BRUXELLES - Europska komisija ovoga je tjedna odobrila zahtjev Portugala da se iz Europskog globalizacijskog fonda (EGF) pomogne otpuštenim radnicima u industriji obuće, njih 680, priopćeno je iz Bruxellesa. Pomoć u iznosu od 1,4 milijuna eura, koju još moraju odobriti Europski parlament i zemlje članice, trebala bi pomoći radnicima da nađu novi posao. "EGF je učinkovit financijski instrument EU-a koji pomaže radnicima koji se suočavaju s masovnim otkazima. Oni u portugalskoj industriji obuće pogođeni su promjenama u svjetskim trgovinskim obrascima, kao i ekonomskom i financijskom krizom posljednjih godina. Ova odluka pomoći će radnicima tvornice Rohde da pronađu novi posao kroz obuku kojom bi trebali dobiti nove vještine", rekao je Laszlo Andor, europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.
PEKING - Kineski potpredsjednik Xi Jinping poslao je u petak poruku povjerenja u dugovima opterećeno američko gospodarstvo, tijekom drugog dana razgovora s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom u Pekingu. Optimistični tonovi Xija, vjerojatno sljedećeg kineskog predsjednika, u potpunoj su suprotnosti s kritikama kineskih državnih medija o načinima kako se Washington nosi s problemima u domaćoj ekonomiji, čiji je Kina najveći strani kreditor. "Američko gospodarstvo je vrlo prilagodljivo i sposobno za oporavak", rekao je Xi na gospodarskom forumu. To je prvi komentar nekog visokog kineskog dužnosnika o stanju američkog gospodarstva nakon što je agencija Standard and Poor's ovoga mjeseca smanjila kreditni rejting SAD-a.
BRUXELLES - Čini se da se novi europski paket pomoći za Grčku, dogovoren u srpnju, već našao pod znakom pitanja zbog zahtjeva nekoliko manjih zemalja članica Europske unije da vlada u Ateni osigura jamstva za njihove zajmove, pišu europski mediji. Inicijativu predvodi finska vlada, koja je u utorak objavila da je s Atenom postigla dogovor da Grčka uplati gotovinski polog kao jamstvo za finski udio u paketu pomoći ukupne vrijednosti 109 milijardi dolara. Finsko-grčki dogovor izazvao je efekt domina pa su nakon Finske i Austrija, Nizozemska, Slovenija i Slovačka sugerirale da priželjkuju isti tretman. Na te zemlje otpada oko 11 posto ukupnog iznosa zajma ali njihova inicijativa dodatno potkopava ionako krhku solidarnost u eurozoni a i pojačava nervozu na tržištima.
BERLIN - Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Juergen Stark protivi se izdavanju zajedničkih obveznica eurozone, jer smatra da će to smanjiti motivaciju problematičnih zemalja da riješe proračunske probleme. Analitičari procjenjuju, međutim, da će ih eurozona izdati već iduće ili 2013. godine. Duesseldorfski financijski dnevnik Handelsblatt prenio je u petak Starkovu izjavu da bi izdavanje zajedničkih zajedničkih obveznica eurozone predstavljalo "prijenos boniteta stabilnih, snažnih zemalja na zemlje sa manje solidnim državnim financijama". Ovotjedna anketa, koju je Reuters proveo među ekonomistima pokazala da će se europski čelnici možda ipak morati suočiti sa činjenicom da je zajednička obveznica među rijetkim mjerama koje mogu suzbiti dužničku krizu. Većina njih očekuje da će prve obveznice biti izdane već 2012. ili 2013.
BRUXELLES - Bivši predsjednik Europske komisije Francuz Jacques Delors ocijenio je ovoga tjedna da su euro i Europska unija na rubu kolapsa, te da su reakcije europskih čelnika na krizu preskromne. "Otvorimo oči: euro i Europska unija su na rubu kolapsa. Da se to ne bi dogodilo, izbor mi se čini jednostavnim: ili će zemlje članice prihvatiti ojačanu ekonomsku suradnju za koju sam se uvijek zalagao, ili će prebaciti dodatne ovlasti na Uniju", kazao je Delors u zajedničkom intervjuu za belgijski list Le Soir i švicarski Le Temps. "Uvijek sam govorio da uspjeh Europe na ekonomskom planu počiva na trokutu: stimulirajuće tržišno natjecanje, suradnja koja jača i solidarnost koja ujedinjuje. Treba prijeći na djela", rekao je Delors. "Ako dužnička kriza ne bude riješena, Europa će postati običan prostor slobodne trgovine", zaključio je.
BUDIMPEŠTA - Mađarska banka OTP objavila je da joj je neto dobit u drugom tromjesečju poskočila za 36 posto zahvaljujući niskoj poredbenoj osnovici u prošloj godini i znatnom padu troškova pokrivanja rizika. Bančina neto dobit iznosila je u drugom tromjesečju 37,29 milijardi forinti (195,4 milijuna dolara), u odnosu na 27,4 milijarde forinti u istom razdoblju lani kada ju je pritisnuo značajan otpis nematerijalne imovine u Crnoj Gori. Ako se izuzmu stavke poput posebnog poreza za financijski sektor, isplaćenih dividendi i neto gotovinskih transfera, dobit je u odnosu na prošlu godinu porasla za pet posto i iznosila je 44,6 milijardi forinti. Najveću potporu bančinim rezultatima dao je pad rezervacija za rizike na razini grupe za 40 posto, na 50 milijardi forinti.
LJUBLJANA - Slovenija će idući tjedan dobiti poslovni "kodeks" ponašanja subjekata u prehrambenom lancu kojim se želi regulirati odnose između proizvođača, prerađivača i trgovaca, najavio je slovenski ministar za poljoprivredu Dejan Židan. "Postoji velika vjerojatnost da će kodeks biti potpisan u utorak idućeg tjedna", rekao je Židan u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA. Izradu kodeksa zadnjih nekoliko mjeseci koordiniralo je ministarstvo poljoprivrede, kako bi se došlo do "pravednijih" cjenovnih odnosa, regulacije prevelikih trgovačkih marži i drugih posrednih troškova koje trgovački lanci nameću proizvođačima hrane.
WASHINGTON - Američka banka Bank of America ukinut će u ovom tromjesečju 3.500 radnih mjesta u sklopu šireg restrukturiranja koje bi mogle dovesti do rezanja i dodatnih nekoliko tisuća radnih mjesta objavio je Wall Street Journal. Ukidanje 3.500 radnih mjesta zahvatit će sve odjele najveće banke u zemlji po imovini i bit će provedeno do kraja rujna, izvijestile su novine, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom. Još uvijek se raspravlja o broju radnih mjesta koja će biti ukinuta, no jedan izvor kazao je za WSJ da bi moglo biti eliminirano najmanje 10.000 radnih mjesta, što znači da bi banka otpustila 3,5 posto svoje radne snage. Konačna odluka očekuje se početkom sljedećeg mjeseca.
LONDON - Već godinama su Velika Britanija i London jedno od glavnih turističkih središta na svijetu. Prošle je godine Veliku Britaniju posjetilo 32 milijuna stranih turista, pri čemu je 14 milijuna posjetilo London. Broj atrakcija i zanimljivosti koji privlače turiste je nemoguće pobrojati, no u zadnje vrijeme sve ih više dolazi zbog utakmica Premiershipa. Tako je prošle godine Englesku posjetilo 750.000 turista isključivo kako bi mogli prisustvovati utakmicama elitnog razreda otočkog nogometa. Usporedbe radi, kraljevsku Buckinghamsku palaču posjetilo je samo 50.000 ljudi. Turisti koji su na Otok stigli zbog nogometa potrošili su 690 milijuna eura. U prosjeku svaki je potrošio oko 900 eura, što je daleko više od 650 eura koliko u prosjeku troše 'obični' turisti. Najviše 'nogometnih turista' već tradicionalno dolazi iz skandinavskih zemlja, a na vrhu su Norvežani. Na drugom mjestu su gosti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
SAN FRANCISCO/NEW YORK - Vodeći proizvođač osobnih računala u svijetu, američki Hewlett-Packard objavio je će za 7,1 milijardu funti (11,7 milijardi dolara) kupiti britansku softversku tvrtku Automony u sklopu strateške preorijentacije poslovanja. HP će tako ubuduće prestati proizvoditi hardver i preorijentirati se na softver. Ta se vijest nadovezala na upozorenje konkurenta Della da očekuje slabljenje potražnje na američkom tržištu u narodnim mjesecima. Britansko poduzeće Autonomy osnovali su istraživači Sveučilišta u Cambridgeu, a specijaliziralo se za tehnologije prepoznavanja uzoraka. HP će za dionicu Autonomyja platiti 2.550 penija. U srijedu u vrijeme zatvaranja dionica stajala je 1.558 penija.
LONDON - Cijena sirove nafte na londonskom tržištu stabilizirala se iznad 107 dolara za barel nakon što se prethodnog dana strmoglavila gotovo tri posto pod pritiskom slabih ekonomskih pokazatelja koji su dodatno pojačali zabrinutost da svijet ponovno klizi u recesiju. Cijena barela u Londonu porasla je oko podneva 65 centi na 107,64 dolara, nakon što se dan ranije strmoglavila na 106,99 dolara na zatvaranju tržišta. Na američkom tržištu barel je bio u minusu 2,43 dolara i njime se trgovalo po 80,85 dolara za barel. „Kratkoročni trend pada cijena još nije završio. Nafta bi na američkom tržištu mogla bi pasti na 75 dolara za barel. Temeljna slika nije tako loša, ali ako cjelokupno gospodarstvo ostane slabo, cijene će teško porasti“, rekao je Tony Nunan iz japanskog Mitsubishi Corporationa.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica sunovratila su se u petak blizu najniže razine u dvije godine pod pritiskom straha od nove recesije i pojačanih problema europskih banaka s kratkoročnim financiranjem. Indeks Londonske burze Ftse bio je oko podneva na gubitku dva posto, spustivši se na 4.988 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je čak 3,7 posto, strmoglavivši se na 5.396 bodova a pariški CAC bio je u minusu 2,1 posto i spustio se na 3.010 bodova. "Tržište jako zabrinjavaju sve slabiji izgledi za rast svjetskog gospodarstva općenito i Sjedinjenih Država konkretno", konstatirao je marcus Svedberg iz East Capitala. Strah od recesije snažno je raspirila banka JPMorgan, snizivši prognozu gospodarskog rasta SAD-a, nakon što je Morgan Stanley u sličnom potezu u srijedu snizio prognozu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini. Tržišta dodatno brine što su pojedine europske banke prisiljene plaćati više kamate za kratkoročne kredite u dolarima. Stoga je najveći gubitnik na tržištima u petak bio bankovni sektor.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, jer ulagači strahuju od nove recesije u SAD-u, ali i da će dužnička kriza u eurozoni izazvati krizu tamošnjeg bankarskog sustava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu više od dva posto, dok je južnokorejski Kospi indeks potonuo više od šest posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru i Australiji pali su između 2,8 i 3,2 posto, a u Šangaju oko 1,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 3,3 posto. „Podaci iz SAD-a ukazuju na najgoru moguću kombinaciju za gospodarstvo, usporavanje rasta ekonomije uz jačanje inflacije. To, dakako, negativno utječe na raspoloženje na azijskim burzama“, kaže Frances Cheung, analitičarka u banci Credit Agricole.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica potonule više od 3,5 posto, nakon vala loših vijesti koje su produbile strahovanja ulagača od nove recesije u SAD-u, a kolika je panika zavladala na tržištu pokazuje skok VIX 'indeksa straha' za 38 posto. Dow Jones indeks pao je 419 bodova, ili 3,68 posto, na 10.990 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,46 posto, na 1.140 bodova, a Nasdaq indeks 5,22 posto, na 2.380 bodova. Jučer su pale cijene u svih 10 sektora S&P indeksa, pri čemu je palo 99 posto od 500 dionica sadržanih u tom indeksu. Zbog panike na tržištu, VIX 'indeks straha' Čikaške burze opcija skočio je jučer 38 posto, na 43,5 bodova. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.