KAIRO - Svrgnuti egipatski predsjednik Hosni Mubarak napustio je u srijedu ujutro bolnicu u Šarm el-Šeiku, gdje je bio u pritvoru i na putu je za Kairo gdje će mu se suditi za korupciju i ubojstvo prosvjednika, pet mjeseci nakon pobune kojom se završila njegova tridesetogodišnja autoritarna vladavina, izvijestila je državna televizija. "Mubarak je u vozilu hitne pomoći prevezen u zračnu luku u Šarm el-Šeiku, odakle će zrakoplovom poći u Kairo", objavila je državna televizija. Mubarak (83), treba uz jako osiguranje doći na sud u krugu policijske akademije, u predgrađu Kaira, kao i dvojica njegovih sinova Ala i Džamal. Ako ga sud proglasi krivim za ubojstvo, prijeti mu smrtna kazna. Sudit će se i bivšem ministru unutarnjih poslova Habibu el-Adliju, kojeg se dobar dio naroda nekad bojao i mrzio ga, te šestorici visokih dužnosnika tog ministarstva. Poduzetniku Huseinu Salemu, Mubarakovu bliskom suradniku, sudit će se u odsutnosti. Svi su optuženi da su pronevjerili više milijuna dolara državnog novca i naredili ubijanje prosvjednika protiv režima u vrijeme narodnog ustanka u siječnju i veljači, u kojemu je ubijeno gotovo 850 ljudi i srušena Mubarakova vlast. Zgradu suda osigurava više od tisuću redarstvenika i vojnika. Gotovo 600 ljudi - odvjetnika, obitelji žrtava, novinara - ima odobrenje za praćenje suđenja. Mubarakov branitelj tražit će oslobađajuću presudu.
TOKIO - Japan je u srijedu donio zakon o osnivanju javnog fonda iz kojega će se žrtvama nuklearne katastrofe u Fukushimi isplatiti odšteta od više desetaka milijarda eura. Vlada će u početku izdvojiti 2.000 milijarda jena (18 milijarda eura) u vidu posebnih obveznica, izvijestila je agencija Kyodo, ali bi krajnji iznos trebao biti puno veći. Po zakonu koji je donio senat, nakon glasovanja zastupnika, operater nuklearne centrale Fukushime Daiichi, Tokyo Electric Power (Tepco) i druge tvrtke za proizvodnju električne energije nuklearnim putem sudjelovat će u tom fondu u korist žrtava. Zakon ne određuje iznos kojim će raspolagati fond, ali ističe da Tepco, čije su dionici izgubile više od 80 posto vrijednosti, poslije morati vratiti sav novac koji će fond isplatiti žrtvama.
U potresu i tsunamiju koji su 11. ožujka pogodili Japan, teško je oštećena nuklearna centrala Fukusima Daiichi, zbog čega je više od 80.000 ljudi moralo iseliti u krugu 20 km i s drugih područja izloženih jakom zračenju.
GVATEMALA - Sud u Gvatemali osudio je u utorak 6.060 godina zatvora svakome od četvorici bivših vojnika optuženih za pokolj 201 seljanina u vrijeme građanskog rata u Gvatemali (1960.-1996.), što je prva osuda za taj zločin počinjen prije gotovo 30 godina. Sud je utvrdio da su optuženici, pripadnici elitne vojne postrojbe, krivi za pokolj počinjen između 6. i 8. prosinca 1982. te im odredio kaznu od 30 godina zatvora po ubijenom seljaninu, bez mogućnosti smanjenja, što je ukupno 6.030 godina zatvora, navodi se u obrazloženju presude. Toj se kazni dodaje još 30 godina zatvora za svakog optuženika za počinjene "zločine protiv čovječnosti i ugrožavanje državne sigurnosti". Krivci su pokazali svoju "izopačenost" budući da su "sa zemljopisne karte izbrisali" cijelo selo Las Dos Erres u općini La Libertad, 600 km sjeverno od prijestolnice, rekli su suci. U 36-godišnjem sukobu u Gvatemali između prorevolucionarne seoske gerile (IAR, Pokret 13. svibnja) i vlade koju su podupirali ekstremna desničarska milicija i vojska (Nova antikomunistička organizacija, Bijela ruka) pobijeno je 100.000 ljudi, 40.000 je nestalo, više od 100.000 je protjerano. Suđenje je posljednji korak u obračunu s dužnosnicima optuženima za ratne zločine tijekom građanskog rata između ljevičarske gerile i vlade.
AMAN - Američki senatori pozvali su administraciju Baracka Obame da nametne strože sankcije režimu predsjednika Bašara al-Asada zbog krvave represije prema svome narodu u Siriji gdje je proteklih dana ubijeno više od 160 osoba, a napadi se nastavljaju i najteže je u gradu Hami, simbolu otpora. "SAD treba nametnuti sankcije sirijskom energetskom sektoru kao odgovor na ubojstva civila u vojnoj ofenzivi koju je zapovijedio al-Asad", rekao je američki senator, republikanac Mark Kirk. U nedjelju je u Siriji ubijeno 139 civila, od čega gotovo stotinu u gradu Hami, prema izjavama očevidaca i aktivista za ljudska prava, a u ponedjeljak i utorak najmanje 27 civila, od čega 13 u Hami. Napadi se nastavljaju iako je počeo sveti muslimanski mjesec posta ramazan. Senator Kirk i njegovi kolege Kirsten Gillibrand (demokratska stranka) i neovisni Joseph Lieberman izradili su prijedlog sankcija protiv tvrtki koje ulažu u sirijski energetski sektor. U utorak je admiral Mike Mullen, načelnik američkog združenog stožera oružanih snaga, isključio američku vojnu intervenciju u Siriji i najavio nastavak političkog i diplomatskog pritiska na al-Asadov režim da provede reforme. Prosvjedi protiv al-Asadova režima počeli su 15. ožujka, u jeku pokreta arapskog proljeća, a u gušenju prosvjeda dosad je ubijeno 2.000 ljudi, među kojima 1.600 civila, prema podacima udruga za ljudska prava. Grad Hama je simbol borbe protiv režima od strašne represije iz 1982. godine kada je pobunu povela skupina Muslimanska braća i u gušenju je ubijeno 20.000 ljudi.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama parafirao je u utorak zakon, koji je netom odobrio Senat, o podizanju limita zaduživanja zemlje kako bi se izbjegla situacija u kojoj Sjedinjene Države više ne bi mogle otplaćivati svoje dugove. "Predsjednik je parafirao tekst, koji je postao zakon", rekao je glasnogovornik Bijele Kuće Jay Carney. Obama je parafirao taj zakon nedugo nakon što ga je prihvatio Senat sa 74 glasa protiv 26, dan nakon što ga je Predstavnički dom izglasao sa 269 glasova protiv 161. Nakon prihvaćanja zakona, koji predviđa proračunske rezove, ali niti jedno povišenje poreza, Obama je pozvao Kongres da poduzme mjere za stimuliranje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta. "Moramo poduzeti sve što je u našoj moći da potaknemo gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta u Americi", rekao je predsjednik. U kratkom govoru u Bijeloj Kući predsjednik je rekao da se svi moraju uključiti, istaknuvši da je to načelo za koje će se zalagati u sljedećim fazama. Također je naglasio da se proračun ne može stabilizirati preko leđa onih koji su najteže pogođeni u recesiji. Obama je ocijenio da je upravo potpisani zakon prvi korak prema tome da Sjedinjene Države žive u skladu sa svojim mogućnostima i ustvrdio da još puno toga treba učiniti kako bi se oporavilo najsnažnije svjetsko gospodarstvo. Govoreći u Bijeloj kući, Obama je jasno dao do znanja kako očekuje da porezna reforma bude jedan od rezultata rada novog povjerenstva, u čijem su sastavu i demokrati i republikanci, te da je za smanjenje deficita potreban "uravnotežen pristup" u kojem će bogati plaćati veće poreze, što je jedan od temeljnih zahtjeva njegove Demokratske stranke.
WASHINGTON - Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde pozdravila je u utorak podizanje limita američkog duga, "dobru vijest za američko i svjetsko gospodarstvo", i zatražila nastavak napora za smanjenje deficita. "Politički dužnosnici moraju osmisliti plan uravnoteženja proračuna koji će sadržavati jasne srednjoročne ciljeve glede duga i deficita", navela je Lagarde u priopćenju i pozvala na štednju u socijalnoj zaštiti i pronalaženje novih izvora fiskalnih prihoda.