ATENA - Višegodišnji proračunski plan mjera štednje za razdoblje od 2012. do 2015., potreban Grcima da bi osigurali novu financijsku tranšu europskih kreditora, usvojen je u srijedu u parlamentu sa 155 glasova za od ukupno 300, objavio je predsjednik parlamenta. Zakon o povećanju poreza, potrošnji i privatizaciji usvojen je, te je otvoren put drugome glasanju o odvojenom zakonu koji će omogućiti individualne proračunske mjere i privatizaciju točno određenih državnih dobara. Moraju se usvojiti oba zakona kako bi EU i MMF omogućili iznimno važnu petu tranšu u iznosu od 12 milijardi eura. "Vrijeme je za povijesni izazov, pogled prema budućnosti i jamčenje sigurnosti generacijama koje dolaze", rekao je grčki premijer Georges Papandreu prije glasanja. Dok su zastupnici raspravljali o mjerama, policija je pokušala spriječiti nekoliko tisuća prosvjednika koji su demonstrirali pred zgradom parlamenta.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozdravili su u srijedu odluku grčkog parlamenta koji je prihvatio višegodišnji program štednje koji je bio uvjet za nastavak pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda. "Današnjim prihvaćanjem revidiranog ekonomskog programa u grčkom parlamentu, zemlja je napravila važan korak naprijed na putu prema fiskalnoj konsolidaciji i strukturalnim reformama usmjerenim prema rastu. Također je učinjen i vitalan korak natrag, koji udaljava zemlju od crnog scenarija bankrota. Bilo je to glasovanje nacionalne odgovornosti", kažu u zajedničkoj poruci čelnici dviju europskih institucija. "Sutra će oči Europe ponovno biti okrenute prema Ateni jer su zastupnici pozvani da odobre mjere za provedbu programa. Još jedno pozitivno glasovanje utrlo bi put isplati sljedeće tranše financijske pomoći, te pomoglo i u pripremi novog paketa financijske pomoći", dodaju Van Rompuy i Barroso. Plan koji je izglasao grčki parlament predviđe uštede od 28,4 milijardi eura do 2015., te masovnu privatizaciju koja bi trebala donijeti 50 milijardi eura.
BRUXELLES - Optimizam europskih poduzeća splasnuo je u lipnju, pokazalo je u srijedu najnovije istraživanje Bruxellesa, pri čemu je posebno poljuljano povjerenje industrijskog sektora. Indeks gospodarske klime (ESI), koji izrađuje Europska komisija, spustio se u lipnju u eurozoni na 105,1 bod, sa 105,5 bodova u prethodnom mjesecu. U EU27 pao je za jedan bod i iznosio je 104,4 boda. Povjerenje industrijskog sektora poljuljano je u odnosu na prošli mjesec, s obzirom na pogoršana očekivanja u vezi s proizvodnjom i višim procjenama zaliha. Menadžeri su također pokazali veći pesimizam u vezi s narudžbama za izvoz. U građevinskom i maloprodajnom sektoru, kao i među potrošačima, raspoloženje je u lipnju uglavnom ostalo nepromijenjeno u odnosu na svibanj. Uslužni je sektor pokazao optimizam u eurozoni, dok je u EU27 narušen, ponajprije zbog pogoršanih očekivanja u Velikoj Britaniji u vezi s potražnjom. U odvojenom je izvješću Komisija u srijedu izvijestila da je indeks poslovne klime (BSI) u eurozoni u lipnju pao četvrti mjesec zaredom, spustivši se na 0,92 boda, s 0,98 bodova u svibnju.
BERLIN - Službeni Berlin signalizirao je spremnost da podupre francuski prijedlog u vezi sudjelovanja privatnih kreditora u novom paketu pomoći za Grčku, netom pred sutrašnji sastanak dužnosnika njemačkog ministarstva financija s tamošnjim najvećim bankama, piše njemački tisak. Državni tajnik u njemačkom ministarstvu financija Joerg Asmussen u jednom je govoru ustvrdio da je francuski plan dobra osnova za pregovore, ističe Sueddeutsche Zeitung. Njemački ministar financija Wolfgang Schaueble u četvrtak bi se trebao u Berlinu sastati s vodećim njemačkim finacijskim institucijama kako bi razgovarali o načinima pomoći za prezaduženu Grčku. Procjenjuje se da njemačke banke i osiguravateljske tvrtke drže oko 20 milijardi eura u grčkim ulaganjima. Glasnogovornik Njemačkog udruženja privatnih banaka za novinsku agenciju AFP izjavio je da je francuski plan najdetaljniji od svih trenutno predstavljenih, no da se i dalje pregovara o njegovoj eventualnoj primjeni.
BRUXELLES - Njemački burzovni operater Deutsche Boerse i američki NYSE Euronext službeno su u srijedu zatražili od europskih regulatora za ravnopravno tržišno natjecanje da odobre njihovo spajanje vrijedno devet milijardi dolara. Dva burzovna operatera dogovorila su u veljači formiranje najveće svjetske burze na kojoj će se trgovati gotovo svim vrstama imovine, a poslovat će na obje strane Atlantika. "Deutsche Boerse AG i NYSE Euronext potvrdili su da su danas službeno obavijestili Opću upravu za tržišno natjecanje Europske komisije o planiranim poslovnim kombinacijama, čime se pokreće formalni početak procesa procjene utjecaja te transakcije na tržišno natjecanje u Europi“, stoji u priopćenju dva operatera.
LONDON - Cijena sirove nafte na londonskom tržištu porasla je u srijedu više od dva dolara, jer je među ulagačima ojačao optimizam da će grčki parlament odobriti program štednje, prigušivši strah od prvog slučaja insolventnosti u eurozoni. Cijena barela sirove nafte za isporuke u kolovozu poskočila je u Londonu za 2,07 dolara na 110,85 dolara, da bi se kasnije stabilizirala na 110,35 dolara. Na američkom tržištu cijena barela za isporuke u istom mjesecu porasla je za 1,17 dolara na 94,06 dolara. "Svaki pozitivan kompromis u Europi, uz grčku spremnost na žrtve, uzrokovat će rast eura i cijena nafte", izjavio je Jeremy Friesen, analitičar iz Societe Generale. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 103,59 dolara, što znači da je bila 2,03 dolara viša nego dan ranije.