Njezino je izvješće prvi puta bilo popraćeno znakovnim jezikom uz pomoć prevoditeljice za znakovni jezik Mirjane Juriše kako bi ga i osobe oštećena sluha mogle lakše pratiti.
Slonjšak je ustvrdila kako je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom najviše postupao kroz višekratno savjetovanje, u 35 navrata obišli su ustanove u kojima borave osobe s invaliditetom, dok je na inicijativu ureda postupano u 187 slučajeva.
Najviše je bilo pritužbi na ostvarivanje prava u području socijalne zaštite, pristupačnosti, mirovinskog osiguranja te zapošljavanja pri čemu su, kaže Slonjšak, osobe s invaliditetom isticale nedovoljnu informiranost i transparentnost te neujednačenost kriterija za ostvarivanje socijalnih prava.
Slonjšak je navela da je u Hrvatskoj oko 17 tisuća osoba lišeno poslovne sposobnosti, ali je ocijenila neprihvaljivim da je to čak 90 posto osoba pod skrbništvom.
Ne slaže se što su novčane naknade i dalje vezane uz imovinsko stanje osobe umjesto na težinu invaliditeta jer se, smatra, na taj način podržava osobe da se oslanjaju na sustav socijalne skrbi.
Pomaci su pak učinjeni kad je riječ o uklanjaju arhitektonskih barijera, dok bi podzakonske akte trebalo još dodatno uskladiti kada je riječ o prijevozu asistenata osobe s invaliditetom i terapijsko rehabilitacijskih pasa.
Prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa uputili su preporuke kako bi se što prije donijeli provedbeni propisi za osnovne i srednje škole i utvrdila obveza obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju.
"Djeci s teškoćama u razvoju važno je osigurati odgovarajuće obrazovanje jer bez toga nema ni zapošljavanja pa niti kakve-takve samostalnosti", kazala je Slonjšak.
I Ministarstvu gospodarstva uputili su, kaže, niz preporuka jer poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom još uvijek nisu dovoljno motivirajući, a kazne su preblage.
Pravobraniteljica je zato ukazala na potrebu dosljednije provedbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.