BEOGRAD
U nastavku suđenja za ratni zločin hrvatskom branitelju Veljku Mariću, optuženom za ubojstvo Petra Slijepčevića u listopadu 1991. u Rastovcu, videovezom iz Županijskog suda u Osijeku ispitani su u ponedjeljak negdašnji Marićevi suborci iz istog bataljuna, od kojih su četvorica ustvrdila kako nemaju spoznaja o događaju, dok je jedan od njih doveo Marića u vezu s ubojstvom navedenim u optužnici. ''Marić je ušao u neku kuću, čuli su se pucnji, izišao je van, pitao sam ga što je bilo, rekao je da se morao braniti, da je ubijeni rekao svojoj supruzi 'daj mi nož da ubijem ustašu''', kazao je Darko Černi opisujući događaj u Rastovcu te dodao kako su prethodno toga jutra pošli iz Ivanova sela sa zadatkom da se pretrese teren, odnosno obavi takozvano ''čišćenje'' terena. Optuženi Marić potom je, u obraćanju svjedoku, zanijekao da je s njime ikada bio u akciji ''čišćenja'' te mu, uzbuđen i koristeći psovke, kazao kako mu nije jasno zbog čega ga tereti, nakon čega je predsjedatelj sudskog vijeća upozorio Marića da povede računa o tome kako se izražava jer će mu, u suprotnome, oduzeti riječ.
HERAT/LJUBLJANA
U dva istodobna napada na talijansku bazu blizu grada Herata na zapadu Afganistana bombaši samoubojice iz redova talibanskih pobunjenika u ponedjeljak su ubili četiri i ranili 37 osoba, a među ranjenima je i slovenska državljanka. Sve četiri ubijene osobe su civili, ustvrdio je policijski glasnogovornik iz Herata. Prema njegovim riječima i svi ranjeni su civili, no Reutersov fotograf snimio je ranjenika u talijanskoj vojnoj odori. Slovensko ministarstvo obrane u Ljubljani je potvrdilo da je među ozlijeđenima i slovenska državljanka, civilna djelatnica u ministarstvu obrane. Pretrpjela je lakše površinske ozljede i njezino je stanje dobro, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Simon Kerez. To je prvi slučaj ranjavanja nekog pripadnika slovenskog kontingenta koji u operaciji u Afganistanu sudjeluje od 2006., kazao je Kerez. Napadi bude veliku zabrinutost jer je Herat grad u mirnoj pokrajini blizu granice s Iranom i jedno je od sedam područja određenih za postupnu predaju odgovornosti za sigurnost s međunarodnih snaga na afganistanske službe početkom srpnja.
TRIPOLI
Jedanaest ljudi poginulo je u NATO-ovim napadima na civilne i vojne položaje u Zlitenu, oko 150 km istočno do Tripolija, navela je službena libijska agencija Jana. "Civilni i vojni položaji u Zlitenu bili su na meti zračnih napada i u njima je poginulo 11 mučenika, a određeni broj ljudi je ranjen", navodi Jana. Agencija koja se poziva na vojni izvor je navela da je grad Al-Džafra, 600 km južno od Tripolija također napadnut u ponedjeljak. Libijska televizija je ranije tijekom jutra javila da je NATO napao i mjesta Tiji, Džufru i Bani Valid. NATO od 31. ožujka vodi vojnu intervenciju u Libiji kojom zapovijeda međunarodna koalicija radi zaštite civila nakon krvave represije koju vodi režim Moamera Gadafija, protiv kojeg od sredine veljače traje pobuna.
STOCKHOLM
Švedski ministar okoliša Andreas Carlgren kritizirao je u ponedjeljak odluku Njemačke da do 2022. odustane od nuklearne energije što je, smatra on, u suprotnosti s nastojanjima da se smanje emisije ugljikova dioksida u atmosferu. "Njemačka bi se mogla naći u situaciji da vodi pogrešnu politiku", rekao je ministar, prenosi agencija TT. "Njemačka će vjerojatno morati povećati uvoz nuklearne energije iz Francuske i postoji opasnost da uskoro ne uspije okončati svoju ovisnost o energiji iz fosilnih goriva, posebice energiji dobivenoj od ugljena", ocijenio je Carlgren. Ministar drži da je potrebno smanjiti ovisnosti o nuklearnoj energiji uz zaustavljanje klimatskih promjena.
MOSTAR
Tri bošnjačka stradalnička udruženja iz protekloga rata zatražila su od Haaškoga tribunala izuzeće predsjedajućeg Christopha Fluggea iz sudskog vijeća koje će voditi postupak protiv Ratka Mladića zbog negiranja da je u Srebrenici počinjen genocid. U pismu kojega je predsjedniku Haaškoga tribunala Patricku Robinsonu uputio Savez logoraša BiH, udruženja Žena žrtava rata i Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa izrazili su prosvjed zbog imenovanja Fluggea za predsjedajućeg Vijeća ističući da je u intervjuu njemačkoj tiskovini Der Spiegel 'negirao zločin genocida' u Srebrenici. Izjavom da je korištenje termina genocid za definiranje zločina u Srebrenici nepotrebno te da umjesto toga treba koristiti izraz masovno ubojstvo, sudac Flugge je pokazao da je sklon predrasudama, te negirajući Statut i sudsku praksu ICTY-a, pokazao da nije zaslužio niti biti sudac ICTY-a", navodi se u pismu bošnjačkih udruženja upućenom predsjedniku Haaškoga tribunala. U izjavi za njemački Spiegel Christoph Flugge je rekao da je genocid samo holokaust te da taj pojam u svim drugim slučajevima treba zamijeniti sintagmom 'masovnog ubojstva'.
PARIZ
Ispuštanje ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu doseglo je 2010. rekordnu razinu, premašivši za pet posto prijašnji rekord količine emisije CO2 iz 2008. godine, objavila je u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju (IEA) i upozorila da se radi o "ozbiljnom nazadovanju" u borbi protiv klimatskog zagrijavanja. "Emisija CO2 iz energetskog sektora bila je 2010. viša nego ikada", upozorava IEA na svojoj internetskoj stranici. "Nakon smanjenja emisije štetnih plinova 2009. zbog svjetske financijske krize, emisije CO2 su skočile na rekordnih 30,6 gigatona, pet posto više u odnosu na 2008. kada je količina emisije ugljičnog dioksida iznosila tadašnjih rekordnih 29,3 gigatona", kaže se u izvješću agencije. Osim toga, dodaje IEA, 80 posto emisija iz energetskog sektora predviđenih za 2020. već je dostignuto.