Cijena barela u Londonu porasla je oko podneva 65 centi na 107,64 dolara, nakon što se dan ranije strmoglavila na 106,99 dolara na zatvaranju tržišta. Na američkom tržištu barel je bio u minusu 2,43 dolara i njime se trgovalo po 80,85 dolara za barel.
„Kratkoročni trend pada cijena još nije završio. Nafta bi na američkom tržištu mogla bi pasti na 75 dolara za barel. Temeljna slika nije tako loša, ali ako cjelokupno gospodarstvo ostane slabo, cijene će teško porasti“, rekao je Tony Nunan iz japanskog Mitsubishi Corporationa.
"Ono što bi moglo preokrenuti situaciju je smanjenje opskrbe iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC). Pitanje je koja će cijena biti okidač za takav potez", dodao je.
Pad cijena nafte podudara se s valom rasprodaja na tržištima, budući da ulagači bježe iz rizične imovine i traže sigurnija utočišta, kao što je zlato.
Američki podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je aktivnost tvornica u američkoj srednjoatlantskoj regiji pala u kolovozu na najnižu razinu od ožujka 2009.
Neočekivani pad američke prodaje nekretnina u srpnju i veći od očekivanja rast nezaposlenosti dodatno su potpirili bojazni da bi se američki gospodarski oporavak mogao zaustaviti i kliznuti u recesiju.
U Europi je pak zabrinutost da bi se dužnička kriza u eurozoni mogla proširiti i na financijski sustav u regiji pritisnula tržišta kratkoročnih kredita, prisilivši neke europske banke da plaćaju više kamate za zajmove u američkim dolarima.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 105,42 dolara, što znači da je bila 1,46 dolara niža nego dan ranije.