Kosor je na današnjoj konferenciji za novinare izjavio kako HSLS u ovom trenutku više zanima kada će i kako Hrvatska izaći iz krize, uz sadašnju vladajuću koaliciju koja zemlju vodi u krivom smjeru, ali i uz postojeću oporbu, jer je Hrvatska jedina zemlja tzv. nove Europe koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast te u kojoj ove godine nije bilo ni jedne ozbiljne investicije.
Pritom ističe kako "zabavljanju hrvatske javnosti" služi i posljednjih dana aktualno pitanje tko će potpisati pristupni ugovor Hrvatske s EU, na koji će, kaže Kosor, potpis staviti i predsjednik države i predsjednica vlade.
"Mi u HSLS-u smo ipak optimisti, vjerujemo da je u idućih godinu dana moguć gospodarski oporavak, no samo ako građani budu istinski htjeli promjene, a to znači da na predstojećim izborima kazne i desnicu i ljevicu te značajan broj glasova daju ostalim opcijama kako bi došlo do stvarne promjene političkih odnosa", rekao je Kosor.
Podsjeća na gospodarske mjere koje nudi ta stranka, a odnose se na značajno smanjenje poreza na dohodak i ukidanje svih parafiskalnih nameta na gospodarstvo, smanjenje državnog proračuna i javne potrošnje sa sadašnjih 122 na 110 milijardi kuna te promjenu zakona o radu kao pretpostavku za gospodarske reforme.
Kosora zanima i zašto vlada nije uvažila zahtijev i peticiju HSLS-a sa 75 tisuća potpisa kojima su predložene mjere koje bi omogućile prvo zaposlenje za 10 tisuća mladih u Hrvatskoj.
Ujedno je najavio da će HSLS sutra vladi predati peticiju s novih 30 tisuća potpisa tražeći da se isprave nepravde u mirovinskom osiguranju za sve koji odlaze u mirovinu prema uvjetima iz drugog stupa, koje je stranke prikupila u kampanji "Sam plaćam, sam odlučujem".
Ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir osvrnuo se na najave izmjena kaznenog zakona kojim bi se uvele kazne za poslodavce koji ne isplaćuju plaće radnicima, te ocijenio da je to još jedan poticaj nepoduzetničkoj klimi u Hrvatskoj jer će poslodavce, umjesto na novo zapošljavanje potaknuti na nova otpuštanja radnika.
"Podržavamo stav da je nedopustivo da poslodavac kupu jahtu, a ne isplati plaću radnicima, međutim kod nas oni koji kupe jahtu isplate plaću svojim radnicima, ali ne i dobavljačima, pa onda njihovi radnici nemaju plaću, a promjena zakona neće riješiti taj problem", rekao je Budimir.
Smatra da je i jedno od važnih pitanja kako će se te izmjene primijeniti u slučajevima kada je država krivac za neisplatu plaća, kao što je slučaj u Dalmacijavinu.