LONDON - Rast svjetske potražnje za naftom iduće će godine ubrzati i time pojačati pritiske na raspoloživu opskrbu, procjenjuju u Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA). Naftna potražnja iduće bi godine trebala porasti za 1,47 milijuna barela dnevno i dosegnuti golemih 91 milijuna barela dnevno, procjenjuju u IEA-e u prvim prognozama za 2012., objavljenima u sklopu mjesečnog izvješća. Tako bi iduće godine rast potražnje trebao nadmašiti za ovu godinu procijenjen rast u visini 1,2 milijuna barela dnevno. Prognoze IEA za iduću godinu nešto su niže od onih američke vlade, ali zato premašuju 1,3 milijuna barela dnevno koliko bi potražnja trebala porasti prema prognozama OPEC-a.
LJUBLJANA - Slovenska grupacija GEN-I u prvom je polugodištu ove godine ostvarila 419 milijuna eura prihoda od prodaje, što je porast za 48 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su iz tog slovenskog trgovca električnom energijom iz kojeg ističu i da su dobili prvi veći posao prodaje električne energije korisnicima na hrvatskom tržištu, odnosno opskrbe strujom za javnu rasvjetu u Zagrebu. Po podacima koje iznose, ukupna količina prodane električne energije u prvom je polugodištu dosegnula 7,5 milijardi kilovatsati (ili 7,5 teravatsati - TWh), što je, kako navode, u odnosu na isto razdoblje lani vrlo dobar rezultat. Nastavili se taj tempo, količina prodane struje mogla bi ove godine prijeći 15 TWh, navode iz grupacije GEN-I i dodaju kako se godišnja potrošnja u cijeloj Sloveniji procjenjuje na nešto više od 12 TWh, a u Hrvatskoj na 18 TWh. Prošle je godine grupacija GEN-I prodala 12,8 TWh električne energije.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je Italiju da poduzme odlučne mjere kako bi srezala proračunski deficit i smanjila javnu potrošnju, dok investitori odbacuju talijanske obveznice, a čelnici u Rimu ubrzano pripremaju veliki plan štednje. U okruženju bojazni da bi financijski vrtlog nakon Grčke i Portugala mogao usisati i Italiju i iznuditi novi paket pomoći, MMF je pohvalio talijanski program reformi kojim je deficit u protekle dvije godine smanjen sa 5,3 posto na sadašnjih 4,5 posto BDP-a. U periodičnom izvješću o Italiji izvršni odbor MMF-a ocijenio je također kako je vlada u Rimu povukla dobar potez prisilivši banke da poboljšaju kapitalizaciju. Upozoravaju ipak da vlada mora odlučno racionalizirati rashode, bolje odrediti prioritete i napraviti rezove, usprkos klizanju tromjesečne stope rasta na stagnacijskih 0,1 posto pod utjecajem slabe domaće potražnje i rastuće nezaposlenosti.
BRUXELLES - Predsjednik Europske investicijske banke (EIB) ustvrdio je da eurozona planira Grčkoj olakšati teret golemih dugova otkupom grčkih obveznica po tekućim kamatnim stopama na sekundarnom tržištu. "Pregovori su teški, no cilj je jasan: treba poduzeti mjere kako bi grčki dug postao održiv, a to znači da udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) mora biti smanjen", kazao je Philippe Maystadt u razgovoru za belgijski RTL-TVI. "Postoji prijedlog koji podupiru Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija, i o kojem ćemo razgovarati, a uključivao bi stvaranje uvjeta da Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) može otkupljivati grčke obveznice po tržišnim kamatnim stopama", dodao je. Sekundarno tržište je tržište na kojem se obavlja kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira.
WASHINGTON - Njemačko gospodarstvo rast će za 3,2 posto u ovoj godini, no ta zemlja može učiniti više da bi potakla dugoročni rast, ocijenjeno je u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Najveće europsko gospodarstvo spektakularno se oporavilo od globalne financijske krize i prošle je godine raslo za 3,6 posto, pomognuto snažnim izvozom i znacima poboljšanja domaće potražnje. Službena prognoza njemačke vlade za 2011., objavljena u travnju, predviđa rast od 2,6 posto, iako je ministar finacija nedavno rekao da je moguć rast od tri posto ili viši. Njemačka je "sada u položaju o kojem većina razvijenih zemalja može samo sanjati", rekao je zamjenik direktora europskog odjela MMF-a Juha Kakhonen, predstavljajući izvješće.
NEW YORK/DUBLIN - Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Moody's snizila je rejting Irske na bezvrijedan status, zadržavši negativnu prognozu, te upozorivši da će prezadužena zemlja vjerojatno trebati drugi paket pomoći. Moody's je time smanjio rejting Irske za jedan stupanj, na Ba1, što je za jednu razinu ispod rejtinga Kolumbije i dvije ispod onog Brazila. Zadržana je negativna prognoza, što znači da je u idućih 12 do 18 mjeseci moguće daljnje sniženje rejtinga, objavila je agencija. "To je razočaravajući razvoj događaja i apsolutno je u suprotnosti s nedavnim stajalištima ostalih agencija za izdavanje rejtinga. Činimo sve da dovedemo u red naše financije a postignutom napretku mogu svi svjedočiti", kaže se u priopćenju irskog ministarstva financija.
FRANKFURT - Banke koje za dlaku prođu europsku provjeru otpornosti na krizu bit će izložene pritisku tržišta da povećaju kapital, upozorili su analitičari i izvori u bankovnim krugovima. Europska agencija za banke (EBA) testirala je 91 banku da bi procijenila kako bi se nosile s pretpostavljenim šokovima poput pada tržišta dionica, cijena nekretnina, sniženih kreditnih rejtinga zemalja i dvogodišnje recesije. Rezultati će biti objavljeni u petak kasno poslijepodne i očekuje se da više banaka neće proći provjeru no što je bio slučaj prošle godine. Banke koje ne dosegnu prag stope adekvatnosti kapitala (Core Tier 1) od pet posto morat će u rujnu dostaviti planove o povećanju kapitala do kraja godine. Oni pak zajmodavci koji za dlaku prođu provjeru bit će podvrgnuti pomnijem nadzoru i morat će poboljšati kapitalne rezerve, ali bez zadanih rokova.
PEKING - Kina je u srijedu objavila da su aktivnosti u njezinom gospodarstvu u drugom tromjesečju porasle sporijim, iako još uvijek snažnim tempom, u kontekstu nastojanja vlade da obuzda politički osjetljivu inflaciju. Bruto domaći proizvod drugog po veličini svjetskog gospodarstva porastao je u razdoblju od travnja do lipnja za 9,5 posto u odnosu na godinu ranije, objavio je državni zavod za statistiku. Rast je nadmašio očekivanja analitičara koji su predviđali stopu rasta od 9,4 posto, ali je bio sporiji nego u prva tri ovogodišnja mjeseca kada su aktivnosti porasle za 9,7 posto. Analitičari su kazali da usporavanje ukazuje na dilemu s kojom se suočavaju političari nakon što je inflacija u lipnju dosegnula najvišu razinu u tri godine od 6,4 posto.
WASHINGTON - Kina je u utorak osigurala prvo direktorsko mjesto u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a tim se potezom priznaje sve veći utjecaj Pekinga u globalnoj ekonomiji. Nova izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde imenovala je 58-godišnjeg kineskoga ekonomista Mina Zhua, bivšeg viceguvernera kineske središnje banke i posebnoga savjetnika MMF-a, na novi položaj zamjenika izvršnog direktora Fonda. Ona je još najavila da će savjetnik u Bijeloj kući David Lipton (57) naslijediti Johna Lipskyja na mjestu prvoga zamjenika direktora. Lipsky odlazi na kraju mandata 31. kolovoza, ali ostat će posebni savjetnik Christine Lagarde do kraja studenoga. Liptonovo imenovanje nastavak je tradicije da drugi položaj MMF-a ide Amerikancu, a direktor je oduvijek Europljanin. Zhu će novu dužnost preuzeti 26. srpnja i bit će jedan od troje zamjenika direktorice, uz Japanca Naoyukija Shinoharu i Nemat Shafik, državljanku Egipta, Velike Britanije i SAD-a.
BRATISLAVA - Slovački Institut za zapošljavanje objavio je ovog tjedna prijedlog novog programa ciljanog uključivanja u tržište rada osoba koje su nezaposlene zbog pomanjkanja kvalifikacija. Po podacima Instituta za zapošljavanje, broj osoba koje su nezapolene najmanje godinu dana u Slovačkoj je 300 tisuća, što je oko 12 posto radno aktivnog stanovništva. Institut predlaže da se novim programom obuhvati oko 50 tisuća osoba. Predsjednik Instituta Viliam Palenik na konferenciji za novinare kazao je da program predviđa osnivanje posebnih tvrtki, uz državne potpore, koje bi nezaposlenima omogućile stjecanje iskustava. Nove tvrtke morale bi zaposliti najmanje 75 posto zaposlenika iz ciljanih skupina sa zavoda za zapošljavanje, kaže Palenik, predlažući osnivanje oko tisuću takvih tvrtki. Novac koji bi država uložila vratio bi joj se unutar pet godina, a godišnji trošak projekta bi se kretao do 500 milijuna eura.
WASHINGTON - Leteći automobil nazvan "Transition" (Tranzicija), američke tvrtke Terrafugia, kojem sklopiva krila omogućuju da kombinira vožnju cestom i letenje, dobio je službeno odobrenje za uporabu, izvijestio je u srijedu CNN. "Transition", koji tvrtka razvija od 2008. godine, dobio je odobrenje Nacionalne uprave za sigurnost cestovnog prometa (NHTSA) za korištenje na cestama. Za to je Terrafugia je morala dobiti posebna izuzeća za uporabu lakših plastičnih prozora umjesto stakla, te težih guma od automobilskih, koje mogu izdržati slijetanje i standardnu cestovnu vožnju. "Transition" je još prošle godine dobio odobrenja za uporabu od Federalne uprava za zrakoplovstvo (FAA) kao "laki sportski zrakoplov". Cijena letećeg automobila je oko 250.000 dolara (1,325.000 kn), a Terrafugia je objavila da već ima oko 100 rezervacija uz polog od 10.000 dolara.
LONDON - Najveći dioničar niskotarifnog zrakoplovnog prijevoznika EasyJeta Stelios Haji-Ioannou ponovno je oštro kritizirao kompaniju, tvrdeći da bi trebala konzultirati investitore prije no što potpiše ugovor o nabavi novih zrakoplova. U pismu na 11 stranica, upućenom ovog tjedna izvršnom direktoru easyJeta Michelu Rakeu, Haji-Ioannou, inače vlasnik 26 posto tvrtke, želi da prijevoznik smanji svoju flotu i upozorava izvršni odbor da zatražiti odobrenje dioničara za narudžbu zrakoplova. U siječnju je easyJet potvrdio narudžbu 15 Airbusovih zrakoplova A320. Također je pribavio opcije za narudžbe dodatna 33 zrakoplova, ojačavši odnos s europskim proizvođačem. Zrakoplovni prijevoznik ima flotu od 186 zrakoplova, od čega 184 Airbusa, a naručio je od europskog proizvođača i dodatna 43 zrakoplova, uključujući modele A320.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima, poduprte podacima o snažnom kineskom rastu i prognozom Međunarodne agencije za energiju o snažnijoj potražnji u idućoj godini. Cijena barela sirove nafte za isporuke u kolovozu ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena na 117,76 dolara. Na američkom je tržištu cijena barela porasla 32 centa na 97,75 dolara. Međunarodna agencija za energiju (IEA) prognozirala je rast globalne potražnje za naftom u idućoj godini na snažnih 91 milijuna barela dnevno. Dnevno bi potražnja trebala rasti za 1,47 milijuna barela, što je nešto više nego što očekuje Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), procijenivši rast potražnje na 1,3 milijuna barela dnevno. "To je u skladu s očekivanjima analitičara, pri čemu će razlog rasta u 2012. biti slabost u 2011., s obzirom na slabu potražnju koju su zakočile visoke cijene", kazao je Christophe Barret, analitičar iz banke Credit Agricole. OPEC je u međuvremenu objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 111,07 dolara, što znači da je bila 28 centi niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi blago su ojačali, poduprti dobitnicima u rudarskom sektoru nakon objave ohrabrujućih podataka iz Kine, a uz podršku i dionica talijanskih banaka koje su uspjele nadoknaditi dio gubitaka od prethodnih dana, izazvanih bojaznima od eskalacije dužničke krize u eurozoni. Londonski indeks Ftse ojačao je tako za 0,08 posto, na 5.873 boda, frankfurtski indeks Dax za 0,4 posto, na 7.203 boda, dok je pariški CAC kliznuo pak za 0,01 posto, na 3.773 boda. Najveću podršku burzovnim indeksima pružile su rudarske dionice, koje su temeljem rasta cijena metala bile na prosječnom dobitku od jedan posto. Podršku indeksima pružile su i dionice Unicredita i Intese Sanpaolo, ojačavši za 3,5 i 4,7 posto, čime je nastavljen njihov oporavak započet u utorak. U bankovnom sektoru perifernih zemalja eurozone prosječan rast cijena dionica iznosio je 1,7 posto, dok su u cjelokupnom europskom bankovnom sektoru dionice u prosjeku bile na dobitku 0,7 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, jer je ulagače oraspoložio snažan rast kineskog gospodarstva, pa je dužnička kriza u eurozoni trenutačno pala u drugi plan. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,4 i 1,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,8 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale treći dan zaredom zbog strahovanja ulagača od širenja dužničke krize u eurozoni i slabog početka sezone kvartalnih poslovnih rezultata u tehnološkom sektoru. Dow Jones indeks oslabio je 58 bodova, ili 0,47 posto, na 12.446 bodova, dok je S&P 500 pao 0,44 posto, na 1.313 bodova, a Nasdaq indeks 0,74 posto, na 2.781 bod. Obujam trgovanja ponovno je bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7,12 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 17 naprema 13.