BEOGRAD
Srbijanski predsjednik Boris Tadić u srijedu je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Beogradu potvrdio da je na Fruškoj gori uhićen posljednji haaški bjegunac Goran Hadžić, vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji. "Danas ujutro u 8.24 Goran Hadžić je uhićen na području Fruške gore", rekao je Tadić na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Beogradu. Posljednjeg haaškog bjegunca uhitila je srbijanska obavještajna agencija BIA, kazao je. "Srbija je završila najteža poglavlja u suradnji sa sudom u Haagu, i nastavit će ispunjavati svoje međunarodne obaveze", rekao je Tadić. Opovrgao je sve informacije i nagađanja da je Srbija cijelo vrijeme znala gdje se Hadžić skriva, jednako kao što nije znala gdje je pribježište pronalazio Ratko Mladić. Opovrgao je i informaciju iz srbijanskih medija da je Hadžićevo uhićenje povezano s manastirom Krušedolom na Fruškoj gori, kao i jednim vojnim objektom koji se nalazi u blizini. Podsjećajući kako su se nakon nedavnog uhićenja Ratka Mladića pojavile informacije u medijima i djelu javnosti da je Srbija skrivala Mladića i da je godinama znala gdje se on nalazi, Tadić je naveo kako je ta informacija bila neistinita dodavši kako, na osnovu tog vrlo lošeg iskustva, želi preduhitriti sve moguće spekulacije o Hadžiću. ''Srbija nije znala gdje se nalazi Goran Hadžić i naša BIA, kao i pripadnici MUP-a, u svim prethodnim slučajevima izvršavali su svoje obaveze u skladu sa zakonom'', dodao je. Upitan kakve reakcije sada očekuje iz Europe, Tadić je kazao kako iz Europske unije (EU) ne očekuje nikakvu posebnu reakciju ovim povodom jer je uhićenje Hadžića bila obaveza Srbije. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) bivšeg predsjednika tzv. SAO Krajine Gorana Hadžića optužio je 2004. godine u 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. Hadžića (52) tereti se da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koji su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Konačni cilj pothvata bio je formiranje velike Srbije.
VARŠAVA
Uhićenje haaškog bjegunca Gorana Hadžića dobra vijest, iako se na nju dugo čekalo, kazala je u srijedu u Varšavi hrvatska premijerka Jadranka Kosor te je najavila da će hrvatska vlada tek odlučiti na koji se način uključiti u proces protiv optuženog za zločine u Vukovaru. "Uhićenje Hadžića je dobra vijest za cijelo čovječanstvo, cijeli svijet, za nas u Hrvatskoj i obitelji tisuća žrtava", rekla je premijerka Kosor, koja boravi u službenom posjetu Poljskoj. "Predugo smo čekali, jer smo ove godine obilježili 20. obljetnicu neovisnosti, a Vukovar 20. obljetnicu ulaska neprijateljskih snaga", dodala je Kosor na konferenciji za novinare nakon sastanka s poljskim premijerom Donaldom Tuskom. Po njezinim riječima, teško se pomiriti s činjenicom da brojne žrtve i njihove obitelji nisu dočekale uhićenje "jednog od onih koji su dosljedno i predano provodili agresivnu Miloševićevu politiku", ali je dobro da će Hadžić, kao Ratko Mladić, stati pred lice pravde. Premijerka je najavila da će se u srijedu popodne, po njezinu povratku iz Varšave, održati sjednica užeg kabineta vlade na kojoj će se razmotriti idući koraci vezani za taj slučaj. I Tusk je komentirao uhićenje Hadžića rekavši kako to pokazuje da se cijela regija nalazi na dobrom putu prema Europi. Hadžić je u srijedu uhićen nakon sedam godina bijega. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) bivšeg predsjednika tzv. SAO Krajine Gorana Hadžića optužio je 2004. godine u 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. Hadžića (52) tereti se da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koji su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Konačni cilj pothvata bio je formiranje velike Srbije.
ZAGREB
Haaški je sud u srijedu pozdravio uhićenje posljednjeg haaškog bjegunca Gorana Hadžića poručivši da očekuje njegovo brzo prebacivanje u pritvor Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. "Hadžićevo uhićenje označava prekretnicu u povijesti tribunala i približava ovu instituciju uspješnom dovršetku mandata", navodi se u izjavi vršitelja dužnosti predsjednika ICTY-ija suca O-Gona Kwona. Tribunal očekuje brzo prebacivanje Hadžića iz Srbije u Haag nakon dovršetka pravne procedure izručenja u toj zemlji, poručuje sudac Kwon. Nakon prebacivanja u Haag Hadžić će biti sproveden u pritvor, gdje će čekati na prvo pojavljivanje pred sudom na kojem će se moći očitovati o optužnici, podsjeća se u izjavi. Hadžić, koji je u bijegu bio više od sedam godina, optužen je za ratne zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj. Tereti ga se za progon tisuća Hrvata iz okupiranih područja Hrvatske, ubijanje stotina Hrvata uključujući pokolj na Ovčari, zlostavljanja hrvatskih zatočenika po logorima u Srbiji te u zatočeničkim centrima na području tzv. SAO Krajine, uništavanje i pljačku hrvatske imovine te kulturne i povijesne baštine. Ti zločini, navodi se u optužnici, počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog pothvata cilj kojeg je bio etnički očišćena okupirana područja Hrvatske uklopiti u jedinstvenu srpsku državu.
ZAGREB
Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz pozdravio je u srijedu uhićenje posljednjeg haaškog bjegunca Gorana Hadžića, optuženog za zločine u Hrvatskoj, poručivši da Haaški sud sada može dovršiti svoj posao i istaknuvši važnost kaznenog progona ratnih zločina pred nacionalnim sudovima. "S Hadžićevim uhićenjem umiruje nas saznanje da Sud sada može dovršiti svoj posao. No, za osiguranje pune odgovornosti za zločine počinjene tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji moramo udvostručiti svoju predanost potpori nacionalnim tužiteljstvima", navodi se u njegovoj izjavi koju je objavio ICTY. "Žrtve tisuća drugih zločina još uvijek čekaju na pravdu", poručio je Brammertz na dan kad je uhićen posljednji od 161 osobe koliko ih je ukupno optužio Haaški sud. "Hadžićev dolazak u Haag nešto je što su žrtve zločina dugo čekale", ističe Brammertz i dodaje da je to i važan korak u povijesti Tribunala jer se 18 godina nakon njegova stvaranja sada može reći da nijedna optužena osoba nije uspjela izbjeći kazneni progon. Brammertz dodaje i da dogovori oko Hadžićeva izručenja traju i da se njegovo prebacivanje u Haag očekuje unutar nekoliko dana. Brammertz je odao i priznanje Beogradu na uhićenju Hadžića. Podsjećajući na nedavno uhićenje Karadžića, Brammertz poručuje da je Srbija sada pružila "vidljive dokaze" suradnje sa Sudom.
VARŠAVA
Konačni tekst ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji bit će gotov do polovice rujna, a vjerojatno potpisan u Varšavi na prijelazu iz studenog u prosinac, najavili su u srijedu u Varšavi premijerka Jadranka Kosor i predsjednik poljske vlade Donald Tusk. Tusk će završni tekst ugovora donijeti u Zagreb sredinom rujna kada bi se s predsjednicom hrvatske vlade trebao dogovoriti o preciznom datumu i mjestu potpisivanja pristupnog dokumenta, objavili su premijeri na konferenciji za novinare nakon sastanka u Varšavi. "U skladu s tradicijom ponudio sam i rekao da bi Varšava bila sretna kada bi ugostila hrvatske prijatelje na dan potpisivanja ugovora", rekao je Tusk. "To bi bilo savršeno. Puno je razloga da to prihvatimo – prijateljstvo naših zemalja i naroda, potpora poljske vlade i premijera Tuska u završetku pregovora", istaknula je Kosor a kao dodatan razlog navela papu Poljaka, preminulog Ivana Pavla II. koji je "posebno ljubio Hrvatsku i hrvatski narod". Ističući da će ugovor svakako biti potpisan do kraja poljskog predsjedništva EU-om, Tusk je približno odredio da bi se to moglo dogoditi na prijelazu iz studenog u prosinac. "Podupiremo hrvatski put prema EU-u i vjerujemo da će sve ići prema planu", rekao je Tusk govoreći o Hrvatskoj kao "lideru" regije i najboljem primjeru da je europska perspektiva otvorena zemljama jugoistoka Europe. Premijerka Kosor je izrazila nadu da će, nakon potpisivanja ugovora, preostale faze integracije – referendum u Hrvatskoj i ratifikacija u parlamentima zemalja članica, biti u ritmu koji će omogućiti da Hrvatska uđe u Uniju 1. srpnja 2013. Velikim uzorom Hrvatskoj smatra upravo Poljsku, zemlju koja je punopravnom članicom Unije postala 1. svibnja 2004., za što je na referendumu glasovalo 56 posto Poljaka, a danas ih je više od 70 posto zadovoljno članstvom.
BEOGRAD
Haaški optuženik Goran Hadžić prilikom jutrošnjeg uhićenja bio je naoružan ali nije pružao otpor, a s njime je priveden još jedan čovjek koji mu je trebao donijeti novac, izjavio je u srijedu srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević. Vukčević je na konferenciji za novinare u beogradskom Posebnom sudu naveo kako je Hadžić kod sebe imao osobnu iskaznicu s lažnim identitetom, koji tužitelj nije htio otkriti, te da je uhićen u šumi kod vojvođanskog sela Krušedol na obroncima Fruške gore. Hadžić je, po Vukčevićevim riječima, tijekom proteklih godina bio u kontaktu samo s nekoliko osoba jer je bio vrlo nepovjerljiv, a među njima je bilo i nekoliko svećenika Srpske pravoslavne crkve, prenose beogradski mediji. Vukčević je odbacio spekulacije da je Hadžić uhićen u manastiru ili vojnom objektu te dodao kako Hadžić tijekom sedmogodišnjeg bijega nije boravio na jednom mjestu već se kretao, a da je prilikom uhićenja priveden i čovjek koji je trebao Hadžiću dati novac potreban za skrivanje. Tužitelj je istaknuo kako su Hadžićevi prijatelji njemu putem medijskih dezinformacija proteklih dana slali upozorenja o mogućem uhićenju, što je odgodilo njegov susret s pomagačem s kojim se sreo prilikom uhićenja. Prema proceduri, sukladno zakonu o suradnji s Haaškim sudom, odlučivanje o izručenju okrivljenog Haaškom tribunalu podrazumijeva predočavanje optužnice uhićenom i njegovu branitelju i izjašnjavanje optuženoga. Nakon toga, istražni sudac ima rok od tri dana da donese rješenje o ispunjenosti pretpostavki za predaju optuženika Haaškome sudu. Protiv tog rješenja može se u roku od tri dana podnijeti žalba, a o žalbi odlučuje tročlano izvanraspravno vijeće suda također u trodnevnom roku. Nalog za izručenje potpisuje ministrica pravosuđa Republike Srbije, nakon čega slijedi izručenje.
BRUXELLES
Uhićenje Gorana Hadžića pozdravio je u srijedu predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek te glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland. "Pozdravljam uhićenje Gorana Hadžića i čestitim srbijanskim vlastima na uhićenju zadnjeg bjegunca optuženog za ratne zločine. To je dobra vijesti iz perspektive pravde, stabilnosti u regiji i integracije Srbije u EU", kaže se u poruci Jerzya Buzeka. Buzek dodaje da je Hadžićevo uhićenje nakon uhićenja Ratka Mladića "još jedan dokaz dobre suradnje Srbije s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju" te da je to "još jedan korak prema pomirenju u regiji i zajedničkoj budućnosti u EU-u". Prije Buzeka, zajedničkom izjavom oglasili su se i ostali čelnici EU-a, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Catherine Ashton, navodeći da je uhićenje Goran Hadžića kao pozitivan signal Europskoji uniji i susjedima Srbije. Uhićenje je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe, paneuropske organizacije koja okuplja 47 država članica, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland rekao je da je Hadžićevo uhićenje nakon privođenja pravdi Ratka Mladića "vrlo simboličan moment u povijesti Srbije i cijele regije".
"To je važan korak u borbi protiv nekažnjivosti zločina i za pomirenje u regiji", kaže Jagland ističući uvjerenje Vijeća Europe da svi ratni zločini počinjeni tijekom tog mučnog razdoblja europske povijesti trebaju biti istraženi i procesuirani".
LONDON
Udruga za ljudska prava Amnesty International (AI), sa sjedištem u Londonu, u srijedu je pozdravila uhićenje Gorana Hadžića protiv kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) još 2004. godine podigao optužnicu za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u istočnoj Slavoniji između 1991. i 1992. godine. "Ovo dugoočekivano uhićenje napokon će osigurati pravdu za neke od žrtava ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih na teritoriju Hrvatske", izjavila je istraživačica Amnesty Internationala Sian Jones. "Vijeće sigurnosti UN-a mora Haaškom sudu osigurati dovoljno vremena i sredstava kako bi se suđenja Hadžiću i Mladiću provela prema najvišim standardima međunarodne pravde", dodala je Jones. Prema njezinim riječima, Hadžićevo uhićenje "dodatno ističe trajnu i hitnu potrebu da nadležna tijela u zemljama bivše Jugoslavije istraže te, kad god za to postoji dovoljno valjanih dokaza, procesuiraju osumnjičene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid". Jones smatra da zemlje bivše Jugoslavije trebaju pokazati političku volju i ustrajnost u nastavku procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine, uz nadzor međunarodne zajednice.
BRUXELLES
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio je u srijedu, uoči summita čelnika 17 zemalja članica eurozone, da je situacija vrlo ozbiljna i da je na sastanku na vrhu potrebno pronaći rješenje za dužničku krizu u Grčkoj. "Nitko ne bi trebao imati iluzija. Situacija je je vrlo ozbiljna i traži odgovor, inače će se negativne posljedice osjetiti u svim dijelovima Europe i šire", rekao je Barroso uoči summita čelnika eurozone koji će se okupiti u četvrtak u Bruxellesu na izvanrednom summitu kako bi pokušali naći rješenje za grčku dužničku krizu i tako zaustavili širenje krize na druge članice s visokim dugovima poput Španjolske i Italije. "Situacija traži puni angažman svih na summit i vjerujem da ćemo to imati", rekao je Barroso na konferenciji za novinare. Barroso je rekao da je minimum koji se očekuje sa sutrašnjeg summita "osigurati jasnoću" u pogledu mjera za osiguranje održivosti grčkih javnih financija". Čelnici EU-a već tjednima pokušavaju naći rješenje za novi paket pomoći Grčkoj, pri čemu je jedna od najvećih prepreka inzistiranje njemačke kancelarke Angele Merkel da dio terete snose i privatni vjerovnici Grčke, banke, osiguravajuća društva i investicijski fondovi. S druge strane, Europska središnja banka upozorava da bi takvo rješenje sa sobom nosi rizike destabilizacije cjelokupnog europskog financijskog sustava. Merkel je u utorak upozorila na opasnost prevelikih očekivanja od summita, ističući da se na jednom sastanku ne može dogovoriti čudesno rješenje dužničke krize. U srijedu popodne u Berlin odlazi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kako bi s njemačkom kancelarkom pokušao pronaći kompromis oko modela za pomoć Grčkoj.
"Tko god želi preuzeti političku odgovornost vrlo dobro zna da u četvrtak neće biti nikakvih spektakularnih pomaka", izjavila je Merkel u Hannoveru nakon susreta s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim.
Barroso je poručio da čelnici euro zone trebaju sjesti za stol i reći "što mogu, što žele i što će učiniti, a ne što ne mogu i što neće učiniti".
ZAGREB
Svjetske agencije izvijestile su u srijedu o uhićenju posljednjeg haaškog bjegunca, vođe srpske pobune u istočnoj Slavoniji. Francuska agencija AFP je vijest o uhićenju bivšeg predsjednika samoproglašene RSK popratila i opširnim tekstom o haaškoj optužnici protiv Gorana Hadžića, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata u Hrvatskoj. AFP u tekstu podsjeća da je 52-godišnji Hadžić bio predsjednik dviju tzv. samoproglašenih republika srpskih pobunjenika, da se "Krajina" prostirala na trećini hrvatskog teritorija i cilj toga Srbina rođenog u Hrvatskoj bio "konačni progon većine hrvatskog i nesrpskog stanovništva s tog područja", napose prisilnim iseljavanjem stanovništva. Britanski Reuters također prenosi dijelove optužnice protiv Hadžića. "Goran Hadžić je bio ključna figura u secesionističkoj RSK u Hrvatskoj", piše Reuters. Dodaje da je on "bio posljednji bjegunac za kojim je optužnicu podignuo sud Ujedinjenih naroda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Den Haagu", te donosi pregled Hadžićeva životnog puta i sadržaj točaka optužnice. I britanski BBC prenio je vijesti o uhićenju posljednjeg odbjeglog haaškog optuženika koji treba pred sudom odgovarati za zločine počinjene od 1991. do 1995. tijekom rata u Hrvatskoj. Hadžić je predvodio separatističke snage hrvatskih Srba, piše BBC i dodaje kako je "središnja ličnost samoproglašene figure RSK uhićen manje od dva mjeseca nakon uhićenja zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića". BBC dodaje da Srbija prima čestitke europskih dužnosnika zbog uhićenja. Srbijanska agencija Tanjug prenijela je ocjenu Zorana Pusića, predsjednika hrvatskog Građanskog odbora za ljudska prava da je Hadžićevim uhićenjem Srbija iskazala "bezrezervnu suradnju s Haagom i uklonila zadnju zapreku toga tipa na putu u euroatlantske integracije". Agencija je prenijela i Pusićevu ocjenu koliko je to važno za Hrvatsku jer je Hadžić odgovoran za zločine nad hrvatskim državljanima i jer će njegovo uhićenje biti poticaj i nacionalnim pravosuđima u regiji da nastave procesuirati ratne zločine koje im je Haag prepustio. Ista agencija prenijela je i izjavu bivše glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del Ponte da je "srbijanska vlada uhićenjem učinila golem korak prema demokratskoj i mirnoj budućnosti zemlje", te da će Srbiji biti sada lakši put prema članstvu u Europskoj uniji. Uhićenje je "golem uspjeh za međunarodno pravosuđe" i sada je "mandat Vijeća sigurnosti UN-a ispunjen", rekla je Del Ponte. Austrijska APA javlja da je uhićen "bivši skladištar optužen za ratne zločine" i prenosi pojedinosti o uhićenju na Fruškoj gori koje su izvršili pripadnici srbijanske obavještajne agencije BIA-e. Uhićenje Hadžića bio je posljednji uvjet za srbijanski put prema Europskoj uniji, piše španjolski list El Mundo i donosi pregled glavnih krvnika s područja bivše Jugoslavije tijekom rata 90-ih.
NIKOZIJA
Turski premijer Tayyip Erdogan u srijedu je optužio ciparske Grke za blokiranje mirovnih pregovora s ciparskim Turcima i upozorio da vrijeme za dogovor o Cipru istječe, prenosi Reuters i podsjeća da je ta otočna država podijeljena još od 1974. godine, nakon državnog udara izvršenog pod okriljem Grčke i turske invazije koja je potom uslijedila. "Svi bi trebali znati da se prilika koja sada postoji neće uvijek pružiti. Turski Sjeverni Cipar radi na miru i rješavanju svih nepravdi. To se više ne može podnositi", rekao je Erdogan u govoru na vojnoj paradi na sjevernom dijelu otoka obilježavajući godišnjicu turske invazije. Također je ocijenio da se "žurno i trajno rješenje ciparskog problema ne bi smjelo žrtvovati za dnevne političke svrhe". Erdogan je dan ranije najavio da će zamrznuti odnose s Europskom unijom tijekom šestomjesečnog predsjedanja Cipra u drugoj polovici 2012. godine. Cipar, s dominantno grčkom većinom na južnom dijelu otoka, međunarodno je priznata država i članica EU-a. Samoprozvanu republiku Sjeverni Cipar, s dominantno turskom većinom, jedino je priznala Turska.
NAIROBI
U dvije regije na jugu Somalije, zahvaćene jakom sušom, Ujedinjeni narodi proglasili su stanje gladi ukazujući na "najtežu krizu hrane u Africi" u posljednjih 20 godina i pozivajući na mobilizaciju kako bi se izbjeglo pogoršanje stanja. Prema procjeni UN-a, oko 350.000 ljudi gladuje u regijama Bakool i Lower Shabelle, koje kontroliraju islamistički pobunjenici Al-Šebab. Stopa teške pothranjenosti prelazi 30 posto, a među 10.000 stanovnika više od 6 djece mlađe od pet godina umire svakog dana. "Ako odmah ne djelujemo, glad će se proširiti na svih osam regija juga Somalije tijekom sljedeća dva mjeseca, zbog loše žetve i pojave zaraznih bolesti", upozorio je u Nairobiju koordinator za humanitarnu pomoć Ujedinjenih naroda za Somaliju Mark Bowden. UN procjenjuje da je blizu polovine somalskog stanovništva ili 3,7 milijuna ljudi, od kojih 2,8 živi na jugu, već u kriznoj situaciji. U dvije regije zahvaćene glađu, stopa smrtnosti i pothranjenosti se uspoređuju ili je viša nego tijekom prethodnih kriza koje su zadesile Niger 2005., Etiopiju 2001. i Sudan 1998., podsjećaju Ujedinjeni narodi. "To je najteža kriza hrane u Africi nakon gladi u Somaliji 1991. i 1992., kada je umrlo 220.000 ljudi", preciziraju UN. Stanje je posebice osjetljivo u Somaliji, gdje uz klimatsku katastrofu traju stalni oružani sukobi. Trenutačna suša na Rogu Afrike zahvaća više od 10 milijuna ljudi, procjenjuje UN. UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), prema kojoj je glad već odnijela više desetaka tisuća života u Somaliji posljednjih mjeseci, tražila je dodatnih 120 milijuna dolara za rješenje regionalne krize. Američka državna tajnica Hillary Clinton je pozvala na poduzimanje trenutačnih mjera, kao i onih strukturalnih, za jačanje sposobnosti regije da reagira na buduće krize.
PARIZ
Nekoliko pobunjeničkih vođa iz libijskog grada Misrate, koji je pod njihovim nadzorom, zatražilo je u srijedu u Parizu od predsjednika Nicolasa Sarkozyja veću pomoć Francuske kako bi osvojili Tripoli, tvrdeći da mogu srušiti uporište Moamera Gadafija. "Pobunjenički zapovjednici su došli objasniti predsjedniku da se rješenje za Tripoli nalazi u Misrati, jer su borci Misrate disciplinirani i vješti i iza sebe imaju vojnu pobjedu", rekao je nakon sastanka francuski filozof i pisac Bernard-Henry Levy, koji podupire pobunjenike, prenosi AFP. Francuska, koja sudjeluje u NATO-ovim napadima na Gadafijeve snage, bila je i prva zemlja koja je priznala legitimnost pobunjeničkog Prijelaznog nacionalnog vijeća (TNC-a), a u srijedu je primanjem pobunjenika iz Misrate ponovno očitovala svoj vojni angažman na strani pobunjenika a protiv Gadafija, čiji odlazak zahtijeva, kao i druge zapadne zemlje. Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe je u srijedu ponovio poziv Gadafiju da ode s vlasti, uz mogućnost ostanka u zemlji. Komentirajući ofenzivu pobunjenika na grad Bregu, u kojem se nalazi strateški naftni terminal, francuski ministar obrane Gerard Longuet je ocijenio da Moamer Gadafi gubi kontrolu nad energetskim izvorima u zemlji. Longuet je istaknuo da je Moamer Gadafi posljednji tjedan također suočen sa stalnim napredovanjem pobunjenika, ne samo u Bregi, nego i u Misrati i Džebel Nafusi, planinskim regijama na jugozapadu zemlje te je pozvao Gadafija da odstupi s vlasti zajedno sa svojim sinovima istaknuvši da vlada koja svaki dan gubi svoj međunarodni legitimitet i kontrolu na terenu treba postaviti pitanje odlaska s vlasti.
LJUBLJANA
Slovenska vlada je na sjednici u srijedu priznala libijsko Nacionalno prijelazno vijeće kao legitimnog predstavnika Libije, potvrdio je ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar čiju je izjavu prenijela slovenska tiskovna agencija STA. Žbogar je u ponedjeljak u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a o Libiji. Na tom su sastanku doneseni zaključci, među kojima i preporuka o priznavanju spomenutog libijskog Vijeća. Slovenska državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Dragoljuba Benčina danas putuje u Bengazi gdje se nalazi sjedište Nacionalnog prijelaznog vijeća.