LONDON - Euro se u petak na međunarodnim tržištima spustio na novu rekordno nisku razinu prema švicarskom franku, a rekordno nisko prema tom sigurnom utočištu u neizvjesnim vremenima bio je i dolar. Euro se tako spustio na 1,2167 franaka, rekordno nisku razinu od uvođenja jedinstvene valute 1999. Bio je pak na dobitku prema dolaru, od 0,7 posto, i njime se trgovalo po 1,4231 dolara, nakon što je ranije dosegnuo 1,4278 dolara, najvišu razinu u tjedan dana. Dolar se također spustio na rekordno nisku razinu prema franku, od 85,34 švicarskih centima. Potom je nadoknadio dio gubitaka, pa se njime trgovalo po 85,72 centima, ili u minusu za 1,1 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Pritisci na dolar ne popuštaju nakon objave slabije od očekivanog procjene stope rasta američkog BDP-a u prvom tromjesečju. Kombinacija slabog ozračja za dolar i zabrinutosti u vezi dugova u eurozoni trebala bi održati euro u rasponu od 1,4 dolara do 1,4345 dolara, koliko je euro dosegnuo prošli petak. Švicarski franak, na rekordnim razinama prema euru i dolaru, mogao bi nastaviti jačati, s obzirom da po gospodarskom i fiskalnom zdravlju Švicarska uvelike nadmašuje prosjek u eurozoni, tumače analitičari.
MILANO - Gotovo tri milijarde eura libijske imovine zamrznuto je samo na računima talijanske banke Unicredit, piše u petak poslovni list "Il Sole 24 ore" o sankcijama protiv režima pukovnika Moamera Gadafija koji ratuje protiv pobunjenika i odbija otići s vlasti. "Osim 7,6 posto koje u Unicreditu drže Središnja libijska banka i Libijska inozemna banka (LFB) ... blokirano je još oko 3 milijarde eura na računima Unicredita", piše list. Primjenom UN-ovih sankcija i mjera koje je Europska unija nametnula protiv režima pukovnika Gadafija ukupno je blokirano 170 milijardi eura libijske imovine u dionicima i na računima, piše talijanski list. Dodaje da će "dividende, kamate po bankovnim računima i obveze ostati blokirane do ukidanja sankcija".
ZAGREB/FRANKFURT - Rast kredita privatnom sektoru eurozone blago je ubrzao u travnju u odnosu na isto razdoblje lani, pokazali su u petak podaci Europske središnje banke (ECB). Tako su krediti privatnom sektoru u prošlom mjesecu porasli za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U ožujku uvećani su na godišnjoj razini za 2,5 posto. Pritom su krediti poduzećima u travnju uvećani na mjesečnoj razini za samo milijardu eura, nakon povećanja za četiri milijarde eura u prethodnom mjesecu. Time je njihov plasman na godišnjoj razini povećan za jedan posto. U prethodnom mjesecu uvećan je za 0,8 posto. Stambeni krediti uvećani su na godišnjoj razini za 4,4 posto, čime je nastavljen tempo rasta iz prethodnog mjeseca. Ista godišnja stopa rasta kao i u prethodnom mjesecu zabilježena je i u stavci ukupnih kredita kućanstvima, u visini 3,4 posto. Pokazatelj opskrbe novcem u eurozoni M3 porastao je u travnju za 2,0 posto u odnosu na isto razdoblje lani, čime je njegov rast blago usporio u odnosu na prethodno tromjesečje kada je uvećan za 2,3 posto, pokazuju podaci ECB-a.
LONDON - Banke u Europskoj uniji mogle bi izbjeći dio obveza koje nalažu novi globalni bankovni propisi o kapitalu i likvidnosti Basel III sudeći prema nacrtu odgovarajućeg europskog zakona, piše u petak londonski dnevnik Financial Times. Po pisanju FT-a, nacrt zakona mogao bi bankama u EU omogućiti da u rezervni kapital uračunaju udjele iz drugih financijskih institucija, poput osiguravateljskih ogranaka, u većoj mjeri nego što dopuštaju globalni propisi. Banke uključujući Societe Generale, BNP Paribas i Lloyds Banking Group, koje redom imaju osiguravateljske ogranke, imale bi nesrazmjerne koristi od takvih izuzeća, tumači financijski dnevnik. Bankama bi također bila dopušteno da i dalje izdaju hibridni kapital u razdoblju duljem no što se očekivalo, piše FT. Uključivanje ta dva izuzeća u nacrt propisa predstavljalo bi kršenje globalnog sporazuma, prenosi FT ocjenu neimenovanog regulatora koji sudjeluje u tome procesu. Basel III je set minimalnih zahtjeva, a EK ih želi pretočiti u maksimalne kako bi se osigurao jednaki tretman unutar 27-članog bloka. Europski povjerenik za financijske usluge Michel Barnier u srpnju će objaviti nacrt toga zakona, utemeljenog na globalnom sporazumu.
ZAGREB/MANILA - Cijene nekretnina na tržištima širom svijeta ponovno su pale u prva tri ovogodišnja mjeseca, iako je završilo trogodišnje razdoblje njihovog naglog pada, pokazuje u petak objavljeno izvješće savjetodavne tvrtke Global Property Guide. Studija o tržištima nekretnina u 39 zemalja svijeta pokazala je da su cijene nekretnina prilagođene za inflaciju u prvom ovogodišnjem tromjesečju pale na tromjesečnoj razini u 27 zemalja dok je njihov rast zabilježen u 12 zemalja. Na godišnjoj razini cijene su porasle u 16 zemalja, a pale u 23 zemlje. U Europi su Irska, Bugarska i Španjolska zabilježile najveći pad cijena na godišnjoj razini, za 13,1 posto, 10,2 odnosno 7,7 posto. Najveći rast cijena u Europi zabilježile su, pak, Norveška za 6,9 posto i Austrija za 6,5 posto. Tržište nekretnina u Sjedinjenim Državama također je ponovno zabilježilo slabu izvedbu u prvom tromjesečju, pa su cijene prilagođene inflaciji pale na godišnjoj razini za 7,5 posto dok su u odnosu na prethodna tri mjeseca bile niže 3,7 posto, što je njihov najoštriji pad od kraja 2008. Kao glavni razlog toga pada u Global Property Guideu navode veliku ponudu i slabu potražnju.
ZAGREB/BRUXELLES - Optimizam europskih poduzeća posustao je u svibnju, dok je među potrošačima ojačao, pokazali su u petak najnoviji pokazatelji Europske komisije. Pokazatelj gospodarske klime u Europskoj uniji (ESI) ostao je tako u svibnju uglavnom nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, na 105,4 boda. U eurozoni spustio se za 0,6 bodova i iznosio je 105,5 bodova, objavila je Komisija. Pritom je blago pogoršana klima u eurozoni rezultat slabijeg raspoloženja u svim poslovnim sektorima, a posebno u industriji. Očekivanja potrošača istodobno ukazuju na poboljšanje. U EU27 slabije raspoloženje u industriji nadoknadilo je blago poboljšanje u ostalim poslovnim sektorima, dok je povjerenje potrošača znatno ojačalo. Odvojeni pokazatelj EK o poslovnoj klimi u eurozoni (BSI) u svibnju također ukazuje na pogoršana očekivanja poduzeća i to treći mjesec zaredom. Indeks je u tekućem mjesecu kliznuo na 0,99 bodova, s 1,28 bodova u travnju. "Sadašnja je razina pokazatelja i dalje vrlo visoka, ali pogoršanje u protekla tri mjeseca možda signalizira da je faza ubrzavanja oporavka u industriji završena", stoji u priopćenju.