OTOK - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor u gospodarskoj zoni u Otoku nedaleko od Vinkovaca otvorila je Tvornicu furnira Furnir Otok d.o.o. koja zapošljava 120 radnika i u čiju je gradnju uloženo 105 milijuna kuna. Tijekom svečanog otvorenja premijerka Kosor je rekla kako je u prvih nekoliko mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu izvoz u drvoprerađivačkoj industriji porastao za 11 posto, što po njezinim riječima, svjedoči i da je ta industrijska grana izišla iz recesije. Govoreći o mjerama kojima vlada nastoji pomoći oporavak gospodarstva, Kosor je istaknula kako je vlada u izgradnju gospodarskih zona uložila oko 700 milijuna kuna, a zemljišta na kojima se zone prostiru, a koja je vlada darovala za njihovu izgradnju, vrijede oko milijardu kuna. Kako bi pomogla gospodarstvenicima, vlada je smanjila i parafiskalne namete od 20 do 25 posto, a rokove plaćanja sa 72 dana na 42 dana, rekla je, dodajući kako vjeruje da će stopa gospodarskog rasta ove godine biti veća od planirane. Vlasnik i direktor tvornice Jozo Jović istaknuo je da je vlada projekt izgradnje tvornice financirala s 3,4 milijuna kuna. Po njegovim riječima, u tvornici će se na godinu prerađivati osam milijuna metara četvornih hrastovog furnira te 10 tisuća kubičnih metara drvene mase.
ZAGREB - Predstavnici nekoliko manjih privatnih brodogradilišta izrazili su danas na konferenciji za novinare nezadovoljstvo Vladinim prijedlogom izmjena Zakona o javnoj nabavi, jer smatraju da se njima suspendira tržišno natjecanje i otvaraju vrata dodjeli poslova državnim bodogradilištima bez natječaja. Mali brodograditelji smatraju da su Vladini prijedlozi usmjereni dodjeljivanju gradnje brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, odnosno za obalnu stražu, brodogradilištu Brodosplit BSO. Za stvarnu namjeru Vlade znakoviti su Vladini prijedlozi da izmjene zakona stupe na snagu 1. siječnja 2012. godine, osim odredbi koje omogućuju Vladi da provede postupak nabave prema svojim uredbama, a ti bi članci zakona stupili na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, kaže Branko Žirović iz tvrtke Adria Mar. Brodove obalne straže u Hrvatskoj trenutno može graditi desetak brodogradilišta, a predstavnici malih brodogradilišta kažu kako njihova gradnja u Brodosplitu ili drugim brodogradilištima te veličine ne bi za njih značila gotovo ništa s obzirom na velik broj zaposlenih i raspoložive kapacitete, ali manjim bi značila puno. Riječ je o 40 metarskim brodovima vrijednim osam do deset milijuna eura, što je kap u moru za veliko brodogradilište, ali značajan posao za manje brodogradilište, istaknuto je. "Želimo se ravnopravno nadmetati za gradnju vojnih brodova. Država ne bi trebala pogodavati nikome nego stvoriti milje za fer natjecanje", dodaje direktor brodogradilišta Tehnomont Miljenko Brnić.
ZAGREB - Nakon 10 godina provedbe može se ocijeniti da je hrvatska mirovinska reforma bila uspješna, a jedini stvarni problem je preniska stopa izdvajanja za drugi stup koju bi uskoro trebalo povećati, rečeno je na današnjem skupu o dosadašnjim učincima mirovinske reforme u organizaciji mjesečnika Banka i Instituta za javne financije. Mirovinska reforma zamišljena je tako da se stopa izdvajanja za drugi stup s početnih 5 posto postupno diže na više, no to dosad nije učinjeno pa postoji opasnost da s tako niskom razinom štednje reforma "zaglavi" na pola puta, a mirovine iz drugog stupa ostanu na niskoj razini. Stoga Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima predlaže povećanje stope izdvajanja za drugi stup sa sadašnjih 5 posto na 6 posto bruto plaće. Mirovinska društva predlažu da se stopa poveća za 1 postotni bod svake godine kojoj će prethoditi godina s rastom BDP-a većim od 2 posto, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda. Dosad je iz novog sustava u prijevremenu mirovinu otišlo manje od 1000 ljudi, a njihove mirovine su niže nego da nisu izabrali drugi stup isključivo zato jer im nije priznato pravo na dodatak na mirovinu. Udruženje stoga predlaže ispravljanje nepravde prema tim umirovljenicima tako da im se prizna dodatak na mirovinu proporcionalan vremenu provedenom u prvom stupu, te omogući izbor bolje mirovine u trenutku umirovljenja.
ZAGREB - Tvrtka Dioki u današnjem priopćenju ističe kako nije točno da ne plaćaju svoje obveze Ini, kako su dug prema Ini u odnosu na travanj prošle godine smanjili za više od 60 posto, a zatražila je i hitnu reakciju hrvatske Vlade kako bi se zaustavilo upropaštavanje velikog hrvatskog izvoznika i očuvala radna mjesta. "Usprkos otežanom poslovanju koje je prouzročeno visokim cijenama plina, te drastično i bezrazložno smanjenom isporukom etana od strane Ine, dug od 140 milijuna kuna od 30. travnja 2010. smanjen je danas na 68 milijuna kuna, odnosno za više od 60 posto", navode iz Diokija u priopćenju kojim reagiraju na jučerašnju objavu Ine da je pokrenula postupak prisilne naplate duga Diokija. Dioki ističe i kako Ina, iako plin u potpunosti dolazi iz hrvatskih izvora, hrvatskoj industriji zaračunava 40 posto veću cijenu u odnosu na cijenu plina u Češkoj, Mađarskoj ili Italiji. "Ne želeći ulaziti u moguće razloge ovakvog ponašanja Uprava i 836 zaposlenika Diokija i DINE zahtijeva hitnu reakciju Vlade RH i šire javnosti kako bi se zaustavilo upropaštavanje velikog hrvatskog izvoznika i očuvala radna mjesta", poručuju iz Diokija. Ina je jučer objavila da je pokrenula postupak prisilne naplate više od 68 milijuna kuna koje joj Dioki duguje za isporučeni etan i za prirodni plin te da kao slijedeći korak razmatra mogućnost obustave isporuke etana i prirodnog plina Diokiju.
ZAGREB - Hrvatsko tržište ERP odnosno poslovnih aplikacija prošle je godine vrijedilo 37,54 milijuna američkih dolara, što je u odnosu na godinu prije pad za 7,3 posto, a prvi znaci oporavka na tom tržištu očekuju se u drugoj polovici ove godine, podaci su i ocjena analitičke kuće IDC Adriatics. Na pad tržišta ERP (Enterprise Resource Planning) aplikacija prošle je godine, kao i u godini prije, negativno utjecala financijska kriza započeta 2008. kao i nedostatak velikih projekata, ističu iz IDC ADriaticsa. Unatoč očekivanjima oporavka ERP tržišta u drugom dijelu ove godine, ipak se, kako ističe analitičar IDC Adriatics Ivan Juras, dostizanje vrijednosti tog tržišta prije početka krize može očekivati tek u 2012. U IDC Adriaticsu očekuju da će potrošnja na ERP rješenja u Hrvatskoj rasti u prosjeku 9,5 posto godišnje te u 2015. dosegnuti vrijednost nešto veću od 59 milijuna dolara.
ZAGREB - Ukupni promet hrvatske industrije u svibnju porastao je za 4 posto u odnosu na travanj, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je na godišnjoj razini promet industrije na domaćem tržištu oslabio za 1 posto dok je na stranom tržištu porastao za 13,2 posto. U prvih pet mjeseci ove godine promet industrije porastao je za 5,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Podaci DZS-a o novim narudžbama industrije pokazuju rast u svibnju u odnosu na travanj za 23,7 posto, a u odnosu na svibanj prošle godine za 26,2 posto. Pritom su na godišnjoj razini narudžbe na domaćem tržištu porasle za 10 posto, dok su na stranom veće za više od 200 posto. U prvih pet mjeseci ove godine nove narudžbe industrije porasle su za 28,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u svibnju prikupljeno 55.515 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na svibanj prošle godine smanjenje za 6,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci DZS-a pokazuju da je u svibnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec povećana proizvodnja mlijeka za piće i mliječnih proizvoda, izuzev maslaca kojeg je proizvedeno manje. Mlijeka za piće proizvedeno je 16,9 posto više nego u svibnju lani, odnosno 30.433 tona. Statistički podaci o proizvodnji kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je u svibnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji prosjek ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila veća za 6,8 posto, a povećana je i proizvodnja mlijeka i svih mliječnih proizvoda.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,44 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, pa je srednji tečaj eura premašio 7,4 kune. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 7,415871 kunu. Tečaj eura je zadnji puta bio na razini iznad 7,4 kuna na tečajnici od 20. lipnja ove godine kada je iznosio 7,403350 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas ostale promatrane inozemne valute, a vrijednost švicarskog franka je pala za 0,53 posto, na 6,329695 kuna po srednjem tečaju HNB-a. Srednji tečaj američkog dolara iznosi 5,256128 kuna i niži je za 0,86 posto, a tečaj britanske funte od 8,383304 kune niži je za 0,23 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je uslijedila konsolidacija cijena dionica nakon jučerašnjeg oštrijeg pada indeksa, ali uz vrlo nizak obujam trgovanja. Crobex indeks bio je oko 12 sati u plusu 0,19 posto, na 2.197 bodova, a Crobex10 0,1 posto, na 1.186 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,5 milijuna kuna, što je 10 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Milijunski promet do 12 sati ostvaren je jedino dionicom HT-a, u visini od 1,4 milijuna kuna. Cijena joj je u blagom plusu, za 0,13 posto na 255,52 kune. Nešto veće promete bilježe još i dionice Petrokemije te Atlantic grupe. Dionicom Petrokemije ostvareno je 180.00 kuna prometa, uz skok njezine cijene za više od 6 posto, na 200 kuna. Dionicom Atlantica, pak, ostvareno je 129.000 kuna prometa, uz pad cijene za 0,23 posto, na 690 kuna.