STRASBOURG - Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu odbio je u srijedu velikom većinom glasova zamrzavanje višegodišnjeg europskog proračuna što su, između ostalih, tražile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, te je zatražio povećanje vrijednosti proračuna od 5 posto za razdoblje od 2014. do 2020. Protiv zamrzavanja proračuna za razdoblje 2014.-2020., tzv. nove Financijske perspektive, na razini 2013. bilo je 468 zastupnika, 134 za i 54 suzdržana. Oni su, osim toga, glasovali za ukidanje britanskog rabata i svih vrsta takvih povlastica odobrenim zemljama članicama, posebno onih koje ima Danska. Britanski, francuski, njemački i finski čelnici zatražili su u prosincu zamrzavanje proračuna EU-a do 2020. na razini 2013. Europski povjerenik za proračun Januz Lewandowski pozdravio je doprinos Europskog parlamenta, ali je predvidio "teške pregovore" s vladama oko novog višegodišnjeg proračuna EU-a. Ti bi pregovori trebali započeti ovoga mjeseca kada bi i Europska komisija trebala predstaviti svoj prijedlog.
PARIZ - Francuska se i dalje protivi restrukturiranju grčkog duga pod bilo kojim uvjetima, kazao je u srijedu glasnogovornik vlade u Parizu, otkrivajući razlike u stavovima u odnosu na Berlin. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble ukazao je na mogućnost restrukturiranja grčkog duga, istaknuvši u ovotjednom pismu partnerima u Europskoj uniji da bi privatni vlasnici grčkih državnih obveznica trebali snositi dio tereta spašavanja Grčke, po mogućnosti putem zamjene obveznica i promjene roka dospijeća. "Francuska je oduvijek protivila restrukturiranju grčkog duga i ne odstupamo od tog stajališta bez obzira na predložene uvjete", kazao je novinarima nakon sastanka kabineta glasnogovornik vlade i ministar za proračun Francois Baroin. Za razliku od Francuske, Njemačka je otvorenija za predloženo restrukturiranje, koje mnogi ekonomisti smatraju vrlo vjerojatnim rješenjem za grčko izbjegavanje insolventnosti. Schaeuble je u pismu kolegama u EU zatražio "značajan doprinos" vlasnika grčkih obveznica, sugerirajući produljenje roka njihova dospijeća na naplatu za sedam godina.
BEČ - Sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) prekinut je u srijedu budući da se zemlje-članice nisu mogle dogovoriti o povećanju proizvodnje koje je zatražila Saudijska Arabija. "Nažalost, ne možemo se dogovoriti ni o smanjenju niti o povećanju proizvodnje", kazao je novinarima u Beču glavni tajnik OPEC-a Abdulah El-Badri. "Ovo je jedan od naših najgorih sastanaka", naglasio je saudijski ministar za naftu Ali al-Naimi, dodavši da se šest od ukupno 12 članica naftnog kartela suprotstavilo povećanju proizvodnje. Po njegovim su riječima arapske zemlje u regiji Perzijskog zaljeva predložile povećanje proizvodnje na 30,3 milijuna barela dnevno sa sadašnjih oko 29 milijuna barela dnevno, uključujući Irak kojem nije određena kvota u okviru OPEC-a. Izaslanici arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu kazali su da su među zemljama koje su odbile razmotriti mogućnost povećanja proizvodnje bili Iran, Venezuela i Alžir. Izaslanici ostalih zemalja-proizvođača rekli su da je Saudijska Arabija predložila preveliko povećanje u odnosu na proizvodnju u travnju.
BRUXELLES - Sporazum Maroka i Europske unije o ribarenju stoji Europu milijune eura godišnje i mogao bi osiromašiti marokanske riblje zalihe, stoji u povjerljivom izvješću koje je na uvid dobio Reuters. Europa ne uspijeva profitirati od tog sporazuma, ni osigurati bolji pristup ribi niti nametnuti strože standarde zaštite okoliša, stoji u izvješću koje će vjerojatno nagristi podršku vlada i zakonodavaca EU-a tom sporazumu. On je stupio na snagu 2007. i već je dugo na udaru kritike zbog učvršćivanja marokanske okupacije Zapadne Sahare, bogatog područja koje je Maroko anektirao 1975. i otada je predmet najdugotrajnijeg teritorijalnog spora u Africi. "EU je platio previsoku cijenu kako bi podržao svoje ribarske flote", stoji u izvješću na 112 stranica koje je namijenjeno Europskoj komisiji. Europa je Maroku plaćala 36,1 milijun eura godišnje od 2007. kako bi njezini brodovi mogli ribariti uz obale Maroka i Zapadne Sahare. Umjesto da EU profitira od tog dogovora, prihodi od izlova manji su za oko šest milijuna eura godišnje od uplaćene godišnje naknade od 36,1 milijuna eura, stoji u izvješću.
TOKIO - Japan će do travnja sljedeće godine možda zatvoriti sva 54 nuklearna reaktora, čime će se energetski troškovi zemlje povećati za više od 30 milijardi dolara godišnje, priopćili su u srijedu dužnosnici ministarstva trgovine. Objasnili su da je nakon nuklearne nesreće u pogonu Fukushima Daiichi, sjeverno od Tokija, među lokalnim zajednicama zavladala bojazan od ponavljanja nesreće, pa četiri reaktora koja su već trebala biti uključena još su uvijek ugašena. Nekoliko reaktora je zatvoreno zbog redovitog održavanja pa je količina električne energije iz nuklearnih izvora svedena na samo 36 posto prijašnjih kapaciteta.
LONDON - Dolar je u srijedu kliznuo na međunarodnim deviznim tržištima na novu najnižu razinu prema jenu u mjesec dana jer su se ulagači odlučili na prodaju imovine koju smatraju rizičnom, strahujući da bi spori američki rast mogao zakočiti i svjetsko gospodarstvo. Dolar je tako oslabio prema jenu, kliznuvši na 79,69 jena, najnižu razinu od 5. svibnja. Euro je također izgubio na vrijednosti prema japanskoj valuti, i to 0,8 posto, te se njime trgovalo po 116,65 jena. Europska jedinstvena valuta oslabila je i prema dolaru, 0,5 posto, spustivši se na 1,4626 dolara, pritisnuta podatkom da je industrijska proizvodnja u njemačkom gospodarstvu, najvećem u eurozoni, pala u travnju za neočekivanih 0,6 posto. Ulagače je oneraspoložilo i priznanje predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea u utorak da je američko gospodarstvo usporilo. To je potaknulo nagađanja da će kamatne stope u SAD-u ostati nadomak nuli. Bernankeova izjava nadovezala se na prošlotjednu objavu loših podataka o zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji u SAD-u.