BEČ - Član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Ewald Nowotny strahuje da članice eurozone neće dovoljno ubrzati postupak parlamentarne ratifikacije dogovora o izmjenama kriznog fonda, pišu austrijski mediji. "Bojim se da zacrtani datum, kraj listopada, neće biti ispoštovan", citira austrijski tjednik Profil njegove riječi u izdanju od 22. kolovoza. Članice eurozone moraju usvojiti izmjene Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) kako bi od ECB-a mogao preuzeti zadaću kupovine obveznica prezaduženih zemalja na sekundarnim tržištima ako se za to ukaže potreba. Nowotny je ponovio da je ECB-ov program kupovine obveznice "razuman i efikasan instrument, koji ipak ne može funkcionirati na dulji rok". Sukladno izmjenama koje su čelnici eurozone dogovorili prije mjesec dana, EFSF i njegov nasljednik, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), moći će kupovati obveznice i na sekundarnom a ne samo na primarnom tržištu.
LONDON - Niz sporazuma kojima bi se Grčku prisililo da osigura jamstva za pomoć inozemnih vlada nepovoljno bi utjecao na kreditni rejting same Grčke, ali i ostalih zaduženih članica eurozone, upozorila je agencija Moody's. Austrija, Nizozemska i Slovačka objavile su u petak da žele jamstvo za svoje kredite Grčkoj, nakon što je Finska ishodila odgovarajuće obećanje od vlade u Ateni. Grčki dužnosnici ustvrdili su da o takvom planu razgovaraju samo s Finskom. U Moody'su upozoravaju da bi nastojanja da se sklope takvi sporazumi mogla odgoditi isplatu nove tranše pomoći Grčkoj i prisiliti Atenu da objavi insolventnost. Također bi ograničila raspoloživa sredstva za buduće programe pomoći. Stoga agencija očekuje da će ostale članice eurozone u konačnici odbaciti sporazum Finske i Grčke. "Načelni finsko-grčki sporazum o jamstvu potiče zabrinutost u vezi sa spremnošću i sposobnošću pojedinih dužnosnika u eurozoni da provode u djelo mjere koje bi se mogle pokazati nužnima kako bi se očuvala stabilnost Europske monetarne unije", poručuju u Moody'su.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo i dalje je na dobrom putu da u ovoj godini ostvari 3-postotni rast, usprkos neočekivano slabim rezultatima u drugom tromjesečju, naglasio je ministar financija. Najveće europsko gospodarstvo poraslo je prošle godine za 3,6 posto ali su podaci ovogodišnje drugo tromjesečje razočarali, pokazujući usporavanje rasta na tromjesečnoj razini na samo 0,1 posto, s 1,3 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. Ministar financija Wolfgang Schaeuble naglasio je u ponedjeljak da su očekivanja ovogodišnjeg rasta još uvijek bolja nego što su bila na početku godine. Pretjerana očekivanja donekle su prigušena ali nema naznaka recesije, dodao je.
BERLIN - Njemački automobilski div Volkswagen objavio je a će u prosincu na europskom tržištu lansirati novi model malog automobila pod nazivom „the up!". U Volkswagenu navode da će se „the up!“ nuditi u tri verzije s različitim specifikacijama i da će biti „jedan od najmanjih automobila sa četiri sjedala“, duljine samo 3,54 metara. Automobil će imati jednolitarski benzinski motor. U VW-u napominju i da planiraju proizvesti verziju tog modela na prirodni plin, te da postoje "konkretni planovi" za verziju s električnim pogonom u 2013. Cijena novog modela nije najavljena kao ni rok lansiranja na tržištima izvan Europe.
LONDON - Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu gotovo dva dolara, spustivši se nadomak razini od 106 dolara za barel, budući da trgovci i investitori očekuju obnovu isporuka nafte iz Libije nakon šestomjesečnog građanskog rata. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je za 1,99 dolara na 106,63 dolara. Na američkom tržištu bila je pak u plusu 60 centi i iznosila je 82,61 dolara, nakon što je nakratko pala na 81,13 dolara. Libija je prije rata proizvodila oko 1,6 milijuna barela sirove nafte dnevno, što je gotovo dva posto globalne opskrbe. Nakon što je stao libijski izvoz, slabija opskrba gurnula je u travnju cijene nafte u Londonu na najvišu razinu u dvije godine. Za vrijeme sukoba proizvodnja je gotovo ugašena a sada se postavlja pitanje u kojem će se roku obnoviti izvoz. Carsten Fritsch, analitičar frankfurtskog Commerzbanka, rekao je da bi se proizvodnja mogla vratiti na razinu od milijun barela za oko šest mjeseci, ako se ima na umu iračko iskustvo iz 2003.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Naznake skorog završetka oružanog sukoba u Libiji potaknule su kupovinu naftnih dionica u oskudnoj trgovini na europskim tržištima a zbog nesigurnosti i straha od recesije tražile su se i dionice prozvođača lijekova i zlata. Na najvećem postotnom dobitku bio je oko podneva indeks Pariške burze CAC, od 2,6 posto, dosegnuvši 3.095 bodova. Londonski Ftse ojačao je 2,4 posto, na 5.160 bodova dok je frankfurtski DAX bio u plusu 1,5 posto i iznosio je 5.560 bodova. Najveći su dobitnici u oskudnoj trgovini na europskim tržištima bila talijanska integrirana naftna poduzeća, kojima je potporu pružila nada da se oružani sukob u Libiji bliži kraju. Zbog straha od recesije ulagači su nastavili kupovati i zlato. Stoga su se početku tjedna tražile i dionice proizvođača zlata, pa su Rangold i Petropavlovsk bili na dobitku 3,9 odnosno 6,2 posto. Na dobitku od 2,8 posto bio je i tradicionalni defanzivni sektor proizvođača lijekova i proizvoda za njegu zdravlja.
TOKIO - Na azijskim je burzama tjedan počeo daljnjim padom cijena dionica jer se ulagači, u strahu od nove recesije u SAD-u, povlače iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnija utočišta za kapital, pa je cijena zlata dosegnula novu rekordnu razinu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks pao 0,6 posto, na 8.658 bodova, najnižu razinu u pet mjeseci. Južnokorejski Kospi indeks potonuo je više od jedan posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Singapuru oslabile između 0,2 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,8 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu se i ovog tjedna očekuje vrlo nestabilno trgovanje, jer posljednji makroekonomski podaci nisu odagnali strah ulagača od nove recesije u američkom gospodarstvu, a nema ni napretka u rješavanju dužničke krize u eurozoni. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks pao četiri posto, na 10.817 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,7 posto, na 1.123 boda, a Nasdaq indeks 6,6 posto, na 2.341 bod. Pad cijena dionica četvrti tjedan zaredom ponajviše je posljedica strahovanja ulagača od nove recesije. S&P 500 indeks sada je 17,6 posto u minusu u odnosu na svoju najvišu ovogodišnju razinu, dosegnutu krajem travnja, pa neki ulagači smatraju da je dno tržišta blizu.