Najveći europski proizvođač piva, koji je također dominira u Nigeriji a drži i više od 40 posto meksičkog tržišta, istaknuo je da su trenutni tržišni uvjeti i dalje povoljni u Latinskoj Americi, supsaharskoj Africi i azijsko-pacifičkoj regiji, ali ne i na razvijenim tržištima.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se na londonskom tržištu nadomak razini od 109 dolara za barel nakon što je prekid opskrbe prevagnuo nad zabrinutošću u vezi s potražnjom a oprez zaustavio ulagače uoči govora čelnika američke središnje banke pred kraj tjedna. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je za 41 cent, na 108,90 dolara. Na američkom tržištu za isporuke u listopadu bila je u minusu 30 centi i iznosila je 85,14 dolara. Očekuje se da će Ben Bernanke izraziti razočaranje rastom u SAD-u i ponuditi korektivne mjere koje bi trebale pokrenuti najveće svjetsko gospodarstvo, inače vodećeg potrošača nafte u svijetu. „Nema puno impulsa ni u jednom smjeru, uz tržište koje je uhvaćeno između problema s opskrbom na jednoj strani, s obzirom na prekid libijskog izvoza koji će vjerojatno potrajati, te slabog gospodarskog rasta i usporavanja potražnje na drugoj strani", rekao je Tobias Merath iz banke Credit Suisse.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica blago su porasla u slaboj i neujednačenoj trgovini u srijedu jer se ulagači nadaju da će američka središnja banka usvojiti dodatne mjere potpore gospodarstvu, ali ih 'prizemljuju' slaba poslovna izvješća kompanija. Indeks Londonske burze Ftse porastao je 0,3 posto na 5.143 bodova. Frankfurtski DAX uvećan je za jedan posto i iznosio je 5.590 bodova a pariški CAC 0,6 posto, dosegnuvši 3.103 boda. "Iako temeljne bojazni koje su u posljednje vrijeme uzrokovale snažna kolebanja na tržištima nisu otklonjene a još uvijek nema ni pozitivnih impulsa, velike se nade polažu u govor Bena Bernankea, koji bi mogao objaviti nove poticaje, uključujući novi ciklus kvantitativnog ublažavanja", dodaje Anita Paluch iz ETX Capitala. Među dobitnicima prednjačio je rudarski sektor, posebno BHP Billiton, dok je najveći gubitnik, zbog slabih poslovnih rezultata, bio Heineken.
TOKIO - Nakon početnog rasta, potaknutog jučerašnjim snažnim skokom cijena dionica na Wall Streetu, azijski su burzovni indeksi jutros pali jer je ulagače pokolebalo Moody'sovo smanjenje kreditnog rejtinga Japana. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,5 i 0,9 posto. U Šangaju i Australiji burzovni indeksi balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,5 posto. Ulagači se nadaju novom kvantitativnom popuštanju monetarne politike u SAD-u, odnosno novoj rundi otkupa državnih obveznica.
NEW YORK - Cijene dionica na Wall Streetu skočile su u utorak više od tri posto, zbog nade ulagača da će središnja banka uvesti nove poticajne mjere. Dow Jones indeks porastao je 322 boda ili 2,97 posto, na 11.176 bodova, dok je S&P 500 skočio 3,43 posto, na 1.162 boda, a Nasdaq indeks 4,29 posto, na 2.446 bodova. Među najvećim je dobitnicima jučer bio tehnološki sektor, a porastao je čak i financijski sektor, koji je posljednjih tjedana bio pod snažnim pritiskom zbog produbljivanja dužničke krize u eurozoni. S&P indeks financijskog sektora skočio je jučer 3,2 posto.