OSIJEK - Štete od suše na poljoprivrednim kulturama u Osiječko-baranjskoj županiji prema prvih procjenama iznose i do 300 milijuna kuna, rečeno je današnjem sastanku u Osijeku u organizaciji županijskog povjerenstva za procjenu šteta, na kojem su predstavnici seljačkih udruga ponovili i da ne odustaju od za sutra najavljenih prosvjeda ako se ne ispune njihovi zahtjevi o otkupnoj cijeni pšenice od 1,60 kuna za kilogram. Štete od suše su ogromne na proljetnim kulturama, najviše na kukuruzu, soji, šećernoj repi i suncokretu i kreću se u prosjeku od 20 do 50 posto, a na nekim područjima i znatno više. Oko Valpova, Donjeg Miholjca i dijela Baranje, gdje je pjeskovito tlo, štete na tim usjevima su i do 90 posto, istaknuto je sastanka koji je sazvao predsjednik županijskog povjerenstva za procjenu šteta osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak. On je najavio kako će se 29. srpnja održati sjednica Povjerenstva za procjenu šteta, te nakon svih prikupljenih podataka donijeti odluka da li će se proglasiti stanje elementarne nepogode. Predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje Dragutin Dukić ponovio je da seljaci ne odustaju od za sutra najavljenih prosvjeda ako im se večeras do 24 sata ne ispune zahtjevi. Danas za 16 sati dogovoren je sastanak u Slavonskom Brodu s otkupljivačima pšenice, na kojega je pozvan i ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Dva mjeseca tražimo isto, a dan prije najavljenih prosvjeda pristali smo još jednom razgovarati, ali ne i odustati od zahtjeva da otkupna cijena pšenice bude najmanje 1,60 kuna za kilogram, da se poticaji za proljetnu sjetvu isplate do 15. rujna, da ova godina ne bude referentna godina, te da se donese zakon koji će pšenicu regulirati kao stratešku proizvodnju, kazao je Dukić. Većina otkupljivača za pšenicu ovogodišnjeg roda nudi 1,35 kuna za kilogram.
ZAGREB - Pulska Uljanik grupa ostvario je u prvom polugodištu ove godine konsolidiranu neto dobit od 13,5 milijuna kuna, što je 87 posto više od 7,2 milijuna kuna dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Uljanika objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Uljanik Grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 876,3 milijuna kuna, što je 36,7 posto manje na godišnjoj razini. Istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 37,4 posto, na 862,8 milijuna kuna. Dobit samog brodogradilišta Uljanik, bez ostalih društava koja čine grupu, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosila je 2,1 milijun kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju bila 912 tisuća kuna.
ZAGREB - Tijekom proteklog vikenda, od petka 22. srpnja do nedjelje 24. srpnja, na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta zabilježen je promet 513.966 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od gotovo 24 milijuna kuna, pri čemu je promet vozila bio veći za tri posto, dok je prihod od naplaćene cestarine veći za 7,2 posto u odnosu na usporedivi vikend prošle godine, doznaje se iz HAC-a. Koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb na istoimenoj je autocesti na ulazu i izlazu u Lučkom kod Zagreba zabilježio 200.453 vozila ili 1,1 posto manje nego lani. Na naplatnoj postaji Krk bilo je 32.425 vozila ili 2,7 posto manje, a na naplatnoj postaji Rupa 2,3 posto više odnosno 59.945 vozila. Na autocesti Zagreb-Macelj prošli vikend naplaćeno je 3,8 milijuna kuna cestarine, što je 4,7 posto više nego u četvrtom vikendu prošlogodišnjeg srpnja, a vozila je bilo 102.396 ili 4,4 posto više. Na Istarskom ipsilonu koncesionar Bina Istra izbrojao je 119.515 vozila odnosno 8,7 posto više nego lani.
ZAGREB - Nastavlja se slaba kreditna aktivnost poslovnih banaka usmjerena prema privatnom sektoru, pri čemu je u prvih pet mjeseci ove godine rast plasmana banaka zabilježen u najvećoj mjeri kod sektora poduzeća te u manjoj mjeri kod ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija, dok se efektivno stanje kredita odobrenih stanovništvu smanjilo. Po podacima Hrvatske narodne banke, na kraju svibnja ukupni su plasmani iznosili 254,3 milijarde kuna, i na godišnjoj je razini njihov nominalni rast iznosio 7,7 posto, ali efektivno je, uslijed promjena tečaja, ostao umjeren, na 4,1 posto. Tako se snažan nominalni porast plasmana banaka nebankarskom sektoru tijekom svibnja gotovo u potpunosti odnosi na tečajne promjene. Plasmani su u svibnju ostvarili snažan nominalni rast od 4,1 milijardi kuna ili 1,6 posto, ali to se gotovo u potpunosti odnosilo na tečajne promjene odnosno deprecijaciju kune prema euru te osobito prema švicarskom franku, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Ako se isključi utjecaj tečaja, plasmani su u svibnju povećali za samo oko 400 milijuna kuna ili 0,1 posto. Na godišnjoj razini rast plasmana banaka nominalno se ubrzao na 7,7 posto, ali efektivno je ostao umjeren, na 4,1 posto. Sektorska struktura pokazuje da se svibanjski rast plasmana odnosio isključivo na sektor poduzeća (isključi li se utjecaj tečaja). Za razliku od njih, efektivno stanje kredita odobrenih stanovništvu u tom se razdoblju smanjilo. Slična kretanja zabilježena su i na godišnjoj razini, što je odraz slabe potražnje tog sektora za kreditima. Na kraju svibnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 128,3 milijardi kuna, u čemu su sa oko 46 posto ili 58,8 milijardi kuna zastupljeni stambeni krediti. Na godišnjoj razini bilježi se nominalni rast kredita stanovništvu (bez utjecaja tečaja) za 4,4 posto. Plasmani banaka središnjoj državi u svibnju su se blago povećali zbog rasta kredita banaka.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna oslabila prema euru za 0,07 posto, a prema švicarskom franku za 2,19 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra iznosi 7,459950 kuna, a franka 6,442655 kuna. Rast tečaja švicarske valute odraz je kretanja na međunarodnim valutnim tržištima, a na tim su tržištima tečajevi dolara i eura danas znatnije oslabjeli prema švicarskom franku, jer su se ulagači nakon izostalog napretka u pregovorima o povećanju razine zaduživanja SAD-a okrenuli valuti koju percipiraju sigurnim utočištem za kapital. Dolar je tako oslabio dva posto prema švicarskoj valuti, zabilježivši rekordno niskih 0,80210 franaka, a u sličnom postotku prema franku je oslabio i euro, spustivši se na 1,15315 franaka, najnižu razinu u gotovo tjedan dana. Uz euro i franak, kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna oslabila i prema američkom dolaru, za 0,18 posto, te prema britanskoj funti, za 0,10 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi središnje banke je 5,188809 kuna, a funte 8,445545 kuna.
ZAGREB - Negativni sentiment sa svjetskih burzi prelijeva se danas i na Zagrebačku burzu, pri čemu su indeksi potonuli za više od jedan posto i izbrisali sve dobitke od početka godine. Crobex indeks pao je do podneva 1,4 posto, na 2.067 bodova. Crobex10 potonuo je 1,57 posto, na 1.160 bodova. Oba indeksa izbrisala su sve ovogodišnje dobitke. Pritom je Crobex na najnižoj razini od 27. prosinca 2010., kada je na zatvaranju iznosi 2.061 bod, a Crobex10 od 31. prosinca, kada je bio na 1.154 boda. Pad Crobexa uvelike je pod utjecajem tehničke korekcije cijene dionice Zagrebačke banke, dok u Crobex10 indeksu ta dionica nije sadržana. Redovni promet dionicama dosegnuo je do podneva 13,7 milijuna kuna, što je otprilike 10 milijuna više nego u petak u ovo doba. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, 6,3 milijun kuna. Cijena joj je pala 0,5 posto, na 254,8 kuna. Po padu cijene za 11,56 posto izdvaja se, pak, dionica Zagrebačke banke. Trenutno stoji 67 kuna, a njome je dosad ostvareno 703.000 kuna prometa. Kad skupština Zagrebačke banke u utorak usvoji odluku o dokapitalizaciji, dioničari će na svaku dionicu koju su imali do četvrtka dobiti još njih četiri, odnosno imat će ih pet. Budući da je zadnja cijena te dionice u četvrtak, dan uoči ex-daya za glavnu skupštinu dioničara, iznosila 311 kuna, neutralni neto efekt povećanja bančina temeljnog kapitala za dioničare još uvijek je ispod zaključne cijene od petka, stoga ne čudi današnji daljnji pad cijene te dionice. Veće gubitke danas bilježi i građevinski sektor. Dionica Dalekovoda pojeftinila je za više od 5 posto, IGH za 4,6 posto, a Ingre za nešto više od 3 posto.