Riječ je o prvoj takvoj antropološkoj izložbi u regiji koja je pri prvom predstavljanju 2006. na Zagrebačkom velesajmu izazvala veliko zanimanje publike, a u Beogradu će biti postavljena do 2. listopada. Njezin je autor Ante Tonči Vladislavić, dizajner i sveučilišni profesor.
Razdoblje obuhvaćeno izložbom iznimno je zanimljivo jer pokazuje sudar dviju ideologija, komunističke i građanske, dvaju svjetonazora, istočnog i zapadnog te dvaju modnih stereotipa, 'nemodne drugarice' i nekadašnje 'milostive', što je pod utjecajem Diorova new looka, EXAT-a 51, modnih i filmskih časopisa kasnije rezultiralo novim hibridom – 'drugaricom gospođom', stoji u najavi MSU-a.
Utjecaj EXAT-a 51, obrazovanje umjetnica, modni časopisi ("Naša moda", "Svijet"), film, fotografija, modne revije, modni saloni, razvoj tekstilne i odjevne industrije, brži protok informacija sa Zapada, stvorili su tada poseban odnos prema modnom diktatu visoke mode, i to u proizvodnji mode po mjeri u krojačkim salonima, koja je često bila jeftinija inačica mode sa Zapada.
Neovisno o skromnosti, ta je moda izrazito kreativna, luksuznog i rafiniranog izgleda, bilo je to razdoblje krojačkih salona koje je proizvelo modu sa svim karakteristikama vremena iz pedesetih, sukladno stilu visoke mode velikih europskih modnih središta, dodaje se.
Na izložbi su zastupljene fotografije iz privatnih albuma i muzejskih zbirki, privatnih kolekcija, te iz ženske revije "Svijet". Epohu dočaravaju i ilustracije iz frizerskog udžbenika, bontona, naslovnice "Ilustriranog Vjesnika", razni dokumenti, spisi i videozapisi, a fokus izložbe je na odnosu političke moći i mode, odnosno značenju određenih uniformi.
Izložba prati razvoj mode u Zagrebu i u odnosu prema Parizu, Londonu i Rimu, s obzirom na to da je glavni grad Hrvatske, kao jedinstveni primjer kulture odijevanja i po kvalitetnim krojačkim salonima, bio specifičan u bivšoj Jugoslaviji i cijelom komunističkom bloku.