Dow Jones indeks pao je 61 bod, ili 0,50 posto, na 12.090 bodova, a Nasdaq 1,11 posto, na 2.702 boda.
S&P 500 potonuo je 1,08 posto, pa je po prvi puta od polovice ožujka zaronio ispod psihološki važne razine od 1.300 bodova - na 1.286 bodova.
Svih 10 sektora S&P-a izgubilo je na vrijednosti, a najviše su, više od 2 posto, pale cijene dionica u financijskom i energetskom.
Financijski sektor našao se pod pritiskom nakon izjave dužnosnika Feda da bi banke trebale u rezerve izdvojiti više sredstava kako bi mogle pokriti potencijalne gubitke. Ako taj prijedlog zaživi, bankama će ostati manje sredstava za kreditne plasmane, pa bi im mogle pasti zarade.
Cijene dionica Citigroupa i Bank of America potonule su više od 4 posto, a JP Morgan Chasea 2,5 posto.
Energetski je sektor, pak, uzdrmala vijest da bi OPEC mogao povećati proizvodnju nafte jer njezine visoke cijene štete oporavku svjetskog gospodarstva. Zbog toga je terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku jučer pala 1,3 dolara, na 99,01 dolar po barelu.
Oštro su pale i cijene dionica zrakoplovnih kompanija, nakon što je Međunarodna udruga zračnih prijevoznika smanjila procjene dobiti te industrije u ovoj godini za više od 50 posto, što je posljedica visokih cijena nafte, nemira na Bliskom istoku i katastrofalnog potresa u Japanu.
Dionice Delta Airlinesa i American Airlinesa pojeftinile su više od 3 posto.
Sve te loše vijesti došle su nakon prošlotjednog niza slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka, koji su učvrstili tezu o usporavanju rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, pa trenutno nema baš razloga za kupnju dionica.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Frankfurtski DAX indeks oslabio je 0,34 posto, na 7.084 boda, a pariški CAC 0,70 posto, na 3.863 boda. Londonski FTSE ojačao je, pak, 0,14 posto, na 5.863 boda.