BEOGRAD - Predsjednici Hrvatske i Srbije, Ivo Josipović i Boris Tadić, istaknuli su u četvrtak uzajamnu potporu dviju država glede priključenja Europskoj uniji te naglasili da Hrvatska i Srbija tu potporu neće uvjetovati rješavanjem otvorenih pitanja, priopćio je ured predsjednika Josipovića nakon sastanka dvojica državnika u Beogradu. Josipović i Tadić u razgovoru su potvrdili uzajamnu potporu u procesu pristupa EU, pri čemu se otvorena pitanja neće rješavati uvjetovanjem tih integracija, navodi se u priopćenju.
Dvojica predsjednica susrela su se u četvrtak poslije podne u Beogradu na rubu sastanka šefova država jugoistočne Europe. Predsjednici su istaknuli da su odnosi dviju država previše važni da bi ih omele različite izjave. Dvojica predsjednica podsjetila su da su poduzeli veliki napor da se odnosi država podignu na najvišu razinu te da se tako mora i nastaviti. Najavili su da će potaknuti svoje vlade da ubrzano rješavaju sva otvorena pitanja, posebno naglašavajući probleme nestalih, izbjeglih, granica, sukcesije i potpune provedbe prava manjina. Naglasili su potrebu održavanja međunarodne donatorske konferencije za izbjeglice, kao i rješavanja imovinsko-pravnih problema izbjeglih. Josipović i Tadić istaknuli su potrebu utvrđivanja sudbine nestalih kao prvorazrednog humanitarnog pitanja.
BRUXELLES - Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da bi se pristupni ugovor s Hrvatskom trebao potpisati 9. prosinca, a poljsko predsjedništvo nije moglo potvrditi taj datum. Savjetnik u poljskom Stalnom predstavništvu pri EU-u Mariusz Daca, koji predsjeda radnom skupinom Vijeća EU-a za izradu nacrta pristupnog ugovora, rekao je kako se radi na tome da se ugovor potpiše u prosincu, ali nije mogao potvrditi nikakav konkretan datum. Ako do potpisivanja dođe 9. prosinca, kada se u Bruxellesu održava summit čelnika Europske unije, to će značiti da će ugovor biti potpisan nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji su najavljeni za 4. prosinca. Izvjestitelj Swoboda je rekao da je "to dobro, jer treba razdvojiti te dvije stvari, izbore i potpisivanje ugovora o pristupanju Europskoj uniji". Prema pravilima EU-a, za potpisivanje pristupnog ugovora potreban je pristanak Europskog parlamenta. Swoboda je rekao da će se o tome glasovati na Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta 14. studenoga, a na plenarnoj sjednici 1. prosinca, nakon čega će biti moguće potpisivanje pristupnog ugovora. Tekst ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji bit će gotov do polovice rujna, a poljski premijer Donald Tusk je najavio da će ga tada osobno donijeti u Zagreb.
BRUXELLES - Europska komisija je u četvrtak istaknula da ima puno povjerenje u sadašnju belgijsku vladu, koja obavlja samo tekuće poslove, budući da Belgija još nema vladu nakon izbora održanih u lipnju prošle godine, demantirajući tako informacije belgijskog tiska da će Komisija zbog gospodarske situacije u zemlji tražiti formiranje vlade što prije. Belgijski list na francuskom jeziku Le Soir u četvrtak je objavio, pozivajući se na neimenovane europske izvore, da Europska komisija priprema upozorenje belgijskim političarima da što prije sastave novu vladu jer sadašnja ekipa nema ovlasti za poduzimanje mjera potrebnih za borbu protiv financijske i gospodarske krize. Takav potez Komisije bio bi neuobičajen jer se ona uvijek suzdržava od miješanja u unutarnje stvari zemalja članica. Zbog nepomirljivih stajališta oko budućnosti zemlje između flamanske i frankofone zajednice, Belgija još nema vladu formiranu na temelju rezultata parlamentarnih izbora održanih u lipnju prošle godine.
MOSTAR - Predsjednik Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik potvrdio je u četvrtak da će se odazvati pozivu na zajednički sastanak vodećih stranaka u BiH sazvan u Mostaru sljedeći tjedan, kazavši da će inzistirati da srpskoj strani pripadne mjesto šefa diplomacije a vodećim hrvatskim strankama mjesto predsjednika vijeća ministara. Dva HDZ-a sazvala su za utorak 5. rujna sastanak kako bi se pokušao postići napredak u uspostavi vijeća ministara, koje nije ustrojeno jedanaest mjeseci nakon izbora u toj zemlji. Prema navodima iz HDZ-a BiH, dolazak na sastanak u Mostaru koji organiziraju čelnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Dragan Čović i Božo Ljubić potvrdili su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić te Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić. Očekuje se odgovor čelnika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije.
SARAJEVO - Danski diplomat Peter Sorensen od četvrtka je formalno preuzeo dužnost novog posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini, objavljeno je na internetskoj stranici njegova ureda u Sarajevu (EUSR). Sorensen će u Sarajevo doputovati u nedjelju, a idućeg tjedna trebala bi biti obavljena primopredaja dužnosti između njega i Valentina Inzka, koji je uz dužnost visokog predstavnika za BiH do sada obnašao i dužnost posebnog predstavnika EU. Inzko će pak nastaviti obnašati dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, a na raspolaganju će mu ostati i široke ovlasti koje uključuju mogućnost smjene izabranih dužnosnika i nametanja odluka i zakona. Četrdesetčetverogodišnji danski diplomat, koji bi u BiH trebao ostati iduće četiri godine, slovi kao dobar poznavatelj stanja u Bosni i Hercegovini i njezinu susjedstvu. U Sarajevo dolazi s pozicije šefa delegacije EU u Makedoniji, bio je visokim dužnosnikom misije Ujedinjenih naroda na Kosovu te voditelj političkog odjela misije OESS-a u Hrvatskoj.
PARIZ - Međunarodna konferencija o Libiji, koja se u održava u Parizu na poticaj francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i britanskog premijera Davida Camerona, dvojca koji je najvatrenije zagovarao vojnu intervenciju protiv Moamera Gadafija, otvorena je u četvrtak poslijepodne u Elizejskoj palači u nazočnosti 60-ak izaslanstava, javljaju agencije. Naglasak konferencije pod nazivom "Prijatelji Libije" biti će na demokratskoj tranziciji i obnovi zemlje, 42 godine nakon što je pukovnik Gadafi u državnom udaru preuzeo vlast i vladao čvrstom rukom. Uz predstavnike libijskog Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC), na summitu sudjeluje 12 šefova država, 17 šefova vlada i oko 20-ak ministara. Na summit nisu propustili doći američka državna tajnica Hillary Clinton, čelnici NATO-a, EU-a, UN-a i brojni europski, arapski i afrički vođe, piše Reuters. Zapad želi izbjeći greške učinjene u Iraku, pa će se na trosatnom dnevnom redu prvenstveno naći teme vezane uz političku preobrazbu i obnovu, ali u središtu razgovora na marginama summita bit će i unosni poslovi u obnovi i proširenju libijskog naftnog sektora i infastrukturi, ističe AFP.
TRIPOLI - Bivši libijski vođa u bijegu Moamer Gadafi je u audio snimci koju je u četvrtak objavila satelitska televizija Arrai rekao da se neće predati i da je spreman za dugu bitku. "Ako i ne budete čuli moj glas, nastavite pružati otpor", rekao je Gadafi u toj poruci objavljenoj na obljetnicu državnog udara kojim je stupio na vlast 1. rujna 1969. "Nećemo se predati. Nismo žene i nastavit ćemo se boriti", rekao je Gadafi. Današnja poruka je četvrta od 20. kolovoza kada su ustanici preuzeli vlast nad Tripolijem. Četiri dana kasnije libijski pobunjenici su oglasili nagradu od 1,7 milijuna dolara za Moamera Gadafija, živog ili mrtvog.
ALŽIR - Moamer Gadafi nazvao je alžirskoga predsjednika Adbdelaziza Butefliku radi pregovora o ulazu u njegovu državu, ali alžirski je čelnik odbio taj poziv, objavio je u četvrtak lokalni list. Alžir je u ponedjeljak objavio da su Gadafijeva žena, kći i dvojica sinova ušli u tu zemlju, a prijelazna libijska vlast odmah je zatražila izručenje radi suđenja. Alžirski list El Watan poziva se na izvor blizak predsjedniku države i piše kako je Gadafi vjerojatno u mjestu Gadamisu na libijsko-alžirskoj granici. Već više od tjedan dana ne zna se gdje je Gadafi koji je iz Tripolija otišao nakon pada grada u ruke Nacionalnog prijelaznog vijeća. Visoki zapovjednik NTC-a u četvrtak je rekao kako se vjeruje da je Gadafi u pustinjskome mjestu Bani Validu, 150 kilometara jugoistočno od Tripolija.
WASHINGTON - Novo ispitivanje raspoloženja američkih birača, čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, pokazalo je kako većina njih smatra da predsjednik Barack Obama nije zaslužio još jedan četverogodišnji mandat u Bijeloj kući. Anketa koju je u kolovozu provelo Sveučilište "Quinnipiac" pokazuje kako 51 posto registriranih birača misli da Obama ne bi trebao biti ponovno izabran na predsjedničku dužnost, a 42 posto ih misli da bi trebao odslužiti dva predsjednička mandata. Američki birači potpuno su podijeljeni s obzirom na predsjednika Obamu – 47 posto kaže da o njemu ima pozitivno mišljenje, a toliko ih prema njemu izražava negativno stajalište. Čak 52 posto birača ne odobrava Obamino vođenje SAD-a, a 42 posto ih odobrava, što je veliki pad potpore u odnosu prema srpnju, kada je odnos bio 47 prema 46 posto, izvješćuje "Quinnipiac". Među bijelcima i muškarcima, potpora Obami kreće se nešto iznad 30 posto.
PARIZ - WikiLeaks upozorio je Sjedinjene Američke Države da namjerava objaviti nove diplomatske dokumente te je ignorirao njihovo traženje da ih ne objavi, objavio je u četvrtak State Department. "WikiLeaks nas je upozorio da će uskoro objaviti nove dopise te da i dalje namjerava objavljivati povjerljive dokumente", rekla je u Parizu glasnogovornica američkoga State Departmenta Victoria Nuland. Specijalizirana internetska stranica nije precizirala sadržaj dokumenta koji se može otvoriti samo lozinkom koja će biti objavljena "u prikladnom trenutku". WikiLeaks objavio je ovog tjedna novi niz s gotovo 134.000 američkih diplomatskih brzojava te se brani od optužaba prema kojima dovodi u opasnost ljudske živote objavljujući neredigirane američke diplomatske bilješke na svojim internetskim stranicama.
SOFIJA - Bugarska će svojim iskustvima pomoći Makedoniji glede integracija u EU i NATO, objavio je u četvrtak bugarski ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov. "Bugarska, prva zemlja koja je priznala nezavisnost Makedonije, pristupila je NATO-u i Europskoj uniji prije nekoliko godina. Imamo moralnu obvezu pomoći svim našim susjedima u ispunjavanju kriterija za članstvo", rekao je Mladenov nakon sastanka s makedonskim kolegom Nikolom Poposkim. Dvojica ministara su potpisala memorandum o suradnji na području euroatlantskih integracija. Taj će dokument, smatraju dvije strane, olakšati "razmjenu iskustava, kako pozitivnih tako i negativnih, koje je Bugarska stekla prije i nakon članstva u EU". Bugarska je uvijek snažno podupirala nezavisnost Makedonije i njezin pristup u EU i NATO. Makedonija je kandidatkinja za članstvo u NATO-u od 2004. i EU-u od 2007.