VARŠAVA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u petak u Varšavi kako smatra da bi bilo primjereno razmotriti proširenje optužnice protiv uhićenog haaškog optuženika Ratka Mladića i za zločine u Hrvatskoj. "Sasvim sigurno bilo bi primjereno da se ispita Mladićeva odgovornost i za zločine u Hrvatskoj. Sjetimo se samo strašnog zločina u Škabrnji. Mislim da će za to biti dobre volje i na strani tužitelja", rekao je hrvatski predsjednik odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara. O tome treba li Hrvatska sada jače inzistirati na uhićenju drugog preostalog haaškog bjegunca Gorana Hadžića, Josipović je odgovorio da je "Hrvatska uvijek isticala da i Goran Hadžić mora pred lice pravde". Mladićevo uhićenje na marginama skupa u Varšavi samo se sporadično spomenulo, rekao je hrvatski predsjednik ponovivši kako je njegovo uhićenje dobro i za Srbiju i za cijelu regiju i da će ono pridonijeti dobrom odnosima u regiji. Također je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao da misli kako Srbija bez tog uhićenja ne bi mogla dobiti status kandidata i kako je moguće da ona dobije status kandidata u vrijeme hrvatskog zaključenja ugovora.
ZAGREB - Predsjednica vlade Jadranka Kosor pozdravila je danas najavu glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza o proširenju optužnica protiv Ratka Mladića i na zločine u Hrvatskoj kazavši "da je to dobro i da će i Hrvatska to tražiti". Kosor je napomenula da je vezano uz to već održala konzultacije s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i dodala da je to i "naš zahtjev za zločine počinjene u Hrvatskoj". "Mi ćemo i poduzeti neke korake s tim u vezi i zaista očekujemo da se to dogodi", kazala je premijerka. Upitana postoje li pravni mehanizmi za proširenje optužnice s obzirom da je izlazna strategija haaškog suda već na snazi, Kosor je odgovorila da na tome radi Ministarstvo pravosuđa te da će se, vjerojatno ministar pravosuđa sastati i s glavnim državnim odvjetnikom i sve te aspekte treba razmotriti i Državno odvjetništvo. Što se tiče vlade i naših mogućnosti i mehanizama, inzistirat ćemo da se to dogodi i da se to učini zbog konačnog rješenja svih tih pitanja i za stabilnost u ovom dijelu svijeta na jugoistoku Europe, kazala je Kosor. Iznimno je važno da svi odgovorni za zločine, pogotovo zločinci - odgovorni za smrt tisuće i tisuće ljudi, za genocid - kakav je Mladić, moraju stati pred lice pravde i odgovarati. Upitana o Goranu Hadžiću, premijerka Kosor je rekla da očekuje i njegovo uhićenje i da stane pred lice pravde i odgovara za svoje zločine.
SPLIT - Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac ocijenio je kako je jučerašnje uhićenje optuženika za ratne zločine generela Ratka Mladića, "iako zakašnjelo, ipak 'silan' civilizacijski doseg". "Uhićenje Mladića ima jedan ključan civilizacijski rezultat, a to je kad krivnju za ratni ili bilo koji drugi zločin uspješno pripišete pojedincu i dokažete u sudskom procesu, onda ste u toj mjeri uspjeli kolektivnu krivnju skinuti s naroda koji nepravedno trpi zbog toga što su neki njegovi pojedini pripadnici činili te zločine", izjavio je Uzelac. U mjeri u kojoj treba progoniti zločin, tj. pojedinca, oslobađa se narod kao kolektivitet i stvaraju se pretpostavke za komunikaciju među ljudima, rekao je Uzalac. "Nedužni ljudi ne bi smjeli imati nikakve posljedice zbog činjenice da iz njihovih redova izlaze takvi osumnjičenici i optuženici" kao što je general Mladić, rekao je Uzelac i pohvalio političko vodstvo Srbije što je u složenim okolnostima i uz mnoge otpore imalo snage uhititi Mladića. Na pitanje kako komentira najavu glavnoga haaškog tužitelja Sergea Brammertza da će se zauzeti za proširenje optužnice protiv generala Mladića i na zločine u Hrvatskoj, a ne samo za Srebrenicu, Uzelac je odgovorio kako bi "bez toga vjerojatno cijeli posao bio manjkav".
ZAGREB - Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić ocijenio je danas kako je uhićenje Ratka Mladića dokaz "stare maksime da je pravda spora, ali dostižna". "Meni je drago da se to napokon dogodilo i to je dokaz one stare maksime da je pravda spora ali dostižna. I siguran sam da će taj balkanski krvnik koji je prouzročio mnogo zla i iza kojeg su ostale tisuće i tisuće na žalost leševa i u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, doživjeti sudbinu pravde", izjavio je ministar Ivić zamoljen od novinara da komentira uhićenje Ratka Mladića. Na upit novinara odgovorio je da je "proces ulaska Srbije u Europsku uniju vezan i uvjetovan uhićenjem ratnih zločinaca i Mladića i Gorana Hadžića, a kakav će on biti vidjet ćemo". "Za nas je najvažnije da se proces ulaska Hrvatske u Europsku uniju konačno završi i to je osnovni posao državne politike. Ja se nadam da će pregovori završiti u šestom mjesecu i da će biti i određen datum ulaska Hrvatske u EU i da će vrlo brzo biti i potpisan sporazum", rekao je ministar Ivić.
ZAGREB - U povodu 20. obljetnice Oružanih snaga, Dana OS i Hrvatske Kopnene vojske na svečanosti u Domu Hrvatske vojske "Zvonimir" uručeni su danas izvodi o promaknućima, nagradama i pohvalama djelatnicima Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Odlukom predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Ive Josipovića ukupno je promaknuto 136 časnika. Predsjednica vlade Jadranka Kosor istaknula je kako želi da nas snaga snaži i da se doprinos branitelja samostalnoj, neovisnoj i europskoj Hrvatskoj nikad ne zaboravi. Žrtva onih koji su svoje živote i zdravlje založili u našu današnjicu i budućnost nas obavezuje, jer su pokazali kako se voli i brani domovina, poručila je. Ostvarene su vjekovne težnje hrvatskog naroda za samostalnošću i slobodom i stvorene suvremene oružane snage, koje će moći odgovoriti novim sigurnosnim zahtjevima, kazala je Kosor. To je rezultiralo primanjem Republike Hrvatske u NATO savez, a profesionalizam i visoka razina sposobnosti OS-a prepoznata je i u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama. O Hrvatskoj se danas s poštovanjem govori o zemlji koja doprinosi izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta, rekla je. Hrvatska u skladu s gospodarskim trenutkom ipak iznalazi sredstva za daljnje opremanje i modernizaciju OS-a i na tome je angažiran cijeli niz hrvatskih tvrtki, rekla je premijerka.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić danas je prigodno obilježavajući Dan Hrvatskog sabora 30. svibnja, svim zastupnicima poželio uspješan rad u narednom razdoblju, pa i u izborima za novi saziv Sabora. „Želim vam uspješan rad, uspješnu ovu i iduću godinu te da u narednim mjesecima kada budu i izbori za novi 7. saziv Sabora, svima vam želim mnogo uspjeha, ma što to značilo“, poručio je Bebić okupljenim zastupnicima na svečanosti u povodu 21. obljetnice konstituiranja prvog saziva Sabora. Bebić se prisjetio 30. svibnja 1990. kada je konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor, tada Sabora SRH. Prisjetio se i donošenja prvog hrvatskog Ustava 22. prosinca 1990. te referenduma od 19.svibnja 1991., na temelju kojeg je donešena ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Hrvatske. Odluka o prekidu svih pravnih veza s tadašnjom SFRJ donesena je 8. listopada 1991., a Hrvatska je tada legitimno i legalno postala samostalna i suverena država, kazao je.Govoreći o aktivnostima Hrvatskog sabora u aktualnom 6. sazivu, Bebić je rekao da su one prvenstveno usmjerene na usklađivanje zakona sa zakonodavstvom EU te da je taj proces pri kraju.
ZAGREB - Hrvatski sabor danas je izmijenio Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim se kani pojednostaviti procedura za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, pa i smanjenjem naknada za njegovu prenamjenu. Zakonske izmjene predviđaju da se za poljoprivredno zemljište koje je sada izvan, ali bi izmjenama prostornog plana bilo u granicama građevinskog područja, naknada smanji s 50 na 5 posto tržišne vrijednosti tog zemljišta, a sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište. Prihvaćen je vladin amandman po kojemu će se tržišna cijena prenamijenjenog poljoprivrednog zemljišta utvrđivati kao tržišna cijena građevinskog, a ne, kako je ranije predloženo, poljoprivrednog zemljišta. Time će se, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, povećati i cijena prenamjene tog zemljišta. Izmijenjenim zakonom mijenjaju se i kriteriji prvenstvenog prava kupnje ili zakupa poljoprivrednog zemljišta, utvrđuje što se smatra zajedničkim pašnjacima, te propisuje da Agencija za poljoprivredno zemljište iste daje u zakup na rok od 20 godina pašnjačkoj zajednici. Promijenjen je i postupak raspolaganja ribnjacima, kojima bi se umjesto koncesije raspolagalo putem dugogodišnjeg zakupa.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić izjavio je danas na konferenciji za novinare kako su pri kraju pripreme za posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj te pozvao vjernike da u što većem broju dođu i dostojanstveno ga dočekaju. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković istaknuo je iznimno dobru suradnju između državnoga i crkevnog odbora u pripremema za papin pohod kako bi posjet Svetog oca bio pastoralno i politički što uspješniji. "Povijest potvrđuje iznimno dobre i nadstandardne odnose Svete Stolice i Hrvatske", rekao je dodavši kako je Vatikan među prvima prizna Republiku Hrvatsku. Istaknuo je kako se papin pohod održava u vrijeme kad obilježavamo 20. obljetnicu hrvatske nezavisnosti te u trenutku završetka pregovora s Europskom unijom. "Sveta Stolica podupire ulazak Hrvatske u EU", podsjetio je dodavši kako će papin posjet osnažiti završetak pregovora. Ocijenio je kako su troškovi papina pohoda Hrvatskoj između 12 i 14 milijuna kuna te dodao kako će troškove podijeliti Crkva i država. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić napomenuo je kako vlada iznimno jako zanimanje javnosti za pohod Svetoga oca Hrvatskoj te dodao kako je dosad akreditirano oko 1200 novinara. "Od tog broja je nekoliko stotina stranih novinara", rekao je dodavši kako se prijavilo i 25 televizijskih kuća koje će pratiti papin pohod Hrvatskoj.
ZAGREB - Suđenje bivšem predsjedniku uprave Podravke Zdravku Šestaku i direktoru nabave Darku Korošecu zbog USKOK-ovih optužbi da su Neviju Prlogu u gotovo tri godine namjestili poslove vrijedne šest milijuna kuna, počet će na zagrebačkom Županijskom sudu 9. lipnja. Odlučio je to na današnjem pripremnom ročištu u slučaju poznatom i kao "Spice 2" sudac Željko Horvatović, koji je prihvatio većinu predloženih dokaza te 30-ak svjedoka.USKOK-ov tužitelj u ovom slučaju Marko Hrain izjavio je da je sudac odlučio o dokazima s kojima su bile suglasne obje strane u postupku, dok će o ostalima odlučiti tijekom suđenja. Dvojica bivših čelnika u koprivničkoj prehrambenoj tvrtki u ovom su slučaju optuženi za primanje, a Prlog za davanje mita. U optužnici podignutoj u siječnju ove godine dvojac iz Podravke tereti se da je od siječnja 2006. do listopada 2008. Prlogu dodijelio poslove vrijedne šest milijuna kuna. USKOK tvrdi da se Prlog u dogovoru sa Šestakom i Korošecom javljao na Podravkine pozivne natječaje, a oni su mu dodjeljivali poslove. Prlog im je zauzvrat kao nagradu, to jest mito, obećao da će njegov obrt financirati građevinske i druge radove na nekretninama u njihovu privatnom vlasništvu.
ZAGREB - Bivšem direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinku Mladineu, zajedno s još četvero osumnjičenih da su Fond oštetili za najmanje 103 milijuna kuna fiktivnom prodajom PET ambalaže, danas je ukinut istražni zatvor, u kojem su zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke proveli posljednjih mjesec dana. Iako je USKOK tražio da im se istražni zatvor produlji, sudac istrage Ratko Šćekić prihvatio je prijedlog obrane da se osumnjičenima izrekne blaža mjera, odnosno da im se na slobodi zabrani pristup svjedocima koji još nisu ispitani, izjavio je Hini Mladineov odvjetnik Milenko Umičević, koji očekuje da će osumnjičenici biti pušteni danas poslijepodne. Zabranu kontakta sa svjedocima trebala bi nadzirati policija. U istrazi o fiktivnoj prodaji PET ambalaže Mladinea se sumnjiči da je u cilju izvlačenja novca iz Fonda osnovao kriminalnu skupinu u kojoj su bili vlasnica tvrtke "BBS" iz Podruta i bivša HDZ-ova saborska zastupnica Barbara Bešenić, njezin sin Krunoslav Bešenić, direktor poduzeća "Retabl" iz Metkovića Dragan Mioč te vlasnik zadarske tvrtke "Odlagališta sirovina" Miho Zrnić Marinović, poznat kao "dalmatinski kralj otpada". Istražitelji sumnjaju da je do plijena, jednog od većih u dosadašnjim korupcijskim aferama, skupina došla zlouporabama položaja i ovlasti te krivotvorenjem službenih isprava.
VUKOVAR - Pred sudskim vijećem Županijskoga suda u Vukovaru danas je nastavljena glavna rasprava u postupku protiv Miloša Stanimirovića i još 13 osoba koje optužnica tereti za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava – genocid i ratni zločin protiv civila, počinjena u Tovarniku nakon 20. rujna 1991. godine i okupacije tog sela. Od sedam pozvanih svjedoka na raspravi se pojavilo njih troje, među kojima i Pero Markanović, koji je iskaz dao o svojim spoznajama vezanim uz smrt oca Ive do kojih je došao tijekom vremena razgovarajući s ljudima koji su ostali u okupiranom Tovarniku. Izjavio je da je, po tim spoznajama, njegov otac na smrt premlaćen, a bio je i na ekshumaciji te se sjeća očeve "košulje sve od krvi". Svjedok Tomo Jurić posvjedočio je da je prije okupacije izašao iz Tovarnika, gdje mu je nakon okupacije tog sela ubijena supruga. Po spoznajama do kojih je došao tijekom vremena kroz razgovore, suprugu mu je ubio "neki iz Valjeva". U agresiji na Tovarnik i okupaciji tog sela 1991. godine, prema optužnici, ubijeno je 68 mještana. Svim optuženima sudi se u odsutnosti.
ZAGREB - "Hrvatski useljenici kao akteri gospodarskog razvoja Hrvatske" - naziv je gospodarskog foruma kojim je započeo drugi dan znanstveno-stručnog međunarodnog skupa Annales Pilar, na temu "Hrvatsko iseljeništvo i Domovina: razvojne perspektive", a na kojemu su Hrvati, povratnici iz inozemstva, govorili o iskustvima ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te problemima s kojima su se susretali. O hrvatskom poduzetništvu danas, učincima i legitimaciji, govorio je Drago Čengić (Institut Ivo Pilar) osvrnuvši se na poduzeća koja rade u Hrvatskoj i promjenama koje su u strukturama došle zbog krize gospodarstva. Govoreći o strategiji opstanka u krizi, osvrnuo se na "lokalne utege" koji stoje nasuprot globalnih aspiracija tvrtki, istaknuvši kako su to "poduzetnici iz nužnosti" koji prevladavaju nad "poduzetnicima iz prilike". Uteg je i "mentalitet skorojevića" kojemu je osobna potrošnja važnija od ulaganja u poduzeća, orijentiranost tvrtki na domaće tržište nasuprot orijentiranosti na strana tržišta te upitna legitimnost stečenog vlasništva. Povratnik iz Kanade Denis Zovko govorio je o iskustvima ulaganja u izgradnju i obnovu hotela u Hrvatskoj te izgradnji zagrebačkog Importanne Centra d.o.o. Zovko drži kako je ulaganje u građevinsku industriju vrlo važno za produktivnost, poručivši da povratnici ne ulažu samo sredstva već znanje i talent.
ZAGREB - U povodu Dana grada Zagreba, u Hrvatskome državnom arhivu danas je predstavljen prvi dio DVD-a "Zagreb na filmu 1915. - 1945." s 15 kratkih digitalno restauriranih filmova u trajanju od 90 minuta, a za širu publiku i zaljubljenike u Zagreb između dva rata bit će prikazani i večeras na velikom platnu kina "Tuškanac". Pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka rekla je kako putem DVD-a, na kojem su i dvije fotogalerije, i mlađe generacije mogu vidjeti kako je na filmu izgledao međuratni Zagreb. Podsjetila je da su razdoblje od 1915. do 1945. svojim radom obilježili Oktavijan Miletić i Maksimiljan Paspa te mnogi drugi zaljubljenici u film, pri čemu je dodala da su amaterski filmovi o Zagrebu i njegovoj okolici u tom razdoblju polazna točka hrvatskoga dokumentarnog filma i nezaobilazan izvor za istraživanje povijesti i kulture našega glavnog grada, a ujedno i svjedok razine filmske umjetnosti u to doba. Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar ocijenio je "malim podvigom" što su fragmetni hrvatske filmske baštine ipak sačuvani i spašeni od zaborava kojem su bili izvrgnuti u prošlom stoljeću zbog namjernog nemara i nebrige stranih vladara.
ŠUŠNJEVICA - Vozač automobila poginuo je u prometnoj nesreći koja se danas oko podneva dogodila nedaleko od Šušnjevice prema Boljunu, u blizini Kršana, izvijestila je istarska policija. Okolnosti nesreće još se utvrđuju, a po dosadašnjim informacijama, nesreća se dogodila kad je 47-godišnjak iz Labina koji je vozio automobil pulskih registarskih oznaka, zbog još neutvrđenih razloga, skliznuo s ceste, udario u stijenu i prevrnuo se na krov. Vozač je bio sam u vozilu. Očevid još traje.