Stoga bi Grad trebao dati pravedan, sustavan prijedlog socijalnih mjera s jasno utvrđenim i transparentnim kriterijima, jer su sadašnji vrlo nejasni, rekao je Srića. Po njegovim riječima imovinski cenzus bi se mogao uključiti, unatoč nefunkcioniranju OIB-a, na način da građani daju izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o neposjedovanju imovine, čime se omogućava sankcioniranje zloporaba.
Ustvrdio je da je nefunkcioniranje OIB-a i problem utvrđivanja imovine zapravo izgovor i da se time nitko, zapravo, ne želi baviti. "Uoči predstojećih parlamentarnih izbora socijalne teme su najvrućije u Hrvatskoj, a Grad ima priliku pokazati kako će načelno rješavati problem socijalne skrbi i socijalnih prava, pa da to posluži kao platforma za njihovo rješavanje na nacionalnoj razini, gdje je puno veći", rekao je Srića.
Napomenuo je da Hrvatska izdvaja oko 24 posto BDP-a za razne oblike socijalnih prava, s tim da je samo pet posto socijalna skrb u užem smislu, a najveći dio je zdravstvo i mirovine koji se financiraju iz proračuna jer nisu uravnoteženi prihodi i rashodi fondova.
Grad bi mogao popisati sva socijalna prava koja građani ostvaruju - od subvencije dječjeg vrtića, porodiljnih naknada, subvencija javnog gradskog prijevoza, pa do pomoći beskućnicima, koje su prilična stavka u gradskom proračunu. "S njima se administrira uglavnom iz političkih razloga, ta prava su i dijeljena iz političkih razloga, u dobrim godinama slala se poruka da gradonačelnik to daje građanima, a sad kad se to uzima želi prevaliti na Gradsku skupštinu", upozorio je Srića.