Hrvatska mora ažurirati zemljišne registre, koji se uglavnom zasnivaju na izmjerama i podacima iz 19. stoljeća, kako bi uklonila jednu od najvećih prepreka domaćim i stranim ulaganjima, rekao je predsjednik HUP-ove Udruge geodetsko geoinformatičke struke Robert Paj.
Paj kaže da provedena digitalizacija nije riješila glavni problem - neusklađenost zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, jer su u digitalni oblik preneseni podaci koji ne oslikavaju situaciju na terenu.
Prema njegovim riječima, po sadašnjem tempu sređivanja zemljišnih registara po kojem je u posljednjih dvadeset godina ažurirano tek tri posto teritorija Hrvatske, usklađivanje stanja u evidencijama sa stanjem na terenu završili bi polovicom 27. stoljeća.
"To je nedopustivo, posebno jer se nesređena zemljišna evidencija pokazuje najvećom kočnicom u privlačenju stranih investicija", kaže Paj.
Dodaje da je u sređivanje zemljišnih evidencija kroz katastarske izmjere u posljednjih dvadeset godina uloženo 550 milijuna kuna ili jedna lipa po kvadratnom metru, što nije dovoljno.
Dopredsjednik Udruge geodetsko geoinformatičke struke Damir Delač smatra da bi u financiranju zemljišnih knjiga trebali sudjelovati vlasnici nekretnina, a prosječni trošak za njih procjenjuje između dvije i četiri tisuće kuna.
Poseban problem vidi u tome što od 3.300 katastarskih općina 232 nemaju zemljišne knjige. S druge strane, općine koje su napredovale do najsređenijih zemljšnih knjiga povećale su godišnje proračuna pet do deset puta, tvrdi Delač.
Napominje da je najbolja situacija u istočnoj Hrvatskoj, gdje je šezdesetih i sedamdesetih godina provedena komasacija.
Na konferenciji je predstavljena Strategija razvoja geodetske djelatnosti čije ostvarenje predstavnici HUP-ove Udruge geodetsko geoinformatičke struke i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije smatraju uvjetom za ubrzano rješavanje zemljišnih knjiga.
Kao prioriteti u strategiji se navode obnova i sređivanje zemljišnih evidencija, okrupnjavanje zemljišta i donošenje novog zakona o komasaciji.