LUXEMBOURG - Industrijska proizvodnja u eurozoni i 27 članica Europske unije blago se oporavila u travnju, nakon slabih rezultata u prethodnom mjesecu, objavio je u srijedu europski statistički ured. U eurozoni je tako industrijska proizvodnja u travnju porasla za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je po najnovijim podacima Eurostata stagnirala. U 27-članoj Uniji uvećana je za 0,1 posto, nakon revidiranog podatka o 0,2-postotnom padu u ožujku. Na godišnjoj razini proizvodnja u eurozoni je u travnju porasla za 5,2 a u EU27 za 4,7 posto u Uniji. Raspoloživi podaci pokazuju rast proizvodnje na mjesečnoj razini u 11 članica. Isti broj zemalja zabilježio je njezin pad, dok je u Estoniji proizvodnja stagnirala. Najizrazitiji rast imala je Latvija, u visini 3,4 posto, a pad Portugal, za 3,6 posto, te Grčka, za 3,5 posto. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja porasla je u 11 a pala u pet članica. Najsnažniji rast zabilježile su Estonija, za 31,8 posto, Latvija, za 13,7 posto, i Švedska za 10,5 posto. Najveći pad imala je Grčka, za 10,7 posto, te Portugal, za 1,7 posto, i Španjolska, za 1,6 posto.
MADRID - Španjolsko gospodarstvo vjerojatno će ostati na putu sporog oporavka, iako ostaje sumnja da neće ostvariti zacrtane ciljeve smanjenja deficita, te vlada mora ustrajati u programu reformi, objavila je središnja banka Španjolske. Prognoze za 2011. predviđaju spori oporavak koji nije oslobođen određenih značajnih neizvjesnosti, ističe se u bančinom godišnjem izvješću. Oporavak jako ovisi o sposobnosti da se iskoristi dinamizam u ostatku svijeta, kako bi vanjska potražnja osigurala nužno povećanje aktivnosti i zaposlenosti. Oporavak domaće potražnje povezan je pak s razinom duga u privatnom sektoru. U prvom tromjesečju 2011. španjolski BDP je porastao za 0,3 posto, uglavnom zahvaljujući izvozu, dok je domaća potražnja i dalje slabašna. U prva tri mjeseca 2011. stopa nezaposlenosti poskočila je zbog krize na 21,29 posto i najviša je među industrijaliziranim zemljama. Pritom središnja banka upozorava na rizike mogućeg podizanja ciljanih razina proračunskog manjka bude li oporavak slabiji no što se očekivalo.
PARIZ - Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) pokrenuo je postupak izdavanja obveznica kako bi prikupio pet milijardi eura pomoći za krizom pogođeni Portugal. EFSF je u petak objavio da će u narednim tjednima organizirati dvije aukcije obveznica kako bi pomogao Portugalu sukladno odgovarajućem planu Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Na prvoj aukciji bit će ponuđene obveznice s rokom dospijeća od 10 godina, a cilja na prihod od pet milijardi eura. Na drugoj aukciji, koja će biti održana prije ljetnih praznika, bit će ponuđene obveznice s rokom dospijeća od pet godina. Ciljana je svota tri milijarde eura. Prvim uspješnim izdanjem obveznica u siječnju EFSF je prikupio pet milijardi eura za pomoć Irskoj.
ŽENEVA - Ruski premijer Vladimir Putin rekao je da je za svoju zemlju postavio ambiciozan cilj da za desetak godina bude među prvih pet svjetskih gospodarstava. "Postavili smo ambiciozan cilj za iduće desetljeće koji bi od Rusije trebao učiniti jedno od pet najvećih svjetskih gospodarstava", rekao je Putin u Ženevi na 100. skupštini Međunarodne organizacije rada. Putin planira ruski BDP od 19.700 američkih dolara po stanovniku podići na 35.000 dolara (oko 24.400 eura). Da bi se to ostvarilo, zemlja mora udvostručiti produktivnost i stvoriti radna mjesta u sektoru novih tehnologija. Kazao je kako Rusija još osjeća posljedice globalne financijske i gospodarske krize, a očekuje da bi se trebala oporaviti do kraja godine. Svjetska banka upozorila je 8. lipnja da Rusija od dolaska Vladimira Putina na vlast 2000. nije uspjela diverzificirati i modernizirati svoj izvoz te da će izgubiti utrku s drugim gospodarstvima u razvoju ako ne smanji udio države u gospodarstvu.
BRUXELLES - Europski pregovarači postigli su dogovor o novim pravilima o označavanju hrane, čiji je cilj borba protiv rastuće pretilosti u Europi jer će potrošači moći donijeti informirane odluke o kupovini. Po dogovoru, svi prehrambeni proizvodi morat će nositi oznaku s kalorijama, količinom soli, šećera, proteina, ugljikohidrata, masnoća i zasićenih masnih kiselina, kazao je europski dužnosnik uključen u pregovore. Prehrambene oznake neće morati biti na prednjem dijelu pakiranja, ali će kompanije imati opciju ponoviti neke od informacija sa stražnjeg dijela na prednji ako tako odluče. Sva alkoholna pića bit će izuzeta iz pravila o prehrambenom označavanju. Smjernice o preporučenom dnevnom unosu soli, masnoća, šećera i kalorija bit će dobrovoljne a ne obvezne kao što su neki zastupnici željeli. Dogovor je postignut u srijedu, nakon pregovora između predstavnika mađarskog predsjedništva, Europskog parlametna i Europske komisije. Njega moraju formalno odobriti europske vlade i Europski parlament.
WASHINGTON - Kina, najveći kupac američkih državnih obveznica, u travnju je povećala udio u državnom dugu najvećeg svjetskog gospodarstva, objavilo je u srijedu američko ministarstvo financija. Kina je tako povećala svoj udio u američkim državnim obveznicama za 7,6 milijardi dolara, na 1.150 milijardi dolara. Riječ je o njegovom prvom povećanju nakon uzastopnog smanjenja u prethodnih pet mjeseci. Japan, drugi najveći kupac američkog državnog duga, svoj je udio pak blago smanjio, za milijardu dolara, na 906,9 milijardi dolara. Prisutne su zabrinutosti da bi zbog razornog potresa i tsunamija sredinom ožujka Japan mogao biti primoran na izrazitija smanjenja tih kupovina kako bi novac iskoristio za obnovu. Treća po veličini vlasnica američkog duga, Velika Britanija uvećala je svoj udio na 333 milijarde dolara, sa 325,2 milijarde dolara u ožujku. Ukupan iznos američkih državnih obveznica u rukama inozemnih vlasnika uvećan je za 0,2 posto, na 4.490 milijardi dolara.
LONDON - Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima pod pritiskom jačeg dolara i strahovanja u vezi s prognozom potražnje za energijom u najvećem svjetskom potrošaču. Na londonskom su tržištu cijene nafte za isporuke u srpnju pale 1,68 dolara na 118,48 dolara za barel, da bi se kasnije oporavile na 118,70 dolara za barel. Na američkom su tržištu bile niže za 50 centi, te se barelom trgovalo po 98,87 dolara. Ministri financija eurozone nisu se u utorak mogli dogovoriti o sudjelovanju privatnih vlasnika grčkih državnih obveznica u financiranju novog paketa pomoći za Grčku. Time je teret te zadaće prebačen na leđa francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel uoči njihova sastanka krajem tjedna. Takav je rasplet pritisnuo euro, koji je u srijedu oslabio jedan posto prema dolaru. Jača američka novčanica nagriza potražnju za naftom jer slabi kupovnu moć imatelja ostalih valuta. U međuvremenu su podaci Američkog instituta za naftu u utorak pokazali rast zaliha benzina u prošlom tjednu za 1,1 milijun barela, i to u jeku američke sezone vožnje, što je zabrinulo tržišta. Taj je podatak potisnuo u drugi plan onaj o padu zaliha sirove nafte za tri milijuna barela.