ZAGREB - Švicarski je frank na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu pao prema kuni za rekordnih 7,24 posto, pa srednji tečaj iznosi 6,227 kuna. Srednji tečaj franka na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,227655 kuna, i u odnosu na danas važeći tečaj niži je za 48 lipa. Pad tečaja franka na tečajnici HNB-a posljedica je kretanja na međunarodnom tržištu na kojem se također bilježi oštar pad franka, a nakon što je švicarska središnja banka (SNB) danas objavila da više neće tolerirati da se jedinstvenom europskom valutom trguje po tečaju ispod 1,2 franka. Kako se navodi u priopćenju, švicarska središnja banka utvrdila je minimalni valutni tečaj na razini od 1,2 franka za euro. Švicarska je valuta zadnji put na razini od 6,2 kune bila na tečajnici HNB-a utvrđenoj 11. srpnja, kada je srednji tečaj iznosio 6,25 kune. Srednji tečaj švicarskog franka na tečajnici HNB-a prvi je put premašio šest kuna na tečajnici utvrđenoj 23. svibnja ove godine i od tada se uglavnom bilježi njegov stalni rast, da bi najvišu razinu dosegnuo na tečajnici utvrđenoj 10. kolovoza kada je iznosio 7,16 kuna. U odnosu na taj rekordan tečaj, tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici niži je za 13,07 posto, odnosno za 93 lipe. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a oslabila prema euru za 0,12 posto, na 7,486264 kune. Ojačala je pak prema američkoj i britanskoj valuti, prema dolaru za 0,19 posto, a prema funti za 0,42 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,277220 kuna, a funte 8,507118 kuna.
RIJEKA - Predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Vladimir Svalina izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare da je stečaj u riječkoj tvrtki Transadria d.d. već trebao biti otvoren, a nakon otvaranja stečaja treba osigurati naplatu radničkih potraživanja, nastavak rada tvrtke i očuvanje što više radnih mjesta. Prijedlog za pokretanje stečaja podnijeli su radnici Transadrije koji već devet mjeseci nisu primili plaće, a sindikat smatra da su ostvareni svi preduvjeti za to jer je račun tvrtke blokiran već dulje vrijeme. Na konferenciji sazvanoj uoči ročišta za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, čelnici SPH-a istaknuli su da Transadrija treba opstati a brend tvrtke treba očuvati jer se radi o velikom regionalnom "igraču" u međunarodnoj špediciji. Po sindikalnim podacima, uz 170 radnika veći vjerovnici Transadrije su banke, korisnici usluga i Porezna uprava. Ukupni dugovi procjenjuju se na oko 70 milijuna kuna, od kojih je oko 20 milijuna kuna dug prema bivšim i sadašnjim radnicima Transadrije. Najveći pojedinačni vlasnički udjel ima država, oko 28 posto, a ostali su vlasnici uglavnom mali dioničari. Transadrija ima u vlasništvu vrijedne nekretnine, a vlasnik je i 50 posto udjela u Luci Šibenik. U drugom tromjesečju ove godine Transadrija je ostvarila gubitak od oko 7,3 milijuna kuna, a gubici u prvoj polovici godine iznose gotovo 15 milijuna kuna, rečeno je na konferenciji.
ZAGREB - Vijeće Europske unije (EU) usvojilo je 2. rujna odluke kojima su dodatno pooštrene sankcije EU protiv Sirije te je nametnuta zabrana uvoza sirijske nafte u EU, no to ne bi trebalo predstavljati neposrednu prepreku aktivnostima Ine u toj zemlji, priopćeno je jutros iz Ine. Zabrana se, ističe se u priopćenju, odnosi na kupnju, uvoz i prijevoz nafte te drugih naftnih derivata iz Sirije, kao i na zabranu pružanja financijskih ili osiguravajućih usluge za takve transakcije. "Iako su financijske institucije podigle razinu opreznosti, ove odluke Vijeća ne bi trebale predstavljati neposrednu prepreku naftnim aktivnostima Ine u Siriji. INA će i dalje pozorno pratiti razvoj događaja koji se odnose na Siriju", priopćeno je iz domaće naftne kompanije. Ina, kako se doznaje, proizvode koje proizvodi u Siriji ne izvozi u druge zemlje. Ina u Siriji provodi istraživačko – proizvodne aktivnosti na dva bloka - Hayan i Aphamia. Tvrtka Crosco, članica Ina Grupe radi za Inu te za druge partnere na nekoliko lokacija. Što se tiče vrijednosti Ininih projekata u Siriji, ta je zemlja Inino najvrednije inozemno nalazište, a svoj angažman u Siriji u Ini ocjenjuju općenito jednim od najuspješnijih projekata.
ZAGREB - Stanovnici Zagreba među najnezadovoljnijim su građanima Hrvatske iako žive u gospodarskom, kulturnom i političkom središtu države, s najvećim BDP-om po stanovniku u odnosu na druge regije, pokazuju najnoviji podaci istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) magazina Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravajuće kuće Allianz. Vrijednost NIS-a u najnovijem istraživanju za srpanj je 64,6 bodova na razini Hrvatske. Po regijama je pak NIS najniži u sjevernoj Hrvatskoj - 62,2 boda, a u Zagrebu 63,1 bod. Najoptimističniji su stanovnici Dalmacije (67,3), a slijede ih stanovnici Istre, Gorskog kotara i Primorja (66,2). Iza njih su stanovnici Like, Korduna i Banije (65,6) te Slavonije (64,4). Zagrepčani su, uz stanovnike sjeverne Hrvatske, najlošijeg emotivnog stanja, procjenjuju da im je standard života najniži, a najnezadovoljniji su osobnim razvojem i socijalnom okolinom. Samo su stanovnici Dalmacije nezadovoljniji radnom okolinom od stanovnika Zagreba, pokazuju rezultati istraživanja.
DUBROVNIK - Prema danas objavljenim podatcima Turističke zajednice Grada Dubrovnika, u prvih 8 mjeseci na području grada Dubrovnika ostvareno je ukupno 464.133 dolazaka i 1.766.322 noćenja, što je povećanje od 6 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima. Najbrojniji gosti bili su iz Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Njemačke, Hrvatske i Italije. Najbolja popunjenost zabilježena je u hotelima, privatnom smještaju, dok je vidljiv neznatni podbačaj u kampovima. Tijekom kolovoza bilo je 10 posto više gostiju iz Italije nego godinu dana ranije, što je rezultat poboljšanih zračnih linija s Dubrovnikom. Za grad Dubrovnik može se reći da ima stabilno domaće tržište pa je tako i ovogodišnji kolovoz pokazao povećanje u dolascima i to od 11 posto i noćenjima od 6 posto u odnosu na prošlu godinu. Najveće povećanje u odnosu na prošlu godinu bilježi se s tržišta SAD-a, Turske, Australije, Grčke i Italije.
ZAGREB - Sa stabilizacijom cijena dionica na europskim tržištima i na Zagrebačkoj burzi danas su indeksi prekinuli 3-dnevni negativni niz, ostvarivši blage dobitke, no zbog izuzetno niske likvidnosti tržište nema jasnog smjera. Crobex indeks oko podneva je bio u plusu 0,28 posto, na 1.982 boda, a Crobex10 0,25 posto, na 1.081 bodu. Redovni promet dionicama iznosio je 3,8 milijuna kuna, što je 1,2 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Milijunski promet, u visini od 2,32 milijuna kuna, dosad je ostvaren tek dionicom HT-a, kojoj je cijena oslabila 0,24 posto, na 251,15 kuna. Nešto više trguje se još i dionicom Zagrebačke banke, kojom je ostvareno 458.000 kuna prometa. Cijena joj stagnira na 48 kune.