PEKING - Kina se nada da će Europa poduzeti mjere kako bi zaštitila kineske investicije, poručio je kineski predsjednik Hu Jintao francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyu u četvrtak u Pekingu, ističući ipak da Kina ima povjerenje u euro i pozivajući investitore da nastave ulagati u europsku valutu. Sarkozy, koji se nalazi u kratkom posjetu Pakingu, zahvalio je Huu što Kina podupire njegove prijedlog dnevnog reda za predstojeći summit skupine G20. "Kina je zabrinuta zbog utjecaja dužničke krize u eurozoni, nada se da će europsko gospodarstvo moći zadržati stabilnost i da pogođene zemlje mogu ostvariti reforme", rekao je Hu Sarkozyu, prema kineskoj državnoj televiziji. "Kina ima povjerenja u europsko gospodarstvo i u euro, i sigurni smo da Europa ima mudrosti i sposobnosti da nadvlada trenutne teškoće i zadrži gospodarsku stabilnost i rast", istaknuo je Hu. "Europa će i dalje biti jedno od glavnih investicijskih tržišta za Kinu i nadamo se da će Europa poduzeti mjere da osigura kineske investicije", naglasio je kineski predsjednik. Sarkozyev cilj bio je dobiti potporu Pekinga za prijedlog dnevnog reda summita G20 najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju koji će ugostiti u listopadu te se čini da je dobio ono po što je došao. "Summit G20 mora uroditi nekim zaključcima, odlukama i doprinijeti obnovi globalne ekonomije. To je glavni cilj i Kina u tome igra ključnu ulogu", rekao je francuski predsjednik. Kina se slaže s glavnim temama summita G20 u Francuskoj, rekao je Hu, kako navodi kineska televizija. Francuska će biti domaćin ministarskog sastanka G7 u Marseillesu od 9. do 10. listopada, nakon čega će uslijediti sstanak ministara financija skupine G20 u Parizu. Sarkozy je rekao da je potpora Kine ključna za francuske ciljeve, među kojima je donošenje konkretogn plana kako riješiti gospodarsku neravnotežu i mjera za smanjenje tržišnih spekulacija te naglih promjena cijena roba.
SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić u četvrtak je u Banjoj Luci od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zatražio da iskoristi svoj utjecaj u Bosni i Hercegovini kako bi njen predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a podupro stajališta Beograda u odnosu na trenutačno stanje na Kosovu, a predsjednik RS obećao mu je svu moguću potporu. Jeremić je novinarima nakon sastanka s Dodikom kazao kako će poruke o statusu Kosova i preduvjetima za napredak Srbije na putu ka Europskoj uniji, što ih je za posjeta Beogradu prenijela njemačka kancelarka Angela Merkel, imati "strateške posljedice po regiju Balkana". Šef srbijanske diplomacije potvrdio je kako kani sudjelovati na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje bi u ponedjeljak trebalo, među ostalim, razmatrati i stanje na Kosovu. "Bilo nam je važno i ovdje se konzultirati oko ovoga... Pokušat ćemo napraviti zajednički stav u Predsjedništvu BiH oko toga da se podrži ono što će u ponedjeljak na sjednici Vijeća sigurnosti tražiti Srbija, a to je osuda jednostrane uporabe sile", izjavio je Jeremić. Dodik je pak njemačku kancelarku optužio za "nekorektan" nastup u Beogradu najavivši kako će vlasti RS kada je riječ o Kosovu u svemu slijediti politiku službenog Beograda. Ponovio je kako RS nikada neće dopustiti da BiH prizna neovisnost Kosova, a najavio je kako će na tom tragu pokušati utjecati i na stajalište što će ga na predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti UN zastupati predstavnik BiH, koja je trenutačno nestalna članica tog tijela. Jeremić i Dodik razgovarali su i o uspostavi vlasti u BiH, a predsjednik RS je pojasnio kako osobno ne kani poticati nikakve posebne razgovore o tome s drugim stranačkim liderima, no neće ih ni odbiti budu li ponuđeni "korektni prijedlozi".
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu za ratne zločine protiv bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Dražena Mikulića, državljanina BiH i Hrvatske, kojega se tereti za zlostavljanje Bošnjaka zatočenih tijekom rata u BiH u logoru Dretelj kod Čapljine. Kako je u četvrtak priopćeno iz Tužiteljstva BiH, Mikulić (39), koji je rođen u Tihaljini kod Ljubuškog gdje i sada živi, optužen je da je kao pripadnik vojne policije HVO-a tijekom srpnja i kolovoza 1993. godine nečovječno postupao prema civilima bošnjačke nacionalnosti zatočenim u logoru Dretelj. Optužnica se temelji na procjeni kako je Mikulić odgovoran za kršenje odredbi Ženevske konvencije o zaštiti civila tijekom ratnih sukoba. Precizira se kako je Mikulić osobno ili u suradnji s drugim čuvarima u više navrata sudjelovao u mučenjima na izrazito okrutan, svirep i ponižavajući način nanoseći zatočenicima tjelesne i duševne ozljede koje su rezultirale i smrtnim slučajevima.
MILANO - Mahmud Džibril, drugi čovjek libijskog Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC), zatražio je žurnu pomoć za svoju zemlju koja se nalazi u velikim financijskim i gospodarskim poteškoćama, a na njegu je molbu šef talijanske vlade Silvio Berlusconi odgovorio obećanjem o pomoći u novcu i gorivu. "Puno očekujemo od međunarodne zajednice jer nam je potrebna žurna pomoć", rekao je Džibril nakon razgovora s Berlusconijem u Milanu, posebice spomenuvši "osobe koje mjesecima nisu primile plaću". Berlusconi je kazao da je naredio "odmrzavanje prve tranše libijske imovine u iznosu od 350 milijuna eura", izražavajući volju Rima da pomogne novim libijskim vlastima. Glasnogovornik talijanske vlade je, međutim, precizirao da se odmrzavanje libijske imovine u inozemstvu može izvesti samo putem europskog sporazuma ili unutar UN-a. Berlusconi je također najavio da će se u ponedjeljak u Bengaziju između nove vlade i naftnog diva ENI-ja potpisati sporazum o isporuci velikih količina plina i goriva stanovništvu s odgodom plaćanja. Čelnik ENI-ja Paolo Scaroni je kazao da će Libija to platiti "u budućnosti isporukama nafte".
ZAGREB - Padom Tripolija u ruke ustanika, nakon čega su slijedile ulične borbe između snaga Nacionalnoga prijelaznog vijeća i pripadnika vojske Moamera Gadafija, na vidjelo je izašla činjenica o brojnim plaćenicima s prostora bivše Jugoslavije koji su se borili na Gadafijevoj strani, piše u najnovijem broju tjednik Time. Veze između obitelji Gadafi i bivše SFRJ sežu u dane Josipa Broza Tita, komunističkog predsjednika nekadašnje Jugoslavije koji je bio Gadafijev prijatelj i saveznik, podsjeća Time. Prema riječima veterana hrvatske vojske u BiH, izvjesnog topnika Marija koji je napustio Gadafijevu vojsku prije desetak dana, većina plaćenika iz nekadašnje Jugoslavije su Srbi. Mario (41) je bio zapovjednik jedinice koju su činili vojnici s juga Libije i iz Čada i tvrdi da mu je bilo jasno da će, nakon što se uključio NATO i stao na stranu pobunjenika, Gadafi izgubiti. "Disciplina je bila vrlo loša i bili su preglupi da bi bilo što naučili. Druga strana je podjednako loša, ako ne i gora pa bi sve bilo u redu da se nije umiješao Zapad. Gadafi bi ih razbio da nije bilo zračnih udara NATO-a", rekao je Mario. Silno Gadafijevo naoružanje više nije igralo tako veliku ulogu i do početka srpnja je 30 posto njegovih ljudi prešlo na drugu stranu, objasnio je Mario koji je krenuo prema Nigeru nakon što su Tripoli napustili ostali plaćenici iz bivše Jugoslavije, strani zapovjednici i savjetnici te plaćenici iz JAR-a. Njima su se, tvrdi, pridružili i visoki libijski dužnosnici. Među Gadafijevim plaćenicima je bio i jedan umirovljeni general JNA i dugogodišnji vojni savjetnik Moamera Gadafija. Ali i on je napustio Tripoli 21. kolovoza i otišao u Tunis. Stanje u Tripoliju je opisao kao potpuni kaos. "Cijeli se sustav urušio. Nisam razgovarao s Gadafijem četiri tjedna jer nije htio slušati", kazao je general koji je živio u Tripoliju i tamo vodio svoj biznis. Gadafija je opisao kao "budaletinu" i usporedio ga sa Slobodanom Miloševićem čiji je režim NATO napao 1999. zbog rata na Kosovu. "Ne možete se boriti s NATO-om i biti tvrdoglavi luđak", rekao je general.
RIM - Četvero talijanskih novinara, koje su u srijedu u Libiji oteli pripadnici Gadafijevih postrojbi, oslobođeno je, objavilo je u četvrtak talijansko ministarstvo vanjskih poslova potvrđujući informaciju dnevnika Corriere della Sera na internetskoj stranici. Dvoje specijalnih izvjestitelja dnevnika, Elisabetta Rosaspina i Giuseppe Sarcina, reporter La Stampe Domenico Quirio te L'Avvenirea Claudio Monici, "oslobođeni su prije otprilike pola sata", kazao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. Četvero novinara "sada se nalazi u hotelu gdje su ostali talijanski novinari. Dobro su, jedan ima malu ozljedu ruke, ništa ozbiljno", dodao je on. Po pisanju na stranici Corrierea, oslobođeni su zahvaljujući "upadu dvoje mladih u kuću". Dnevnik je dodao da se čini da je "njihov čuvar napustio kuću već prošle noći". Novinari su putovali automobilom iz Zavije, 40 km od libijskog glavnog grada, prema Tripoliju kad je skupina boraca lojalnih Moameru Gadafiju zaustavila njihovo vozilo i ubila vozača. Prebačeni su u kuću u Tripoliju.
SARAJEVO - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u četvrtak je odnijelo odluku o priznavanju Prijelaznog nacionalnog vijeća Libije kao jedinog legitimnog tijela vlasti u toj zemlji. Odluku o priznanju nove vlasti u Libiji i formalnom prekidu veza s režimom Moamera Gadafija Predsjedništvo BiH donijelo je na žurnoj sjednici održanoj u Sarajevu. Istom odlukom zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH da stupi u kontakt s predstavnicima Prijelaznog nacionalnog vijeća Libije kako bi se nastavilo s razvitkom bilateralnih odnosa između dvije države i osigurala zaštita ekonomskih interesa BiH u Libiji gdje su brojne bosanskohercegovačke tvrtke u proteklim godinama sudjelovale u realiziranju velikih infrastrukturnih projekata. BiH je prije četiri mjeseca povukla svog veleposlanika Ferhata Šetu iz Libije iako je veleposlanstvo u Tripoliju nastavilo djelovati. Libijski veleposlanik u BiH Salem Finnir u srijedu se stavio na raspolaganje Prijelaznom nacionalnom vijeću.
MOSTAR - Skupštinska većina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), sa sjedištem u Mostaru, koju čine vodeće hrvatske i bošnjačke stranke imenovale su u četvrtak Denisa Lasića iz HDZ-a BiH za mandatara za sastav nove županijske vlade skoro jedanaest mjeseci nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini. Lasićev izbor poduprli su HDZ BiH i HDZ 1990, ali i Socijaldemokratska partija BiH (SDP BIH) te Stranka demokratske akcije (SDA), koje su na razini Federacije BiH isključile iz vlasti dva HDZ-a, iako je za njih glasovao najveći broj Hrvata u BiH. Dogovor u HNŽ-u ranije su usuglasili čelnici četiriju stranaka. Mandatar Lasić izrazio je očekivanje da će nova vlada u ovoj županiji biti uskoro izabrana. Po njegovim riječima novu je vladu žurno uspostaviti zbog brojnih problema s kojima se suočava ova županija. Na sjednici je izabran i dio vodstva Skupštine ove županije. Za predsjednika je imenovan Ramiz Jelovac iz bošnjačkog naroda, a za zamjenika Luka Faletar iz reda Hrvata, dok se predstavnici HDZ-a BiH i SDP-a BiH nisu mogli usuglasiti oko toga kome će pripasti mjesto zamjenika predsjednika iz reda Srba.
PARIZ - Libijski komandosi koji traže Moamera Gadafija umalo su ga uhvatili u srijedu kada su upali u privatnu kuću u Tripoliju gdje se navodno skrivao, objavio je u četvrtak časopis Paris Match. Pozivajući se na izvor u jedinici čiji rad koordiniraju tajne službe arapskih zemalja i libijskih ustanika, francuski tjednik prenosi kako službe vjeruju da je Gadafi još uvijek negdje u glavnom gradu. Gadafija više nije bilo u tzv. sigurnoj kući u središtu Tripolija kada su agenti upali u srijedu u osam sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu, nakon dojave pouzdanog izvora. Ipak, našli su dokaze da je ondje proveo najmanje jednu noć, iako se ne zna kada. Brojni analitičari smatraju da su Francuska, Velika Britanija i njihovi arapski saveznici poslali specijalce u Tripoli koji surađuju s libijskim komandosima.
LJUBLJANA - Nedavna objava međunarodnog natječaja za izradu sustava elektroničke naplate cestarine u Sloveniji po prevoženim kilometrima naišla je na žestoko protivljenje stranke bivšeg premijera Janeza Janše, dok sadašnja vlada Boruta Pahora muku muči sa sve manjim proračunskim prihodima te s 4 milijarde eura duga državne tvrtke za autoceste (DARS) pa razmišlja o njihovoj mogućoj privatizaciji, navode slovenski mediji. Bivša vlada Janeza Janše uvela je vinjete pred parlamentarne izbore 2004. godine, pa se oštro protivi njihovu ukidanju, dok je sadašnja vlada Boruta Pahora sklona njihovu postupnom ukidanju i davanju slovenskih autocesta u koncesiju stranom ponuđaču. Slovenski mediji navode da će u rebalansu državnog proračuna, za koji Pahorova vlada očekuje da će ga parlament uskoro prihvatiti, biti najviše rezova na području planiranih infrastrukturnih ulaganja. Osobito se to odnosi na gradnju novih i održavanje postojećih autocesta i magistralnih cesta. Uz to, mediji dodaju da sadašnja vlada smatra kako bi u razvoju prometne infrastrukture Slovenija ubuduće prednost trebala dati željeznicama. Od toga je naime bitno ovisan razvoj luke Koper kako ne bi izgubila svoje dosadašnje prednosti u odnosu na druge sjevernojadranske luke, jer je sadašnja infrastruktura zastarjela pa bi Koper mogao izgubiti prednosti koje ima pred Rijekom i Trstom.
LJUBLJANA - U Ljubljani je u četvrtak predstavljen zajednički projekt hrvatskih i slovenskih omladinskih društava pod nazivom "Djeca i mladi ne priznaju granice", čiji je cilj bolja društvena integracija i suradnja mladih, a za koji je osigurano 232.000 eura, od čega 85 posto od Europske unije koja takve programe sufinancira kroz operativni program IPA SI-HR 2007.-2013. godine. U projekt, koji je počeo u travnju ove godine i bit će završen u ožujku 2013., uključeno je 5000 djece i mladih iz lokalnih zajednica uz hrvatsko-slovensku granicu te četrdesetak njihovih društava, navela je na konferenciji za novinare prilikom zajedničkog predstavljanja projekta u Ljubljani Snježana Krpes iz hrvatske udruge Naša djeca. Aktivnosti koje će se izvesti u okviru projekta odnose se na povezivanje djece i mladih s obje strane granice. Projekti među ostalim uključuju istraživački rad i razbijanja predrasuda i stereotipa djece prema drugim nacionalnim skupinama, organiziranje kampa za djecu i voditelje "dječjih vijeća Hrvatske" i "otroških parlamentov" u Slovenije. Uz to, predviđena je revija jednominutnih filmova na temu "Život uz granicu", koja će se održati u Zaboku, te završni dječji glazbeni festival u Varaždinu, čime će projekt 2013. biti zaključen. Slovenska strana iznijela je podatak da je od 2007. godine na projekte održiva razvitka uz međudržavnu granicu dodijelila sredstva u iznosu 34 milijuna eura, uz potporu iz različitih europskih programa.